Čuvanje trudnoće

Čak se 20% trudnica tijekom nekog perioda trudnoće savjetuje mirovanje i ograničavanje tjelesne aktivnosti, odnosno čuvanje trudnoće. Razlog za to najčešće je prisutnost neke komplikacije trudnoće koja potencijalno može ugroziti zdravlje majke i/ili djeteta. Iako novija znanstvena literatura navodi da većina takvih trudnica nema koristi od mirovanja, iskustvo mnogih liječnika ipak govori drugačije.

U ovome blogu govorit ćemo o najčešćim razlozima zbog kojih se propisuje mirovanje za vrijeme trudnoće, aktivnostima koje su dopuštene za vrijeme čuvanja trudnoće, zdravstvenim rizicima koje ono donosi te donosimo savjete kako ih prevenirati.

ŠTO JE ČUVANJE TRUDNOĆE I KOJE SU NAJČEŠĆE INDIKACIJE ZA TO?

Čuvanje trudnoće naziv je za potpuno mirovanje ili ograničenje tjelesne aktivnosti u trudnoći zbog prisutnosti neke od komplikacija koja potencijalno može ugroziti zdravlje djeteta i/ili majke. Najčešće takve komplikacije zbog kojih se propisuje čuvanje trudnoće su:

• preeklampsija
• vaginalno krvarenje
• opasnost od prijevremenog poroda
• skraćenje cerviksa
• prisutnost komplikacija u prijašnjoj trudnoći
• višeplodna trudnoća
• fetalni zastoj u rastu.

Liječnici koji propisuju čuvanje trudnoće vjeruju da će mirovanje i ležanje u krevetu poboljšati protok krvi obogaćene kisikom i hranjivim tvarima do posteljice te smanjiti pritisak na cerviks, a time smanjiti i rizik od prijevremenog poroda. Osim toga, vjeruju i da će mirovanje smanjiti stres i krvni tlak kod trudnica. Režim mirovanja koji će liječnik preporučiti ovisi o mnogo faktora, primjerice vrsti posla kojim se trudnica bavi, njenim svakodnevnim navikama i aktivnostima, ali i ozbiljnosti prisutne komplikacije u trudnoći te dostupnosti medicinske njege.

Modificirano mirovanje prilagođeno je svakoj trudnici zasebno te je u praksi zapravo najmanje strogi oblik mirovanja. Najčešće preporuke za ovaj režim mirovanja su ograničavanje tjelesne aktivnosti na laganiji napor poput kratkotrajnog hodanja, ležanja dok ste kod kuće, strogog mirovanja određen broj sati u danu itd. Vrlo je važno da s vašim liječnikom raspravite što sve smijete, a što ne smijete raditi.

Strogo mirovanje kod kuće u pravilu znači da biste trebali ležati na krevetu ili kauču cijelo vrijeme, a jedino je dopušten odlazak na toalet. U nekim je slučajevima čak i penjanje po stepenicama ili tuširanje zabranjeno.

Strogo mirovanje uz liječnički nadzor najstroži je oblik čuvanja trudnoće kod kojeg je potreban stalan liječnički nadzor. Ponekad se uz strogo ležanje i mirovanje određuje i poseban položaj ležanja, primjerice onaj u kojem je glava niže postavljena od trupa kako bi se smanjio pritisak na cerviks.

KOJE AKTIVNOSTI SU (NE)DOPUŠTENE?

U slučaju da vam je u trudnoći preporučeno strogo mirovanje kod kuće, sljedeća se pravila o aktivnostima vjerojatno odnose i na vas. Svakako preporučamo da od svog liječnika zatražite detaljnija pojašnjenja o mirovanju jer niti jedna trudnoća nije jednaka, pa tako niti čuvanje trudnoće.

ŠTO JE DOPUŠTENO?

• kratka šetnja do toaleta
• sjedenje na stolici u trajanju do jedan sat
• lagano hodanje po stanu/kući u trajanju do trideset minuta
• kratkotrajno stajanje, ne duže od trideset minuta
• sjedilački rad na poslu u trajanju do jedan sat (samo u slučaju ako posao nije stresan)
• ograničeno penjanje po stepenicama
• kratkotrajno tuširanje jednom dnevno.

ŠTO SE NE PREPORUČUJE?

• aktivnosti koje traju dulje od jedan sat
• dizanje teških predmeta i djece
• seksualna aktivnost koja uključuje penetraciju
• bilo koja aktivnost koja uključuje napinjanje trbušnih i zdjeličnih mišića.

KOJI SU POTENCIJALNI RIZICI ČUVANJA TRUDNOĆE?

Iako se na prvu možda može činiti da apsolutno mirovanje i ležanje u krevetu ne može biti opasno, to ipak nije tako. Upravo zbog toga, liječnici bi trebali biti posebno oprezni kada propisuju čuvanje trudnoće. Neki od rizika i zdravstvenih problema koji se mogu javiti tijekom čuvanja trudnoće su:

• Stvaranje krvnih ugrušaka (tromba) u venama. Najozbiljnije stanje koje se može javiti prilikom dugotrajnog mirovanja je razvoj ugrušaka u venama nogu i zdjelice, tzv. duboka venska tromboza. Nastali krvni ugrušak može krvotokom doći do pluća i izazvati vrlo ozbiljno, potencijalno životno ugrožavajuće stanje – plućnu emboliju. Kombinacija dugotrajnog mirovanja i fizioloških hormonalnih promjena kod trudnica, koje, između ostalog, služe i kao priprema za brzo zaustavljanje krvarenja prilikom poroda, predstavljaju značajan rizik za razvoj ovog stanja.
• Demineralizacija kostiju. Čvrstoća i izdržljivost kostiju ovise o razini opterećenja koju kosti podnose. Prilikom ležanja, opterećenje na kosti puno je manje nego inače, zbog čega one iz svog sastava postepeno gube minerale, posljedično čemu postaju manje čvrste i podložne frakturama. Ukoliko se nakon perioda mirovanja vratite svakodnevnim aktivnostima i vježbanju, kosti se mogu vratiti u prijašnje stanje i povratiti svoju čvrstoću – takav proces je reverzibilan.
• Žgaravica. Ona se često javlja ako odmah nakon obroka legnete. Želučani se sadržaj tada vraća kroz jednjak sve do usne šupljine, što može izazvati razne simptome poput boli u želucu, osjećaja nelagode i pečenja u želucu, jednjaku ili grlu, kašlja pa čak i oštećenja zubi.

Česti zdravstveni problemi tijekom trudnoće

• Zatvor (konstipacija). Ovo se stanje često javlja u trudnoći, a kod žena koje moraju mirovati još je češća pojava.

• Stres. Promijenjene životne okolnosti te strah za vlastito zdravlje i zdravlje djeteta mogu stvoriti visoku razinu stresa kod trudnica i njihovih obitelji, osobito onih kojima su dijagnosticirane komplikacije u trudnoći ili postoji povećan rizik za razvoj neke od njih.

• Smanjenje kondicije i slabljenje organizma. Smanjenje mišićne snage i volumena mišića, kao i smanjenje plućnog kapaciteta te tzv. iskorištenja kisika javljaju se u svih osoba koje dulji period nisu bile tjelesno aktivne. Iako je ovaj proces također reverzibilan, pokazalo se da žene koje su oslabile zbog dugotrajnog mirovanja teže podnose porod i sporije se oporavljaju.

ŠTO TREBATE PITATI SVOGA LIJEČNIKA KADA VAM PREPORUČI ČUVANJE TRUDNOĆE?

Jako je važno da s vašim liječnikom detaljno raspravite o preporučenom mirovanju i ispitate ga koje su sve aktivnosti i radnje dopuštene, a koje se ne preporučuju. Svaka žena ima drugačije životne navike, stoga preporučamo da postavite što specifičnija pitanja kako bi vam vaš liječnik dao što bolje savjete. Primjeri nekih takvih pitanja su:

• Zašto mi preporučujete čuvanje trudnoće?
• Koje su mi aktivnosti dopuštene?
• Trebam li ležati cijeli dan?
• Smijem li raditi/ići na posao?
• Je li mirovanje zaista potrebno? Postoje li druge opcije?
• Koji su rizici mirovanja u trudnoći i potencijalne komplikacije za mene i dijete?
• Kako mogu prevenirati razvoj takvih mogućih komplikacija?
• Koliko ću dugo trebati čuvati trudnoću?
• Smijem li voziti?
• Smijem li se tuširati?
• Na koji način se smijem brinuti za svoje drugo dijete/djecu?
• Trebam li ležati na leđima ili u određenom položaju?
• Možete li preporučiti vježbe koje je sigurno raditi?
• Smijem li prakticirati spolne odnose?

PREVENCIJA MOGUĆIH POSLJEDICA ČUVANJA TRUDNOĆE I DUGOTRAJNOG MIROVANJA

Duboka venska tromboza i plućna embolija dva su stanja koja predstavljaju najozbiljnije komplikacije koje se mogu javiti u osoba koje dulje vrijeme miruju i leže. Važno je stoga na vrijeme prevenirati njihov razvoj, a to možete napraviti na nekoliko načina. Žgaravicu, zatvor te psihički zamor koji se također mogu javiti zbog propisanog mirovanja možete prevenirati malim promjenama u svakodnevnoj rutini:

