×

Postporođajni poremećaji raspoloženja – kako se nositi s lošim emocijama?

Rođenje djeteta veliki je događaj i izazov za svaku obitelj, a ponajprije za majku koja u periodu oporavka ujedno mora biti posvećena djetetu. Iako lijep, ovaj događaj je i uzrok stresa jer se žene susreću s novom ulogom – majčinstvom. Zabrinutost i znatiželja pri iščekivanju i dolasku djeteta na svijet najčešće uzrokuju pozitivan stres i sreću, no u nekih žena mogu uzrokovati i negativne emocije. Nakon poroda razine hormona vraćaju u normalu, stoga je promjenjivo raspoloženje normalan je dio babinja. Međutim, ponekad takve promjene mogu biti izraženije ili duljeg trajanja. Tada govorimo o postporođajnim poremećajima raspoloženja. U ovom blogu saznajte što su poremećaji raspoloženja nakon poroda, koji su njihovi simptomi te kako ih prepoznati i kako im pristupiti!

Postporođajna psihoza

MORAJU LI MAJKE UVIJEK BITI SRETNE? 

Postpartalni period (babinje) emotivan je i ponekad zbunjujuć period za gotovo svaku majku. Društveni pritisak i veliki zahtjevi postavljeni pred majke samo su jedan od razloga zašto se o ovoj temi ne govori dovoljno. Budući da se od novopečenih majki, a posebice prvorotkinja očekuje da budu uzbuđene, sretne i u potpunosti posvećene djetetu, žene često ne znaju što učiniti ukoliko se ne osjećaju sretno i ispunjeno nakon poroda.

Nadalje, žene su u babinju posebno emotivno osjetljive te bismo zbog toga trebali više razgovarati o emocijama i brigama za majke. Iako majčinstvo često doživljavamo kao najbitniju ulogu u životu, majke također ispunjavaju i druge društvene uloge čija važnost ne smije i ne treba biti umanjena dolaskom djeteta!

Danas je sveukupna svijest o poremećajima raspoloženja ipak veća. Tome je zasigurno doprinijela i pandemija koronavirusa te njezin utjecaj na psihičko zdravlje. To je glavni razlog zašto je učestalost ove skupine poremećaja također u porastu. Postoji nekoliko postporođajnih poremećaja raspoloženja, a to su:

  • prolazna depresija (poznatija kao baby blues)
  • postporođajna depresija
  • postpartalna trauma ili postporođajni posttraumatski stresni poremećaj (PP PTSP)
  • postporođajna psihoza 

postporođajna depresija

UZROK PROMJENA RASPOLOŽENJA

Ženski spolni hormoni imaju veliki utjecaj na neurološko i mentalno zdravlje te emocije. Osim što mogu biti jedan od čimbenika za razvoj migrene, uzrok su i emotivnih promjena, čestih tijekom predmenstrualnog sindroma. Zbog naglog pada razine hormona (estrogena i progesterona) nakon trudnoće, žene u tom periodu mogu biti pojačano osjetljive i emotivnije nego inače. Smatra se da čak 80% žena nakon poroda povremeno osjeti blage simptome slične postporođajnim poremećajima, a zbog velike učestalost takvi se osjećaji smatraju normalnom i fiziološkom pojavom tijekom babinja.  

POSTOJI LI SKLONOST POREMEĆAJIMA RASPOLOŽENJA? 

Mentalne bolesti, iako često nemaju razjašnjen uzrok, najčešće pokazuju sklonost pojavljivanju u nekih pojedinaca. Prisutnost rizičnih čimbenika, pogotovo ukoliko je riječ o pojedinačnom čimbeniku, ne znači da će se bolest pojaviti. To je bitno naglasiti jer se ponekad opterećujemo pitanjima ‘Što ako sam ja među njima?’ Neki od čimbenika su:

  • loši partnerski odnosi
  • slaba društvena podrška
  • postojanje člana obitelji koji ima depresivni poremećaj
  • stresni životni događaji, uključujući i psihički stresan porod
  • anksioznost ili depresija tijekom trudnoće

 

Svi ovi čimbenici ne utječu samo na pojedinca nego i na obiteljski život u cijelosti. Zbog toga poremećaji raspoloženja nisu samo naša osobna briga jer mogu biti uzrokovani i problemima koji su oko nas! Razgovor, otvorenost u komunikaciji i preventivno savjetovanje sa psihologom ili liječnikom mogu biti od velike koristi u jačanju osjećaja potpore i zajedništva, koji su glavni čimbenici sprječavanja postporođajnih mentalnih tegoba.

anksioznost u trudnoći

LOŠE RASPOLOŽENJE I POREMEĆAJ RASPOLOŽENJA – KOJA JE RAZLIKA?

