Priprema za porod

Što je bliži termin poroda, to su veći strah i zabrinutost budućih majki. „Kako izračunati termin poroda?“, „Hoću li prepoznati da je porod blizu?“, „Kako razlikovati lažne od pravih trudova?“, „Kako znati pravilno disati tijekom poroda? “ i mnoga druga pitanja muče trudnice u zadnjim danima trudnoće. U današnjem blogu donosimo odgovore na navedena pitanja. Govorit ćemo o znakovima koji upućuju da je porod blizu, kako izgleda priprema za porod, o trudovima, otvaranju cerviksa, pucanju vodenjaka i induciranom porodu.

KAKO IZRAČUNATI TERMIN PORODA?

Iako mnogim ženama to zvuči čudno, trajanje trudnoće računa se od prvog dana posljednje menstruacije. Normalna trudnoća traje 40 tjedana. Pritom, govorimo o urednom menstruacijskom ciklusu koji traje 28 dana, a ovulacija se javlja između 13. i 15. dana ciklusa. Dakle, nakon izostanka menstruacije, iako su tek saznale za pozitivan nalaz, žene su trudne već oko 5 tjedana. 

KOJI ZNAKOVI UPUĆUJU DA JE POROD BLIZU?

Spuštanje trbuha

Budući da se u normalnom vaginalnom porođaju dijete rađa stavom glavom, tj. kroz porođajni kanal prvo izlazi glava, a zatim trup i noge, dijete se u majčinom trbuhu mjesecima unaprijed namješta u takav položaj. Kako bi se zdjelični mišići i ligamenti pripremili za porod, fetalna se glava prije poroda spušta niže u zdjelicu, što izaziva i spuštanje samog trbuha. Zbog spuštanja trbuha, trudnica „lakše diše“ i osjeća olakšanje zbog manjeg pritiska u trbušnoj šupljini, ali i na dišni sustav. U prvorotkinja se takva tjelesna priprema za porod događa i do 4 tjedna prije poroda, za razliku od višerotkinja kod kojih su zdjelični mišići i ligamenti već pripremljeni i spuštanje fetalne glave se može odvijati tek tijekom poroda ili svega nekoliko sati prije.

Bol u preponama i leđima

Bol u preponama i leđima se javlja zbog rastezanja mišića i ligamenata kao posljedica spuštanja fetalne glave niže u zdjelicu. 

Učestalo mokrenje

Spuštanjem fetusa, trudnica osjeća olakšanje zbog smanjenog pritiska na trbušne organe i dišni sustav, ali povećava se pritisak na mokraćni mjehur, što za posljedicu ima učestalu potrebu za mokrenjem.

Pojačani iscjedak ili cervikalni sluzni čep

Cervikalni sluzni čep je čep cervikalne sluzi koji ispunjava cervikalni kanal i čini zaštitnu barijeru u trudnoći. Osim mehanički, djeluje i imunološki – ima antimikrobna svojstva (sadrži imunoglobuline i antimikrobne peptide) kojima sprječava prodor infekcije iz rodnice prema maternici. Kao posljedica otvaranja cervikalnog kanala, sluzni čep izlazi van, što se prezentira ili pojačanim iscjetkom ili izlaskom čepa/ grudice sluzi. Sluz može sadržavati i tragove krvi, pa se izlazak cervikalnog čepa često naziva i „bloody show“. Ova pojava se obično događa nekoliko dana prije poroda ili na početku samog porođaja.

Vrat maternice omekšava i skraćuje se

U trudnoći je vrat maternice (cerviks) obično dugačak 3,5 do 4 cm. Kako trudnoća napreduje, a tijelo se priprema za porod, počinje se lučiti sve više hormona prostaglandina, što dovodi do omekšavanja vrata maternice (cerviksa) koji se skraćuje i stanjuje. Ovu pojavu je potrebno razlikovati od tzv. otvaranja cervikalnog kanala, o kojem će se govoriti kasnije.

Nalet energije ili „gniježđenje“

Iako mnoge trudnice govore da su napredovanjem trudnoće sve umornije i tromije, prirodno je približavanjem termina poroda osjetiti nalet energije. Takav nalet energije naziva se još gniježđenje ili eng. nesting zbog potrebe za pojačanim čišćenjem, organiziranjem i pripremanjem stvari za nadolazeću prinovu. Točan uzrok takvog naleta energije nije poznat, ali smatra se da su u pozadini hormonske promjene i ljudski adaptivni mehanizmi za pripremu i zaštitu nerođenog djeteta. Međutim, ponekad je gniježđenje obrambeni mehanizam za suočavanje s anksioznošću i strahom vezanih za trudnoću i porođaj.

