Dohrana za bebu – kada i kako započeti?

Početak dohrane za bebu uzbudljiv je događaj za roditelje, ali i za dojenče. To je ulazak u novi, čaroban svijet okusa, mirisa, boja i tekstura. 

Dohrana je, kako i sam naziv govori, dodatak osnovnoj prehrani – majčinom mlijeku, dojenačkom mliječnom pripravku ili njihovoj kombinaciji. 

U stručnoj se literaturi, hranjenje djeteta majčinim ili zamjenskim (adaptiranim) mlijekom uz dodatak drugih namirnica naziva komplementarnom prehranom. 

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, „zlatni standard“ prehrane dojenčadi podrazumijeva isključivo dojenje do navršenih 6 mjeseci života, a zatim nastavak dojenja uz postupno uvođenje dohrane sve do navršene druge godine, a ako majka i dijete žele, i duže.  

DOJENJE I NADOHRANA

Najprirodniji način prehrane u prvoj godini života je dojenje. Tijekom prvih 6 mjeseci djetetova života, majčino mlijeko je jedina i najzdravija hrana koju dijete treba. Osim što snažno podupire nedovoljno zreo probavni, imunološki i živčani sustav, omogućuje posebnu povezanost između majke i djeteta.

Također, majčino mlijeko nije uvijek istog sastava i omjera hranjivih tvari. Ono se iz dana u dan prilagođava djetetovim potrebama i u potpunosti ih zadovoljava tijekom prvih 6 mjeseci života.

Premda je dojenje idealan način prehrane dojenčeta, ipak postoje situacije kada se dojenje ne preporučuje (narušeno zdravlje majke, poremećaji kod djece koji otežavaju ili onemogućuju dojenje). 

U tom slučaju, odlična alternativa je nadohrana, odnosno adaptirano mlijeko ili dojenački mliječni pripravak. 

Dojenački mliječni pripravci (ili zamjene za majčino mlijeko) su posebni pripravci, proizvedeni u vrlo strogim i kontroliranim uvjetima i po najstrožim kriterijima kako bi se zadovoljile sve prehrambene potrebe djeteta.

Oni se svojim sastavom nastoje što više približiti sastavu majčinog mlijeka, kako bi dojenčetu omogućili sve hranjive tvari potrebne za njegov rast i razvoj. 

Preporuka za prvih šest mjeseci djetetova života je isključivo dojenje „na zahtjev”, a nadalje se dojenje preporučuje usporedo s uvođenjem dohrane.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, isključivo dojenje podrazumijeva isključivo prehranu majčinim mlijekom uz eventualni dodatak liječnički propisanih vitaminskih pripravaka, a bez uvođenja ikakvih namirnica, uključujući i vodu. 

DOHRANA

Isključiva mliječna prehrana, bilo da se radi o majčinom mlijeku ili dojenačkom mliječnom pripravku, rastom i razvojem dojenčeta postaje nutritivno „ograničena“ te nakon šestog mjeseca života gubi sposobnost zadovoljavanja svih uvjeta potpune i dostatne prehrane za dojenče zbog čega ju je potrebno nadopuniti odgovarajućom krutom hranom.

Probavni sustav zdravog šestomjesečnog dojenčeta dovoljno je razvijen za prihvaćanje, probavljanje i iskorištavanje veće količine hranjivih tvari iz drugih namirnica, bez značajnih rizika po zdravlje. 

Dohrana ili komplementarna prehrana podrazumijeva postupno uvođenje novih namirnica (voća, povrća, žitarica, mesa, ribe, jaja) u prehranu dojenčeta u svrhu obogaćivanja do tada osnovne prehrane (majčino mlijeko i/ili dojenačka formula). 

Početak dohrane ne znači prestanak dojenja. Uz uvođenje komplementarne prehrane, preporučuje se nastavak dojenja na zahtjev. 

Dojenje „na zahtjev“ podrazumijeva dojenje bez ograničenja broja i trajanja podoja (10 – 12 i više u 24 sata).

KADA UVESTI DOHRANU?

Za uvođenje dohrane ne postoji točno određeni dan starosti dojenčeta, već postoji usuglašen vremenski okvir u kojem je najveći broj dojenčadi fiziološki, imunološki i neuromotorno zrelo za prihvaćanje novih (nemliječnih) namirnica. 

Prema smjernicama Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN), razdoblje pogodno za početak dohrane svakog zdravog dojenčeta je između 4. i 6. mjeseca, odnosno 17. i 26. tjedna djetetova života, a točan trenutak uvođenja dohrane ovisi o samom djetetu i roditeljima.

Uvođenje dohrane razlikuje se od djeteta do djeteta.

Neka dojenčad spremna je na uvođenje dohrane već s navršena 4 mjeseca života kada jasno pokazuje spremnost za nove namirnice mljackajući, pružajući ruke prema hrani koju roditelji jedu te izražavajući veselje i zainteresiranost prema obrocima koje konzumira ostatak obitelji, dok druga djeca u ovoj fazi razvoja ostaju ravnodušna i nezainteresirana. Upravo iz tog razloga, roditelji trebaju uvijek promatrati svoju djecu i njihove znakove.

KAKVA DOHRANA MORA BITI?

• PRAVOVREMENA – započeta u pravo vrijeme, tako da ne umanjuje korisne učinke dojenja

Ne preporučuje se velika odgoda, kao ni preuranjeno uvođenje dohrane, budući da bi isto moglo umanjiti, pa čak i ugroziti stvaranje majčina mlijeka. 

Pravovremeno uvođenje dohrane neophodno je da bi se zadovoljile energetske i prehrambene potrebe dojenčeta te mu se omogućio prijelaz s isključivo mliječne prehrane na raznoliku prehranu svojstvenu čovjeku. 

• NUTRITIVNO PRIKLADNA – tako da osigurava optimalan unos i omjer hranjivih tvari (bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina, minerala) i tekućine

• SIGURNA – pripremljena uz odgovarajuće higijenske mjere

• PRILAGOĐENA DJETETU – dana u obliku i količini koja je primjerena djetetovoj dobi

U početku se priprema tekuće – kašasti oblik, a od 7. do 9. mjeseca, kašice trebaju biti gušće konzistencije (poput pirea od voća i povrća ili mesa i ribe). Nakon 10. mjeseca važno je davati kašice s izraženijom teksturom (poput riže, krupice, sitno mljevenog mesa i slično).

REDOSLIJED DOHRANE ZA BEBE

Redoslijed uvođenja pojedinih namirnica u dohranu ovisi u najvećoj mjeri o tradiciji, prehrambenim navikama obitelji, ali i o podneblju u kojem živite te nema reperkusija na zdravlje djeteta.

No, vrijedi naglasiti da se dijete rađa s većom sklonošću prema slatkoj i slanoj hrani, a s prirođenom odbojnošću prema gorkom i ljutom okusu. 

Svrha dohrane je uspostaviti uravnoteženu, raznoliku te prehrambeno i energetski optimalnu prehranu koja će doprinijeti rastu i razvoju vašeg djeteta.

U našem podneblju prvo se započinje s namirnicom iz skupine voća, povrća ili žitarica, a potom se postepeno uvodi meso, riba i jaje.

U odabiru voća i povrća, prednost se daje svježim, sezonskim namirnicama.

Mahunarke se daju u zadnjoj trećini prve godine života, jedanput ili dvaput na tjedan, umjesto mesa.

Žitarice (riža, kukuruz, pšenica) se mogu dati kao samostalno jelo, tj. kao kašica s mlijekom koje dijete inače konzumira. Često se dodaju voću ili povrću da se postigne veća energijska gustoća i odgovarajuća konzistencija za hranjenje žlicom. 

Meso i jaje uvode se u jelovnik od 6. do 8. mjeseca, odnosno oko dva mjeseca nakon početka dohrane.

Za mesni obrok birajte kvalitetno, nemasno mlado bijelo pileće ili pureće meso, mladu teletinu i bijelu ribu. 

Jaje je potrebno uvijek dobro termički obraditi. Dobar je izvor bjelančevina i željeza. U početku se daje tvrdo kuhan žumanjak, a poslije i bjelanjak.

Kravlje mlijeko možete dodati u malim količinama drugoj hrani, no nije prikladno kao osnovni mliječni napitak u prvoj godini života.

Pravila za uvođenje dohrane:

1. nove namirnice treba uvoditi postupno, jednu po jednu, u razmacima od po nekoliko dana, da bi se vidjelo da li ih dijete dobro podnosi, a to se posebno odnosi na namirnice s alergenim potencijalom
2. plan prehrane prilagodite svojim navikama
3. postupno povećavajte količinu i konzistenciju hrane (u početku, novu je namirnicu najbolje dati u manjoj količini i u obliku koji je djetetu već poznat)
4. u hranu nemojte dodavati začine, sol i šećer

Za sve nedoumice i/ili poteškoće vezane za uvođenje novih namirnica u djetetovu prehranu, ne ustručavajte se obratiti izabranom liječniku ili patronažnoj sestri. 

NEŽELJENE REAKCIJE NA HRANU – RAZVOJ ALERGIJE

Alergijske reakcije, odnosno reakcije preosjetljivosti na pojedine namirnice, vrlo su raznolike i mogu zahvatiti jedan ili više organskih sustava (kožu, dišni i/ili probavni sustav).

Važno je naglasiti da bilo koja namirnica može izazvati alergijsku reakciju, premda je najčešće uzrokuju 

– kravlje mlijeko, bjelanjak jajeta, soja, kikiriki, jagode, riba, školjke, gluten i jezgričavo voće (orasi, lješnjaci). 

Prema današnjim spoznajama, neopravdano je izbjegavanje alergenih namirnica u uobičajenom razdoblju dohrane kao prevencija alergije za zdravu dojenčad s atopijskom predispozicijom ili bez nje.  Jedina dokazana i prihvaćena preventivna mjera protiv razvoja alergije jest dojenje.

GLUTEN

Gluten je sastojak pšeničnih žitarica (pšenice, zobi, raži, ječma), a intolerancija na isti uzrokuje bolest koju nazivamo celijakija. 

Istraživanja su pokazala da kasnije unošenje žitarica s glutenom u dojenačku prehranu ne sprječava ni celijakiju ni alergiju na gluten.

Sadašnja preporuka jest postupno i polagano uvođenje glutena između navršenog 4. i 6. mjeseca života, po mogućnosti dok je dijete u to vrijeme još na prsima.

KALENDAR/TABLICA DOHRANE

U nastavku vam donosimo ogledni primjer jelovnika za zdravo dojenče od rođenja do 12. mjeseca života.

Majčino mlijeko i dalje ostaje osnovna namirnica u prehrani djeteta.

Od 6. mjeseca do navršene prve godine života, preporučena dnevna količina majčinog mlijeka ili dojenačkog mliječnog pripravka iznosi 500 ml, uz uvođenje dohrane.

Važno je naglasiti da kalendar dohrane služi samo kao orijentacijski vodič i nije ga se potrebno strogo pridržavati.

ŠTO KADA BEBA NA DOHRANI NEMA STOLICU?

Uvođenjem novih namirnica, normalno je da dolazi do promjena u izgledu, broju i konzistenciji djetetove stolice. Odnosno, stolica postaje gušća i mijenja boju, u skladu s hranom koju je dijete prethodno pojelo.

Tijekom prvih 12. mjeseci djetetova života, prosječni broj stolica iznosi od 2 – 4/dan.

Važno je naglasiti da isključivo dojena djeca mogu imati stolicu nakon svakog podoja, ali i izostanak stolice i do 2 tjedna, što se smatra normalnim, uz uvjet da nema drugih tegoba. 

Izostanak ustaljenog ritma stolice u ranoj dobi, potpuno je uobičajen. Međutim, ako kod djeteta primijetite usporenu stolicu ili zatvor, svakako potražite savjet izabranog liječnika – pedijatra, budući da uzrok istog, osim funkcijskog (promjene u jelovniku), može biti i organske prirode (prirođene anomalije probavnog trakta, celijakija itd.)

I ZA KRAJ…

Zdrava i uravnotežena prehrana jedna je od najvažnijih odrednica ljudskog zdravlja.

Pravilna prehrana u ranoj životnoj dobi osnova je zdravlja, ne samo u djetinjstvu već i kasnije tijekom života. Osim što osigurava hranjive tvari potrebne za pravilan rast i razvoj djeteta, utječe i na usvajanje pravilnih prehrambenih navika što može preventivno djelovati na pojavu određenih patoloških promjena i kroničnih bolesti u odrasloj dobi (srčano – žilne bolesti, šećernu bolest, pretilost, osteoporozu).

Obratite pozornost na raznolikost i kvalitetu hrane te osluškujte zahtjeve svoga djeteta i dohrana će biti predivno i uzbudljivo iskustvo za cijelu obitelj. 

LITERATURA:

1. Mardešić D. i sur. Pedijatrija, 8. izdanje. Zagreb: Školska knjiga, 2016.
2. Complementary feeding, World Health Organization
3. Breastfeeding and Complementary Feeding
4. Guidelines for complementary feeding in healthy infants
5. Feeding Your Baby: The First Year, Cleveland Clinic

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.