Iako je današnje znanje o postporođajnim poremećajima raspoloženja mnogo veće, ne treba biti sklon olakom dijagnosticiranju ovih poremećaja jer su loše emocije te osjećaj tuge i zabrinutosti normalan i potreban dio u emotivnom životu. Negativne emocije, iako neugodne, imaju veliku važnost za mentalno zdravlje te su potrebne za stjecanje iskustva i bolje razumijevanje vlastitih emocija. Povremeni loši period ili osjećaj nije razlog za brigu, a također ne bi treba biti razlog za osjećaj krivnje. 

Postoje korisni znakovi koji mogu pomoći u razlikovanju normalnog lošeg raspoloženja i poremećaja, a to su:

  • značajan utjecaj na obavljanje svakodnevnih obaveza
  • zanemarivanje djeteta 
  • halucinacije (priviđanja) i deluzije (čudna uvjerenja koja nemaju veza sa stvarnošću)
  • izrazito nagle promjene dobrog i lošeg raspoloženja koje primjećuje okolina
  • osjećaj pretjerane i neopravdane zabrinutosti (paranoja)
  • agresivne misli usmjerene prema sebi ili prema drugoj osobi
  • značajne tegobe sa spavanjem

 

Primijetite li neke od spomenutih simptoma, potrebno je obratiti se liječniku jer ovi simptomi ukazuju na postojanje poremećaja raspoloženja. Važno je upamtiti kako ponekad sami nismo svjesni kako se ponašamo prema sebi i prema drugima te se često dogodi da bliži članovi obitelji ili partner primijeti promjenu raspoloženja koje nismo svjesni.

Ukoliko ste član obitelji žene koja pati od spomenutih simptoma, pokažite razumijevanje i upitajte majku kako se osjeća. Emocije nisu dio racionalnog razmišljanja te ih najčešće ne možemo voljno kontrolirati. Zbog toga osuđivanje ili zamjeranje treba izbjegavati te je potrebno pokazati podršku i ponuditi pomoć. Prinova u obitelji izazov je i za oba roditelja pa spomenutim problemima treba pristupiti zajedničkim snagama

depresija u trudnoći

KAKO DIJAGNOSTICIRATI I LIJEČITI POREMEĆAJ RASPOLOŽENJA?

Poremećaj raspoloženja najčešće se dijagnosticira pomoću upitnika za procjenu mentalnog zdravlja te razgovorom sa psihijatrom. Veliku važnost u postavljanju sumnje na probleme s raspoloženjem i mentalnim zdravljem ima i vaš ginekolog. Pri prvom ginekološkom pregledu nakon poroda, ginekolog treba obratiti pažnju i na vaše opće i mentalno zdravlje. Dodatni izvor frustracije i brige za majku mogu biti i:

  • poteškoće s dojenjem
  • teškoće i promjena redovitosti spolnih odnosa
  • učenje novih vještina vezanih uz brigu za dijete
  • nesuglasice s partnerom ili članovima obitelj oko navika, prehrane i drugih aspekata odgoja
  • briga oko fizičkog izgleda, poput opadanja kose ili porasta težine u trudnoći
  • izazov u organizaciji dnevnih aktivnosti tijekom babinja

 

Spomenute tegobe dio su pritiska koje ponekad osjećamo pa je najbitnije uzeti dovoljno vremena i biti strpljiv jer je majčinstvo, iako intuitivno, također uloga i vještina koja se uči i usavršava s vremenom!

Postporođajni poremećaj raspoloženja ubraja se u psihijatrijske poremećaje te u liječenju sudjeluje liječnik psihijatar, ili neki drugi stručnjak za mentalno zdravlje, poput psihoterapeuta. Temeljit i otvoren razgovor s liječnikom izuzetno je bitan radi postavljanja točne dijagnoze. Iako se svi poremećaji iz ove skupine liječe primjenom istih oblika liječenja, među njima postoje male, ali značajne razlike. U liječenju se najčešće primjenjuju:

  • lijekovi (anksiolitici, antidepresivi i/ili antipsihotici)
  • psihoterapija (najčešće kognitivno-bihevioralna terapija)
  • psihoedukacija i emocionalna potpora koja uključuje i članove obitelji

problemi s dojenjem

DOJENJE I LIJEKOVI

Budući da se često liječe s lijekovima, postporođajni poremećaji raspoloženja ponekad u pitanje dovode sigurnost dojenja. Dojenje je bitna aktivnost za dijete i majku iz više razloga. Do sada je poznato da dojenje smanjuje rizik za karcinom dojke, a majčino je mlijeko najkvalitetnija namirnica za razvoj i rast djeteta prije, ali i nakon uvođenja dohrane. Osim toga, dojenje je oblik druženja djeteta i majke te ima smirujući učinak za majku i bebu. 

Neke žene, nažalost, ne stvaraju dovoljne količine mlijeka, no to nije razlog za osudu ili mišljenje da ste lošija majka ukoliko ne dojite dijete. U tom slučaju hranjenje mliječnim pripravcima i kvalitetna igra djeluje kao odlična zamjena za opuštanje i izgradnju odnosa s vlastitim djetetom! 

Ukoliko uzimate bilo kakve lijekove, obavezno porazgovarajte s pedijatrom, ginekologom ili liječnikom obiteljske medicine  o tome postoji li kontraindikacija za dojenje!

 ŠTO AKO SE OSJEĆAM TUŽNO I ZABRINUTO?

Ukoliko se nađete u situaciji da osjetite povećani stres i zabrinutost, najbitnije je uzeti predah! Ključ uspješnog i opuštenog majčinstva je dobra organizacija vremena pa pokušajte organizirati svoje dnevne aktivnosti kako biste pronašli vrijeme za sebe. Naravno, u tome vam mogu, a ponekad i trebaju pomoći i drugi članovi obitelji. Nemojte se ustručavati tražiti pomoć, pogotovo u početnom periodu! 

U smanjenju lošeg raspoloženja pomoći će vam razne aktivnosti. Stoga pokušajte:

  • tijekom dana izdvojiti vrijeme za sebe i aktivnosti koje vas čine sretnima
  • izdvojiti vrijeme za tjelovježbu
  • iskoristiti vrijeme za pripremu zdravih obroka
  • organizirati zajedničke aktivnosti za sebe i partnera
  • uvesti tehnike opuštanja
  • družiti se s prijateljima
  • spavati redovito

 

Osobno zadovoljstvo preduvjet je zadovoljstva samim sobom i ljudima oko sebe. Zbog toga nemojte osjećati grižnju savjesti ako poželite izdvojiti vrijeme za svoje aktivnosti. Tjelovježba, zdrava prehrana i boravak na otvorenom potiču oslobađanje hormona sreće i pripremaju vas na lakše izvršenje svakodnevnih zadataka. Druženje s partnerom je također potrebno radi kvalitetnog intimnog i obiteljskog života. Osim toga, partneri se često susreću s nizom nedoumica i strahova oko vaše trudnoće i očinske uloge te je druženje i razgovor odličan način da si međusobno pomognete, podignete samopouzdanje te osjećaj sigurnosti i voljenosti! 

tuga nakon poroda

SAVJET ZA KRAJ – KADA SE OBRATITI LIJEČNIKU?

Roditeljska uloga je za svakoga od nas individualno iskustvo te je sasvim normalno da se naši stavovi i osjećaji o odgoju i ulozi roditelja razlikuju. Najbitnije od svega jest da se, kao buduća ili sadašnja majka, ne uspoređujete s drugima, osvijestite da majčinstvo donosi i teže dane te da steknete naviku otvoreno pričati o svojim emocijama i brigama s bližnjima! 

Iako su loši dani i manjak motivacije normalna pojava u svemu što radimo (pa tako i u majčinstvu), izražene promjene raspoloženja ne treba ignorirati te se javite svom liječniku ukoliko primjetite da vas ometaju u svakodnevnim aktivnostima!

 

LITERATURA:

  1. Rai S, Pathak A, Sharma I. Postpartum psychiatric disorders: Early diagnosis and management. Indian J Psychiatry. 2015;57(Suppl 2):S216-21. 
  2. Ghaedrahmati M, Kazemi A, Kheirabadi G, Ebrahimi A, Bahrami M. Postpartum depression risk factors: A narrative review. J Educ Health Promot. 2017;6:60.
  3. Penn Medicine – Lancaster General Health. Simple Ways to Help Reduce Stress and Anxiety after Baby

 

 

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i dr. Doria Podvorec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.