Lažni trudovi

Lažni trudovi ili Braxton–Hicksove kontrakcije su kontrakcije (stezanja) maternice koje ne dovode do otvaranja cervikalnog kanala, ali sudjeluju u pripremi cerviksa (vrata maternice) za porod. Javljaju se već oko 6. tjedna gestacije, ali trudnice ih uglavnom osjećaju krajem 2. i tijekom 3. tromjesečja. Braxton-Hicksove kontrakcije su više nelagodne nego bolne, javljaju se nepravilno i u različitom intenzitetu. Javljaju se najčešće pri pojačanoj fizičkoj aktivnosti, pri prepunjenom mokraćnom mjehuru, nakon spolnog odnosa ili u stanjima dehidracije, a zajedničko svim tim stanjima je potencijalni stres za fetus i potreba za povećanjem krvnog protoka prema maternici kako bi se povećala doprema kisika fetusu.

Iako pojava lažnih trudova uznemiri i uplaši mnoge trudnice, kako bi si olakšale potrebno je duboko disati i umiriti se, popiti vode, isprazniti prepunjen mokraćni mjehur, promijeniti položaj tijela i pričekati da kontrakcije prestanu. Važno je naglasiti da lažni trudovi ili Braxton-Hicksove kontrakcije nisu znak da porod počinje.

Koja je razlika između pravih i lažnih trudova?

Ponekad nije jednostavno razlikovati radi li se o pravim ili lažnim trudovima (Braxton-Hicksovim kontrakcijama), pogotovo ako se događaju u kasnoj fazi trudnoće. 

U početku su i lažni i pravi trudovi nepravilni, ali oni pravi s vremenom postaju sve jačeg intenziteta, pravilniji i javljaju se u sve kraćim vremenskim intervalima. 

Lažni trudovi su više nelagodni nego bolni, za razliku od pravih trudova prilikom kojih se javlja bol koja sijeva od leđa prema trbuhu i zdjelici. 

Pravi trudovi ne popuštaju promjenom položaja, mokrenjem, mirovanjem ili pijenjem tekućine, što je slučaj kod lažnih trudova. 

Pravi trudovi se često javljaju nakon pucanja vodenjaka te ginekolog može utvrditi otvaranje cerviksa (vrata maternice), dok se lažni trudovi osjećaju tijekom dužeg razdoblja trudnoće i nisu znak početka poroda.

KAKO IZGLEDA PRIPREMA ZA POROD?

Razmišljanje o porodu uznemiruje većinu trudnica, ali kako bi za taj čin bile što spremnije donosimo nekoliko savjeta:

• Pripremite torbu za rodilište

Kako bi bili što opušteniji u danima pred porod, ali i kako ne bi razmišljali imate li sve što vam je potrebno u trenutku kada porod započne, dobro bi bilo pripremiti torbu za rodilište unaprijed. Savjete što sve spremiti možete pročitati u našem blogu „Što ponijeti u rodilište?“.

• Pripremite stvari za dijete unaprijed

Iz istog razloga, dobro je pripremiti unaprijed barem one nužne stvari za prve dane djetetova života, kao i prilagoditi okruženje u kojem će dijete boraviti. Nemojte se nepotrebno opterećivati gomilanjem odjeće, igračaka i sl. već se trudite što više opuštati i psihički pripremiti za nadolazeći događaj jer je takva priprema za porod najvažnija za vas i vaše dijete.

• Informirajte se o porodu

Kako bi se osjećali što spremniji, dobro je informirati se o promjenama koje prethode porođaju, samom porodu, ali i promjenama i događajima nakon rođenja djeteta. Pitajte vašeg ginekologa sve što vas zanima i muči. Svim trudnicama, ali i njihovim partnerima preporuča se pohađanje trudničkih tečajeva kako bi se pripremili za nadolazeće događaje.

• Vježbajte

 Pozitivni učinci vježbanja u trudnoći su: snažniji leđni mišići, otpornost na zamor, bolje držanje tijela, manji stres, manje nakupljanje masnog tkiva, priprema tijela za porođaj, brži oporavak nakon poroda, brži povratak na težinu prije poroda.

Također, osim uobičajene fizičke aktivnosti, kao priprema za porod, ali i nakon poroda važno je redovito izvođenje Kegelovih vježbi.

Vježbati ne bi trebalo kod krvarenja, otvaranja cervikalnog kanala, pojave kontrakcija (trudova), povišenog krvnog tlaka i pulsa, povišene tjelesne temperature i lošeg općeg stanja trudnice. Oprez je potreban kod višeplodnih trudnoća i epilepsije. Svakako, prije vježbanja dobro bi bilo posavjetovati se s ginekologom koji će odlučiti postoji li kontraindikacija za navedeno.

VJEŽBE DISANJA KAO PRIPREMA ZA POROD

U trudnoći postoji povećana potreba za kisikom, a rezerve kisika su smanjene te zbog toga trudnice često osjećaju umor. Ono što može pomoći je opuštanje i pravilna tehnika disanja, jer će to štedjeti kisik.

Postoje dva tipa disanja za kontrolu ravnomjernog unosa i potrošnje kisika: prsno disanje i trbušno disanje.

1. Prsno disanje – polako i duboko udisanje na nos i izdisanje na usta. Jako je važno da je izdah produženi i dulji od udaha. Ako se vježba radi u sjedećem položaju, najlakše kontrolirati ovu vježbu je praćenjem širenja i podizanja grudnog koša i podizanjem ramenog obruča. Vježba se može raditi i u ležećem položaju.
2. Trbušno disanje – duboko izdisanje i udisanje na nos, potiskujući trbuh lagano prema van (kod udaha se trbuh vidljivo diže, a kod izdaha spušta). Ovaj tip disanja odličan je za opuštanje zdjeličnih organa i opskrbljivanje tijela kisikom.

Tijekom poroda koriste se tri tehnike disanja: duboko trbušno disanje, dahtanje (plitko disanje) i prekinuto dahtanje. Navedene tehnike ne uklanjaju bol u potpunosti, ali omogućuju aktivnost, sabranost i motiviranost, ali i opuštanje između trudova, koliko je to moguće. 

Kod uredne trudnoće s vježbanjem tehnika disanja može se započeti već od 16. tjedna trudnoće 1-2x dnevno, a zatim nakon 34. tjedna i više puta dnevno. 

Pri izvođenju vježbi disanja, zauzmite što udobniji položaj : ležeći na boku, na leđima ili sjedeći. Vježbati se preporuča 2-4 minute dnevno.

1. Duboko trbušno disanje

Prvo izdahnite kroz nos. Udahnite na nos, a zatim izdahnite na usta. Izdah bi trebao biti duži od udaha, pa brojite do 4 pri udahu, a do 8 pri izdahu. Prilikom udaha trbuh se treba pomicati prema van, a prilikom izdaha prema straga, tj. prema kralježnici.

Ovakva tehnika disanja koristi se pri samom početku porođaja, dok su trudovi još slabi.

1. Dahtanje (plitko disanje)

Dahtanje podrazumijeva plitko i površno disanje prilikom kojeg se za disanje koristi samo prsni koš, bez trbuha. Plitko disanje koristi se kada trudovi postaju jačeg intenziteta.

1. Prekinuto dahtanje (dahtanje + duboki udah/izdah)

Ova tehnika disanja sastoji se od prethodno navedenog dahtanja koje se prekida dubokim uzdahom i izdahom kako bi se trudnica odmorila. Koristi se u trenutku kada su trudovi dovoljno jaki, ali cervikalni kanal još nije dovoljno otvoren kako bi se krenulo tiskati.

OTVARANJE CERVIKSA (VRATA MATERNICE)

Osim već navedenog omekšavanja i skraćivanja cerviksa (vrata maternice) događa se i njegovo otvaranje, tj. širenje ili dilatacija. Otvaranje cerviksa čini prvo porođajno doba. Može se podijeliti u dvije faze: latentnu i aktivnu. Tijekom latentne faze trudovi postaju sve usklađeniji, a cerviks se širi do 3-4 cm. Latentna faza traje oko 8 h (nešto kraće u višerotkinja). Aktivna faza praćena je sve jačim trudovima, a završava potpunim otvaranjem cerviksa do 10 cm. Cerviks bi se trebao otvarati brzinom 1,2 cm/h u prvorotkinja, odnosno 1,5 cm/h u višerotkinja. Ginekolog svakih 2-3 h provjerava napredovanje poroda. Nakon potpunog otvaranja cerviksa i kraja prvog porođajnog doba, započinje drugo porođajno doba, tj. faza aktivnog istiskivanja djeteta.

