Genitalni herpes jedna je od najčešćih spolno prenosivih bolesti. Često je praćen neugodnim simptomima poput boli, svrbeža i pojave ranica na genitalnom području, ali se ne mora uvijek tako očito prezentirati. Za vrijeme aktivne infekcije, zaraznost osobe koja ima genitalni herpes jako je visoka. Rizik od infekcije, u slučaju da je partner zaražen, doseže čak 90%.
U današnjem blogu donosimo vam sve što trebate znati o genitalnom herpesu – tko ga uzrokuje, kako se prenosi, kojim se simptomima prezentira, kako se dijagnosticira, može li se liječiti te kakve komplikacije može imati. Na kraju govorimo i o savjetima za prevenciju genitalnog herpesa, ali i drugih spolno prenosivih bolesti.
Infekcija genitalnim herpesom jedna je od najčešćih spolno prenosivih bolesti u svijetu. Uzročnik genitalnog herpesa u većini slučajeva je herpes simplex virus tip 2 (HSV-2). U manjem postotku slučajeva takva infekcija može biti uzrokovana i tipom 1 (HSV-1) koji je poznatiji kao labijalni herpes, odnosno herpes koji se javlja na usnama. I genitalni i ”obični” herpes na usnicama mogu biti uzrokovani herpes virusom tip 1 i tip 2, ali je spolno prenosiva bolest o kojoj danas govorimo znatno češće uzrokovana HSV tip 2.
Virus herpesa uzrokuje kroničnu infekciju jednom kada dođe u kontakt s organizmom. Nakon kontakta sa sluznicom ili kožom dolazi do umnožavanja virusa koji zatim živčanim završecima putuje do živčanih ganglija (skupine tijela živčanih stanica) i tamo se nastanjuje. Kada je genitalna infekcija u pitanju, virus dolazi do sakralnih ganglija koji se nalaze uz kralježničnu moždinu. Nakon primarne infekcije, čak i kada prođe njezina aktivna faza sa simptomima, virus i dalje ostaje u živčanom sustavu i ondje ”miruje” do sljedeće aktivacije. Kada se virus ponovo aktivira, kažemo da je nastao recidiv infekcije.
Virus herpesa se najčešće prenosi spolnim putem, odnosno spolnim odnosom sa zaraženom osobom – vaginalnim, analnim i oralnim putem. Zaražena osoba može imati simptome infekcije, ali i ne mora. Virus genitalnog herpesa prenosi se kontaktom kože i/ili sluznice, što znači da ga osoba može dobiti čak i ako koristi prezervativ preko kontakta s kožom koja nije zaštićena prezervativom. Osim toga, oralnim putem se na genitalije može prenijeti HSV tip 1, odnosno labijalni herpes. Iako prezervativ (kondom) ne pruža stopostotnu zaštitu od infekcije herpesom, njegova pravilna uporaba i redovno korištenje značajno smanjuju rizik od infekcije.
Virus herpesa se putem krvi ili tijekom porođaja može prenijeti i s majke na dijete i izazvati brojne zdravstvene probleme kao što su ranice u ustima i oko očiju djeteta, upala pluća, upala moždane ovojnice (meningitis), ali i iznimno teške komplikacije kao što su sepsa, zatajenje vitalnih organa pa čak i smrt. Majka ne mora imati izražene simptome za vrijeme trudnoće ili poroda da bi se dijete zarazilo. Stoga je važno da sve trudnice napomenu svome liječniku ako su ikada imali genitalni herpes u prošlosti, a osobito ako im se pred sami porod počnu javljati simptomi.
Simptomi infekcije herpesom u genitalnom području obično se javljaju desetak dana nakon kontakta sa zaraženom osobom i ulaska virusa u organizam, ali mogu nastati i već nakon par dana. Karakteristično postoje tri stadija infekcije uz pripadajuće simptome:
Nakon prve infekcije virus ostaje pritajen u živčanim stanicama i može se ponovno aktivirati u stanjima oslabljenog imunološkog sustava – stresa, napora, bolesti i sl. Tada se ponovo javljaju karakteristični stadiji i simptomi infekcije. U većine žena do recidiva infekcije herpesom dolazi odmah u prvoj godini nakon što su infekciju prvi put imale. Takvi recidivi su obično nešto blaže simptomatologije i kraju traće nego primarna infekcija.
