×

Anksioznost ili depresija – kako ih razlikovati?

Anksioznost i depresija su medicinska stanja koja se ponekad mogu pojavljivati i istovremeno.Jedan od glavnih simptoma depresije je dugotrajno, tužno ili beznadno raspoloženje dok anksioznost uglavnom uključuje osjećaje brige, nemira, nervoze i straha. U ovom blogu donosimo vam glavne simptome svakog stanja i objašnjavamo na koji način se donosi dijagnoze te koje su vrste terapija.

Anksioznost i depresija - kako ih razlikovati

Što je anksioznost?

Anksioznost je osjećaj nelagode, zabrinutosti, panike ili straha koji se normalno pojavljuje kod većine ljudi kao odgovor na stresne situacije. Osobe se najčešće anksiozno osjećaju u trenutku donošenja važnih životnih odluka, tijekom životnih prekretnica, polaganja ispita i slično. Svaka osoba drugačije reagira na  neočekivane ili izazovne životne okolnosti stoga je normalna pojava osjećati anksioznost u takvim situacijama, međutim, stalni ili jaki osjećaj tjeskobe većinom dana tijekom nekoliko mjeseci može upućivati na anksiozni poremećaj. Najčešći simptomi anksioznih poremećaja uključuju:

  • Osjećaj nervoze, nemira ili napetosti
  • Osjećaj panike
  • Povećan broj srčanih otkucaja
  • Hiperventilaciju (ubrzano disanje)
  • Znojenje
  • Drhtanje
  • Osjećaj slabosti i umora
  • Poteškoće u održavanju koncentracije
  • Nesanicu
  • Probavne smetnje

 

Anksiozni poremećaji uvelike utječu na svakodnevni život i time narušavaju kvalitetu života stoga je važno prepoznati simptome i potražiti stručnu pomoć.

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja poput dugotrajnog osjećaja tuge, potištenosti, beznadnosti i duševne boli. Nije neobično osjećati simptome depresije tijekom teških ili bolnih životnih situacija, no prisustvo takvih osjećaja tijekom duljeg vremenskog perioda mogu ukazivati na depresiju. Uz dugotrajnu tugu, prazninu i općenito loše raspoloženje, simptomi depresije također mogu biti:

  • Osjećaj razdražljivosti, frustracije ili nemira
  • Problemi sa spavanjem (osobe koje boluju od depresije često doživljavaju nesanicu ili pak pretjerano spavanje)
  • Promjene u apetitu (povećana želja za hranom ili potpuni gubitak apetita)
  • Osjećaj umora čak i nakon prospavane noći
  • Nemogućnost održavanja koncentracije
  • Osjećaj krivnje, bezvrijednosti ili bespomoćnosti
  • Gubitak volje i želje za aktivnostima koje su vas nekada usrećivale i zanimale
  • Razmišljanje o samoozljeđivanju ili samoubojstvu 

 

Depresija je ozbiljan zdravstveni problem koji je potrebno liječiti. Ako prepoznajete neke od navedenih simptoma savjetujemo hitno javljanje liječniku koji će vam pomoći i uputiti vas u metode liječenja bolesti.

Kako se depresija i anksiozni poremecaji lijece

Što uzrokuje depresiju i anksiozne poremećaje?

Točan uzrok depresije i anksioznih poremećaja nije poznat. Smatra se da uzrok tim bolestima leži u kombinaciji genetskih, okolišnih i psiholoških čimbenika. Anksiozni poremećaji i depresija često se mogu pojavljivati istovremeno i uključivati obje vrste simptoma. Mogu se pojaviti kod bilo koga i u bilo kojoj životnoj dobi, a sljedeće okolnosti mogu povećati rizik za razvojem poremećaja:

  • Osobe iz krvnog srodstva su bolovale ili boluju od depresije ili anksioznih poremećaja
  • Doživljavanje traumatskih ili stresnih događaja (fizičko, psihičko ili seksualno zlostavljanje, smrt voljene osobe, teški zdravstveni problemi)
  • Prolazak kroz veliku i značajnu životnu promjenu
  • Uzimanje određenih lijekova (poput kontracepcijskih pilula)
  • Korištenje opojnih sredstava (droga i alkohol)

 

Postavljanje dijagnoze

Kod sumnje na depresiju i anksiozne poremećaje važno je potražiti stručnu pomoć. Prvi korak u postavljanju dijagnoze može biti posjet vašem obiteljskom liječniku koji će izdati uputnicu za pregled kod psihijatra, a ovisno o simptomima, obiteljski liječnik vas može uputiti i na dodatne laboratorijske pretrage kako bi se isključile ostale bolesti koje katkad mogu biti podloga za razvoj depresije ili anksioznih poremećaja.  Dijagnoza se postavlja na temelju razgovora sa psihijatrom te pomoću standardiziranih testova. Važno je imati na umu da otvoren i iskren opis vašeg raspoloženja, misli i svakodnevnice pomaže liječniku da bolje razumije kako se osjećate te na temelju toga donese ispravnu dijagnozu.

Depresija i anksiozni poremećaji mogu se liječiti medikamentozno ili psihoterapijom, a najčešće se koriste kombinirane metode koje uključuju obje vrste liječenja istovremeno. Svaki pojedinac je drugačiji stoga liječnik odlučuje o terapiji za koju smatra da vama najviše odgovara. 

Medikamentozno liječenje

Medikamentozno liječenje uključuje korištenje lijekova. Anksioznost se može liječiti sredstvima za smirenje, odnosni anksioliticima i antidepresivima dok se depresija isključivo liječi antidepresivima.

Psihoterapijsko liječenje

Psihoterapija, odsnosno terapija razgovorom uključuje rad s terapeutom s ciljem smanjenja anksioznih i depresivnih simptoma. Kognitivna bihevioralna terapija je najučinkovitiji oblik psihoterapije, a cilj je postepeno pacijenta vratiti aktivnostima koje je izbjegavao zbog depresije ili anksioznosti. Ovakva vrsta terapije uključuje „terapiju izloženosti“ u kojoj se pacijent suočava sa situacijom koja pokreće razvoj poremećaja te na taj način gradi samopouzdanje i uči kako upravljati vlastitim osjećajima i mislima.

Prevencija anksioznosti i depresije

Prevencija

Razvoj anksioznih poremećaja i depresije ne možemo u potpunosti spriječiti jer se svaka osoba različito ponaša u stresnim situacijama i događajima, međutim, zdravim načinom života možemo potaknuti prirodno lučenje hormona koji su zaslužni za osjećaj sreće i zadovoljstva, ojačati vlastiti imunitet i sačuvati zdravlje. U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta uz koje će vam vaše tijelo i um biti zahvalni:

  • Krećite se više – savjetujemo da u svoju rutinu uvedete neku vrstu sportske aktivnosti, šetnju, rolanje ili pak bicikliranje u prirodi. Tijekom tjelovježbe se u tijelu luče endorfini – kemijski spojevi koji umanjuju bol, napetost i anksioznost i pridonose općem osjećaju zadovoljstva.
  • Pravilno se hranite – važno je u svakodnevnu prehranu uvesti voće i povrće koji su bogati vitaminima i mineralima potrebnim našem tijelu. Nedostatak istih često utječe na raspoloženje i izaziva osjećaj slabosti i umora.
  • Razgovarajte s bliskom osobom – razgovor s bližnjima često može pomoći pri rješavanju vlastitih problema i nedoumica, a pomaže i u stjecanju osjećaja sigurnosti i podrške
  • Odvojite vrijeme za odmor
  • Potrudite se spavati minimalno 6-8 sati tijekom noći
  • Izbjegavajte korištenje alkohola i ostalih opojnih sredstava

 

LITERATURA:

 

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i dr. Doria Podvorec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.