Insuficijencija cerviksa (vrata maternice)

Ponekad kod nekih trudnica dolazi do prijevremenog otvaranja cerviksa, već u drugom tromjesečju trudnoće. Takva insuficijencija cerviksa najčešće nastaje kod žena s 3 ili više spontanih pobačaja unazad 2 godine, nakon konizacije, indukcije ovulacije, operacija cerviksa ili kod prirođenih slabosti tkiva. Dijagnoza insuficijencije cerviksa se postavlja ultrazvučnim transvaginalnim pregledom tijekom drugog tromjesečja. Kako bi se spriječio prijevremeni porod, učini se serklaža- pojačavanje cerviksa kirurškim šavom. 

PUCANJE VODENJAKA (PLODOVIH OVOJA)

Dijete se u majčinom trbuhu nalazi u amnijskoj vreći ispunjenoj tekućinom (plodnom vodom) koja mehanički štiti dijete od vanjskih podražaja, udaraca i sl. Neposredno prije poroda ili tijekom poroda dolazi do prsnuća plodovih ovoja, poznatog kao „pucanje vodenjaka“. Navedena pojava može biti praćena laganim kapanjem plodne vode ili masivnim izljevom tekućine. U slučaju da trudovi ne započinju, zbog straha od infekcije, potrebno je stimulirati trudove (kontrakcije).

Kada se prsnuće plodovih ovoja dogodi prijevremeno, a trudnica i fetus nisu spremni za porođaj, odlučuje se za „stav čekanja“ ako je to moguće. Trudnica mora mirovati, preventivno se primjenjuje antibiotska terapija, redovito se mjere krvni tlak i tjelesna temperatura te ako se radi o trudnoći kraćoj od 32 tjedna daju se i kortikosteroidi da se ubrza sazrijevanje fetalnih pluća. Za sprječavanje trudova, kako bi dobili na vremenu da se završi fetalni razvoj, mogu se primijeniti tokolitici – lijekovi koji relaksiraju mišiće maternice

INDUCIRANI POROD

Inducirani porod predstavlja porod u kojem liječnik različitim metodama izaziva trudove (kontrakcije). Inducirani porod može biti indiciran (kada za ranije poticanja trudova postoji određena indikacija) ili izboran (na zahtjev liječnika ili majke kako bi se točno znalo kada će doći do poroda). 

Najčešći razlozi za indukciju poroda su:

• Prenesena trudnoća (trajanje trudnoće dulje od 42 tjedna)
• Korioamnionitis (upala plodovih ovoja)
• Pogoršanje kroničnih bolesti majke (npr. plućne, bubrežne bolesti)
• Oligohidramnij (nedostatak plodne vode)
• Zastoj u fetalnom rastu
• Preeklampsija/ eklampsija (trudnoćom izazvani poremećaj krvnog tlaka)
• Abrupcija posteljice (prijevremeno odljuštenje posteljice)
• Hipoksija fetusa (nedostatna opskrba kisikom i hranjivim tvarima)

Inducirani porod se ne preporuča u stanjima:

• Prethodne opsežne operacije maternice
• Prethodni klasični carski rez
• Placenta previa (predležeća ili nasjela posteljica- posteljica prekriva cerviks)
• Prolaps pupkovine (ispadanje pupkovine u cervikalni kanal)
• Aktivna infekcija genitalnim herpesom
• Poprečni položaj djeteta ili stav na zadak

Za kraj

Prije početka induciranog poroda, potrebno je obaviti ginekološki pregled te utvrditi stanje majke i djeteta, odrediti cefalopelvini promjer (odnos promjera djetetove glave i promjera zdjelice majke), zrelost cerviksa (vrata maternice) i zrelost fetalnih pluća. 

U slučaju da cerviks (vrat maternice) još nije sazrio, potrebno je to postići ili postavljanjem katetera ili pripravcima prostaglandina koji će dovesti do širenja cerviksa.

Kod već zrelog cerviksa, slijedi amniotomija (probijanje vodenjaka – plodovih ovoja) te infuzija oksitocina (tzv. drip) koja potiče trudove (kontrakcije) u svega nekoliko minuta.

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvori:

• Signs of labor: Know what to expect. Dostupno na:
• https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/labor-and-delivery/in-depth/signs-of-labor/art-20046184 
• Raines DA, Cooper DB. Braxton Hicks Contractions. In: StatPearls. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2021.
• Labor induction. Dostupno na:
• https://www.mayoclinic.org/tests-procedures/labor-induction/about/pac-20385141 
• Đelmiš J., Orešković S. i suradnici. 2014. Fetalna medicina i opstetricija

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.