Dijagnoza genitalnog herpesa postavlja se na temelju ginekološkog pregleda te kliničke slike i anamnestičkih podataka. Ginekolog već pri prvom pogledu genitalnog područja može posumnjati na infekciju herpes virusom zbog karakterističnih mjehurića i ranica na koži i/ili sluznici. Dijagnoza genitalnog herpesa može se potvrditi uzimanjem brisa svježe ranice za vrijeme aktivne infekcije.
Nakon što jednom uđe u organizam, virus herpesa u njemu ostaje uvijek. Drugim riječima, infekcija herpesom se ne može izliječiti. Postoje antivirusni lijekovi kojima se mogu ublažiti simptomi i skratiti njihovo trajanje, ali lijek protiv herpesa ne postoji. Kada se jednom zarazi, osoba nosi virus u sebi cijeli život, čak i u periodu kada nema nikakvih simptoma. U stanjima oslabljenog imunološkog odgovora, virus se može reaktivirati, a simptomi se ponovo počinju javljati. Za vrijeme aktivne infekcije potrebno je izbjegavati spolne odnose zbog mogućnosti širenja zaraze, ne dirati ranice te često prati ruke. Na taj se način minimalizira vjerojatnost širenja infekcije na ostale dijelove tijela i druge ljude.
Simptomi genitalnog herpesa u muškaraca isti su kao i kod žena, a uključuju pojavu mjehurića i ranica na spolovilu i okolnoj koži te osjećaj pečenja, boli i svrbeža genitalnog i analnog područja, a ponekad i gornjih dijelova natkoljenica. Međutim, u većine muškaraca simptomi ne postoje ili se zamijene s nekom drugom bolesti kao što je primjerice viroza (zbog povišene temperature i sličnih simptoma). To je važno jer su za to vrijeme aktivne infekcije, bez obzira na prisutnost simptoma, jako zarazni i mogu prenijeti virus drugoj osobi. Stoga je važno suzdržavati se od spolnih odnosa ako vaš partner ili vi primijetite neke od prethodno navedenih simptoma.
Genitalni herpes je jako ”tvrdoglava” bolest s neugodnim simptomima koja može smanjiti kvalitetu života osoba koje je imaju. To osobito vrijedi za osobe kod kojih postoje česti recidivi, a to su najčešće one oslabljenog imunološkog sustava. Herpes virus može inficirati i mokraćnu cijev te mokraćni mjehur i uzrokovati probleme s mokrenjem. Osim toga, može izazvati i upalu rektuma (proktitis). U rijetkim slučajevima može doći do razvoja nekih ozbiljnih komplikacija kao što je primjerice meningitis. Kao što je već prethodno rečeno, i u novorođenčadi može uzrokovati infekciju, stoga je potrebno obratiti posebnu pažnju na trudnice koje imaju genitalni herpes ili su ga imale u prošlosti.
Prevencija svih spolno prenosivih bolesti temelji se na odgovornom spolnom ponašanju koje podrazumijeva suzdržavanje od seksualnih odnosa s nepoznatim ljudima, izbjegavanje čestog mijenjanja partnera te redovitu i pravilnu upotrebu prezervativa prilikom spolnih odnosa. Sva ta pravila vrijede i za prevenciju genitalnog herpesa. Svakako je važno obavijestiti partnera ako imate ili ste imali genitalni herpes. Za vrijeme aktivne infekcije preporuča se potpuno izbjegavanje prakticiranja spolnih odnosa, ali i bilo kakvog kontakta s inficiranim dijelovima tijela.
Dobra komunikacija s partnerom također je izuzetno važan dio odgovornog spolnog ponašanja i značajno pridonosi prevenciji spolno prenosivih bolesti. Prije upuštanja u spolne odnose, bilo bi dobro da zajedno porazgovarate o pitanjima kao što su:
◦ jesam li ja prva osoba s kojom moj partner stupa u seksualni odnos ili je imao intimnih partnera prije mene?
◦ u slučaju da je moj partner imao druge seksualne partnere prije ovog odnosa, je li koristio zaštitu i koju?
◦ ima li moj partner (ili je imao) neku od spolno prenosivih bolesti i je li se ikad testirao na spolno prenosive bolesti?
◦ koji oblik kontracepcije moj partner želi koristiti?
I za kraj, savjetujemo da ne ignorirate bilo kakve simptome koji bi mogli značiti da imate spolno prenosivu bolest. Javite se svome liječniku što prije jer većina spolno prenosivih infekcija ne ostavlja posljedice ako se na vrijeme prepozna i liječi. Čuvajte svoje opće i reproduktivno zdravlje!
Cjenik ginekoloških usluga pogledajte ovdje.
Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Izvori: www.hdgo.hr, www.mayoclinic.org, www.medscape.com
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |