Zašto je potrebno regulirati povišen kolesterol?

Povišen kolesterol, uz visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu i šećernu bolest, predstavlja jedan od najznačajnijih faktora rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila, poput infarkta miokarda i moždanog udara. Kardiovaskularne bolesti danas predstavljaju najčešće dijagnosticirane bolesti te su najveći zdravstveni problem modernog čovjeka. Ubrzani način života, stres, loša prehrana i pušenje samo su neki od rizičnih čimbenika koji pogoduju njihovom razvoju. To su ujedno i glavni čimbenici koji uzrokuju povišen kolesterol. Budući da visoki kolesterol ne uzrokuje tegobe za pojedinca, osobe često zaborave paziti na njegove vrijednosti. Upravo zbog toga vam u ovom blogu skrećemo pozornost na važnost kolesterola, zašto je bitno paziti na njegove vrijednosti i kako ga liječiti!

ŠTO JE KOLESTEROL?

Kolesterol je jedna od najbitnijih molekula u ljudskom tijelu. Riječ je molekuli koja pripada skupini lipida. Lipidi su, jednostavno rečeno, masnoće različitih oblika i uloga u organizmu. Kolesterol je prisutan u svakoj stanici u tijelu, a isto tako predstavlja bitan izvor za stvaranje nekih kemijskih spojeva bez kojih bi normalan rad ljudskog organizma bio nezamisliv. Vitamin D, spolni hormoni i kortizol samo su neki od spojeva koje ljudsko tijelo stvara korištenjem kolesterola. Također, kolesterol je bitan za cjelovitu i urednu probavu vitamina topljivih u mastima te proizvodnju žuči. 

Iako se povišen kolesterol uvijek veže uz debljinu, glavno spremište kolesterola u tijelu nije masno tkivo nego jetra. S obzirom na porijeklo, u jetri nalazimo kolesterol iz dva glavna izvora:

• vlastiti kolesterol, kojeg naš organizam proizvodi sam (endogeni kolesterol)

• vanjski kolesterol, koji unosimo hranom (egzogeni kolesterol)

Budući da je jetra glavni čuvar kolesterola u tijelu, pretile osobe i osobe koje iz drugih razloga imaju povišeni kolesterol najčešće imaju i masnu jetru. Jetra ima mnogobrojne važne uloge za naše zdravlje, koje mogu biti narušene u slučaju razvoja masne jetre. Zbog toga ovo stanje ubrajamo u jedno od težih posljedica nezdravog načina života.

DOBAR I LOŠ KOLESTEROL

Kako je pojam kolesterola uvijek vezan za loše prehrambene navike, nedovoljnu brigu o zdravlju i druge negativne asocijacije, teško je zamisliti da možemo govoriti o dobrom i lošem kolesterolu. Upravo zbog toga potrebno je znati da postoji više vrsta kolesterola, a vrsta kolesterola ovisi o njegovoj građi i ulozi koju ima u tijelu. U cirkulaciji molekule kolesterola ne nalazimo pojedinačno, već se one udružuju u nakupine različitih veličina pomoću proteina koji ih prenose kroz krvotok. S obzirom na to, kolesterol vezan na proteine nosače u krvi se može podijeliti na: 

• HDL-kolesterol, u narodu poznatiji kao dobar kolesterol
• LDL-kolesterol, u narodu poznatiji kao loš kolesterol
• ukupni kolesterol

Ukupni kolesterol predstavlja zbroj HDL i LDL kolesterola te ostalih, sitnijih nakupina kolesterola. Ovakva podjela kolesterola ima praktičnu važnost za liječnike jer jasno ističe dvije vrste kolesterola (LDL i HDL) koje imaju najznačajniju ulogu u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Normalne vrijednosti kolesterola u krvi su:

• LDL-kolesterol < 3 mmol/L
• HDL-kolesterol > 1-1.5 mmol/L
• ukupni kolesterol < 5 mmol/L

O povišenom kolesterolu govorimo onda kada su vrijednosti LDL-kolesterola veće od normalnih vrijednosti. LDL-kolesterol nepoželjan je jer se za razliku od HDL-kolesterola vrlo lako taloži na stijenkama krvnih žila. Tako nastaju nakupine kolesterola koje zovemo plakovima. Veličina i broj kolesterolskih plakova izravno ovise o količini LDL-kolesterola u krvi. Povišen kolesterol ima nekoliko učinaka, a to su:

• smanjuje prohodnost krvne žile
• smanjuje njezinu elastičnost 
• pospješuje stvaranje krvnih ugrušaka 

Sužavanje krvne žile otežava protok krvi pa uzrokuje smanjeni dotok kisika i hranjivih tvari. To je jedan od glavnih razloga zašto povišen kolesterol uzrokuje srčani udar. Taloženjem kolesterola krvna žila postaje čvršća i gubi elastičnost, što pogoduje razvoju visokog krvnog tlaka, što zahtjeva od srca da jače pumpa krv. Zbog toga se srce dugoročno umara. Začepljenje krvne žile ugruškom krajnja je komplikacija visokog LDL-kolesterola, a naziva se infarkt. 

Trigliceridi su, kao i kolesterol, vrsta masnoća koja može biti povišena. Osobe koje imaju povišen kolesterol, često imaju i povišene trigliceride pa su njihovi štetni učinci najčešće kombinirani. Liječenje povišene razine triglicerida istovjetno je liječenju povišenog kolesterola. Visoke razine triglicerida predstavljaju poseban rizik za razvoj upale gušterače (pankreatitisa), dok visoke razine kolesterola pogoduju razvoju žučnih kamenaca. 

ŠTO UZROKUJE POVIŠEN KOLESTEROL U KRVI? 

Povišen kolesterol nastaje kao posljedica nekoliko različitih čimbenika, koji su vezani za životni stil i navike koje njegujemo. Oni su posebni po tome što se njihovi učinci na kardiovaskularno zdravlje zbrajaju. Kako su kardiovaskularne bolesti jedne od najbolje proučenih bolesti u ljudi, postoje čvrsti dokazi o povezanosti visokog kolesterola sa sljedećim čimbenicima rizika:

• muški spol i dob veća od 45 godina
• ženski spol i dob veća od 55 godina
• hipertenzija
• šećerna bolest
• pušenje

POVIŠEN HDL KOLESTEROL – ŠTO VIŠE TO BOLJE, ILI IPAK NE? 

HDL-kolesterol se često spominje kao čuvar zdravlja srca i krvnih žila. HDL-kolesterol u krvi ima ulogu ‘čistača’ jer prikuplja kolesterol iz stanica i stijenki krvnih žila te tako održava krvne žile zdravima. Zbog toga danas postoje definirane donje granice HDL-kolesterola. Bez obzira na pozitivne učinke, treba istaknuti da ni previsoke vrijednosti HDL-kolesterola nisu poželjne! Povišen HDL kolesterol može imati jednake posljedice za zdravlje krvnih žila kao i LDL. 

Za razliku od povišenog LDL-kolesterola koji nastaje kao posljedica loših životnih navika, HDL-kolesterol povišen je najčešće zbog nasljednih bolesti koje utječu na njegov metabolizam u tijelu.

UZROKUJE LI POVIŠEN KOLESTEROL SIMPTOME?

Simptomi povišenog kolesterola u krvi najčešće nisu očiti te zbog toga povišen kolesterol, kao i duhanski proizvodi, predstavlja tihog ubojicu 21. stoljeća. Povišen LDL kolesterol u krvi se često ignorira pa u većini slučajeva prvi simptom povišenog kolesterola bude srčani ili moždani udar. Povišeni krvni tlak također ne uzrokuje simptome, osim u slučaju kada nastupi nagli i veliki porast krvnog tlaka. Unatoč tomu, u osoba s povišenim kolesterolom, uz pretilost i visoki tlak, može se uočiti:

• brzo umaranje pri fizičkim aktivnostima
• osjećaj nepravilnog kucanja srca (palpitacije)
• osjećaj stezanja u prsima pri naporu
• bolovi i grčevi u nogama pri duljem hodanju
• žute pjege po koži, a najčešće u području vjeđa (ksantelazme)

Blago povišeni kolesterol treba shvatiti jednako ozbiljno jer dugoročno čini štetu našem zdravlju. Osim toga, učinak kolesterola ovisi i o dobi pa nalaz blago povišenog kolesterola u mlađe osobe treba pomnije pratiti budući da se može očekivati njegov daljnji porast. U slučaju blagog povišenja najčešće se ne propisuju lijekovi već se prvo nastoji postići normalne vrijednosti kolesterola u krvi pravilnom i zdravom prehranom. 

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA POVIŠEN KOLESTEROL?

Povišen kolesterol najčešće se dijagnosticira pri rutinskim vađenjima krvi te je postavljanje dijagnoze visoke razine kolesterola (hiperkolesterolemija) najčešće slučajno. Kada se jednom utvrdi da je kolesterol povišen, potrebno ga je pri budućim posjetima liječniku kontrolirati. 

U osoba koje su pod rizikom od razvoja visokih razina kolesterola, poželjno ga je redovito kontrolirati vađenjem krvi radi pravovremene primjene dijetetskih mjera i farmakološkog liječenja. Kolesterol u krvi s većim bi oprezom trebali kontrolirati:

• oboljeli od šećerne bolesti
• osobe koje su preboljele moždani ili srčani udar
• žene nakon menopauze
• osobe koje boluju od pretilosti
• osobe koje imaju nasljedne bolesti obilježene visokim kolesterolom (primjerice, obiteljsku hiperkolesterolemiju)

Iako se najčešće povezuje s pretilošću, treba naglasiti kako i osobe normalne tjelesne težine mogu imati povišen kolesterol! Razina masnoća ovisi o njihovom unosu i apsorpciji iz probavnog sustava te potrošnji u organizmu, a debljina o dnevnom kalorijskom unosu. 

Također, nasljedni poremećaji kolesterola mogu uzrokovati visoke vrijednosti i u mršavih ljudi jer u tih osoba unos kolesterola hranom ima mali doprinos na njegovu koncentraciju. 

Žene u postmenopauzi imaju znatno veći rizik za povišeni kolesterol i kardiovaskularne bolesti zbog gubitka estrogena, koji ima zaštitni učinak na krvne žile i srce. Pretilost i povišen kolesterol u žena reproduktivne dobi, mogu biti simptomi policističnih jajnika pa je ponekad potrebno učiniti i ginekološki pregled i ultrazvučni pregled kako bi se odbacila sumnja na ovu bolest. 

KAKO SMANJITI LOŠ KOLESTEROL?

Kada liječnik u vašem nalazu primijeti da imate povišen kolesterol, potrebno je pronaći najbolji način za dugoročno održavanje njegovih normalnih vrijednosti. U liječenju povišenog kolesterola, najčešće se primjenjuje:

• dijeta za povišeni kolesterol
• fizička aktivnost i tjelovježba
• terapija lijekovima (statinima)

Za povišeni kolesterol najčešće se koriste statini. Iako pogodne učinke na snižavanje kolesterola ima i vitamin B3, njegova rutinska primjena u prevenciji kolesterola nije zaživjela.

Statini su lijekovi koji djeluju blokirajući izgradnju kolesterola u jetri. Dolaze u obliku tableta te se piju na usta. Pri uzimanju statina potrebno je u početku terapije redovito vaditi krv radi procjene jetrenih enzima jer u nekih ljudi statini mogu imati štetne učinke za jetru. Bez obzira na to, statini su dugo godina korišteni lijekovi koji ostvaruju svoje terapijske učinke. U osoba koje su preboljele srčani udar, statini su dio obavezne terapije jer smanjuju rizik od ponovnog infarkta. 

ZDRAVE ŽIVOTNE NAVIKE – KLJUČ USPJEHA

Usvajanje zdravih životnih navika je najbolji prirodni lijek za povišeni kolesterol! Zdrave životne navike obuhvaćaju prestanak pušenja, smanjenje ili prestanak konzumacije alkohola te pravilnu i uravnoteženu prehranu. 

Međutim, valja istaknuti kako nije svaka vrsta alkohola štetna za kardiovaskularno zdravlje. Poznato je da su Francuzi jedna od najzdravijih nacija, unatoč visokoj godišnjoj potrošnji mliječnih proizvoda i alkohola. Ta se pojava naziva francuskim paradoksom.

Liječnici su, proučavajući francuski paradoks, došli do zaključka da je crno vino jedan od zaštitnih čimbenika u prevenciji kardiovaskularne bolesti. No, to nikako ne znači da smijete piti vino u neograničenim količinama! Jedna čaša crnog vina, može imati povoljne učinke te povisiti vrijednosti zdravog HDL-kolesterola. Konzumacija koja prelazi navedene vrijednosti je štetna i treba je izbjegavati!

Pušenje nije samo rizični čimbenik za niz malignih bolesti, poput i raka dojke i jajnika, već isto tako i škodi našem srcu i krvnim žilama. To je još jedan razlog više da pokušate prestati pušiti!

POVIŠEN KOLESTEROL – ŠTO I KAKO JESTI

Osobe koje imaju visoki kolesterol često imaju i povišen šećer u krvi. Prema tome, zdrava ishrana ima višestruku korist. Smanjena konzumacija zasićenih masnoća te priprema bezmasnih obroka bogatih povrćem čine osnovu prehrambenih navika koje biste trebali usvojiti. Dijeta za povišeni šećer i kolesterol trebala bi sadržavati:

• veliku količinu povrća (pola obroka tebalo bi biti povrće)
• ribu
• voće
• cjelovite žitarice u umjerenoj količini
•  hranu bogatu vlaknima
• zdrave izvore masnoća, poput orašastih plodova ili maslinovog ulja
• konzumaciju hrane bogate sterolima

Zasićene masnoće nalazimo u mlijeku, jogurtu te drugim mliječnim proizvodima te masnom mesu. Nezasićene masnoće se mogu konzumirati, a nalazimo ih u namirnicama poput sjemenki, avokada, ribe i ribljih ulja. 

Najčešće nedoumice po pitanju prehrane i kolesterola uzrokuju jaja, za koja mnogi tvrde da povisuju kolesterol. Žumanjak je dio jajeta u kojem se nalazi gotovo sva njegova masnoća, ali je potrebno naglasiti kako je udio zasićenih masti unutar jajeta nizak. Zbog toga, u zdravih pojedinaca, redovita konzumacija jaja u sklopu zdrave i uravnotežene prehrane, ne bi trebala uzrokovati porast kolesterola u krvi. Ipak, ukoliko imate povišen kolesterol, trebali biste pripaziti na njihov dnevni unos.

Ukoliko imate povišen kolesterol, preporučen dnevni unos kolesterola ne bi smio prelaziti više od 250 mg. Radi boljeg poimanja količine, otkrit ćemo vam kako jedno jaje ima 186 mg kolesterola, a 170 grama piletine samo 124 mg!

POVIŠEN KOLESTEROL U TRUDNOĆI

U trudnoći zbog promjene razina spolnih hormona, posebice estrogena dolazi do niza fizičkih promjena u tijelu. Osim fizičkih promjena, trudnoća i visoke razine spolnih hormona uzrokuju i povećanje vrijednosti kolesterola u krvi. Do sada se smatralo kako je takvo povećanje kolesterola fiziološko te da nema učinak u stvaranju plakova na krvnim žilama. Međutim, novije studije počele su ukazivati da bi pretjerano povećani kolesterol ipak mogao utjecati na razvoj ploda i zdravlje majke.

Veću važnost trudnice bi trebale posvetiti kontroli razine šećera u krvi, budući da se za gestacijski dijabetes (šećernu bolest u trudnoći) zna da ima nepovoljne učinke na plod te može doprinijeti razvoju niza rizičnih stanja za trudnicu i dijete.

Iako se povišeni kolesterol malokad liječi, važno je istaknuti da je primjena statina u trudnica kontraindicirana te je potrebno dati drugi lijek koji ne može imati nuspojave za plod.

SAVJET ZA KRAJ – KAKO ODRŽATI ZDRAVLJE SRCA I KRVNIH ŽILA?

Povišen kolesterol treba shvatiti ozbiljno, iako nam se ponekad čini da je u pitanju samo brojka na papiru. Dugoročno visoke vrijednosti kolesterola rade polaganu, ali značajnu štetu na naše kardiovaskularno zdravlje. Moždani i srčani udar, kao najgore komplikacije povišenog kolesterola, mogu značajno narušiti kvalitetu života. Kontrola masnoća u krvi ne zahtijeva nužno liječenje lijekovima jer se u blagim slučajevima masnoće mogu uspješno kontrolirati promjenom životnog stila.

Ukoliko pripadate nekoj od spomenutih rizičnih skupina, nemojte odgađati posjet liječniku te na godišnjoj razini odredite razine svojeg kolesterola. S ciljem prevencije kardiovaskularnih bolesti i očuvanja zdravlja, budite odgovorni i usvojite zdrave životne navike jer su one najbolji prirodni lijek za povišen kolesterol u krvi! 

LITERATURA:

1. Murray RK, Bender DA, Botham KM, Kennely PJ i sur. Harperova ilustrirana biokemija, 28. izdanje. Medicinska naklada: Zagreb, 2011.
2. Ibrahim MA, Asuka E, Jialal I. Hypercholesterolemia. StatPearls [Internet]. 2021. 
3. Ralston SH, Penman ID, Strachan MWJ, Hobson RP. Lipids and lipoprotein metabolism. U: Davidson’s Principles and Practice of Medicine. Elsevier: Edinburgh, 2018., 370.–378.
4. HEART UK – Eating for lower cholesterol
5. Bruckert E, Rosenbaum D. Lowering LDL-cholesterol through diet: potential role in the statin era. Curr Opin Lipidol;22(1):43.–48.
6. Nestel P, Cehun M, Pomeroy S, Abbey M, Weldon G. Cholesterol-lowering effects of plant sterol esters and non-esterified stanols in margarine, butter and low-fat foods. Eur J Clin Nutr. 2001;55(12):1084-1090.

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.