• Standardno se vježbanje ne preporučuje, no ipak, mali pokreti mogu učiniti veliku razliku. Pokušajte lagano razgibati zglobove ruku i nogu u svim smjerovima više puta dnevno, svaki dan. Možete probati i lagano kontrahirati (stisnuti) mišiće stopala, nogu i ruku tako da ne aktivirate trbušne mišiće. Najvažnije pravilo je da ne radite ništa što bi povećalo tlak u trbuhu (intraabdominalni tlak) i izmorilo trbušne mišiće. Posavjetujte se s liječnikom prije započinjanja bilo kakve tjelesne aktivnosti.
• Kako bi spriječili dehidraciju koja povećava rizik od zgrušavanja krvi te razvoja konstipacije, nastojte piti dovoljnu količinu vode svaki dan. Za sprječavanje zatvora, uz primjerenu hidraciju, važno je i svakodnevno unositi veću količinu vlakana iz povrća, voća i žitarica.
• Koristite kompresijske čarape koje će povećati vensko otjecanje, pomoći smanjiti oticanje nogu te spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka.
• Nastojte rasporediti svoj dnevni jelovnik u pet do osam manjih obroka i pokušajte ne leći odmah nakon jela. U slučaju da morate leći, preporučamo da legnete prvo na dva jastuka kako bi gravitacija onemogućila vraćanje želučanog sadržaja i posljedičnu pojavu žgaravice.

Savjeti za mentalno zdravlje

Jedan od većih izazova za vrijeme mirovanja u trudnoći svakako je očuvanje mentalnog zdravlja. U tome vam mogu pomoći sljedeći savjeti:

• napravite raspored dnevnih aktivnosti
• radite bilo što što vam pomaže da se osjećate korisno
• ostanite u redovitom kontaktu s prijateljima i obitelji
• čitajte knjige i drugu literaturu o odgoju
• napravite popis stvari koje će vam trebati kada dijete stigne
• upišite se na online tečaj za trudnice
• razgovarajte s partnerom o planovima vezanima za djetetov dolazak.

KOJE SU ZNANSTVENE PREPORUKE O MIROVANJU U TRUDNOĆI?

Iako se trudnicama koje imaju neku od komplikacija u trudnoći mirovanje često propisuje, novije smjernice takvu praksu ne preporučuju. Primjerice, Američko udruženje opstetričara i ginekologa (The American College of Obstetricians and Gynecologists, ACOG) u svojim preporukama jasno navodi kako nema dovoljno znanstvenih dokaza da mirovanje u takvim slučajevima pomaže te da su zdravstveni i financijski rizici veći od potencijalne dobrobiti takve prakse.

Zaista, čvrstih dokaza da neki oblik mirovanja za vrijeme trudnoće zaista pomaže u liječenju ili stabilizaciji komplikacija u novijoj znanstvenoj literaturi nema. Primjerice, istraživanja su pokazala da strogo mirovanje neće produžiti trudnoću kod trudnica sa skraćenim grlićem maternice te da zapravo postoji dva puta veća vjerojatnost da će trudnice, koje su strogo čuvale trudnoću, roditi prije 37. tjedna trudnoće.

Istraživanja su promatrala i učinak strogog mirovanja nakon zaustavljenog prijevremenog poroda. Ustanovljeno je da strogo mirovanje u bolnici nema utjecaj na daljnji ishod trudnica ako se radi o jednoplodnoj trudnoći i održanim plodovim ovojima. Slični rezultati dobiveni su i u istraživanjima koja promatraju učinak mirovanja kod prijetećeg spontanog pobačaja. Nije pronađen dokaz da mirovanje ima ikakav učinak na takvu trudnoću. Istraživači pritom naglašavaju da je većina spontanih pobačaja u prvom tromjesečju uzrokovana kromosomskim anomalijama, a ne fizičkom aktivnošću.

Ipak, mnogi liječnici navode da se u njihovoj kliničkoj praksi pokazalo da mirovanje u trudnica s nekom od komplikacija trudnoće ima brojne prednosti. To osobito vrijedi za trudnice s insuficijentnim cerviksom, preuranjenim abnormalnim kontrakcijama maternice te povišenim krvnim tlakom, kod kojih restrikcija tjelesne aktivnosti i mirovanje mogu biti od velike koristi. Također, treba uzeti u obzir da će velik broj trudnica kojima se dijagnosticira rizična trudnoća čak i bez preporuke liječnika smanjiti fizičku aktivnost.

I ZA KRAJ…

Iako su u novije vrijeme prednosti mirovanja za trudnice s rizičnom trudnoćom dovedene u pitanje, velik broj liječnika i dalje propisuje ovu vrstu „terapije“ zbog pozitivnih iskustava u kliničkoj praksi. Upravo je zbog toga iznimno važno da liječnik za svaku trudnicu odvagne potencijalne prednosti i prijeteće rizike koje dugotrajno mirovanje može donijeti. U obzir treba uzeti brojne faktore poput težine komplikacije, općeg zdravstvenog stanja trudnice, njenih životnih navika, socijalne situacije i suradljivosti. Također, takvu je trudnicu potrebno posebno pratiti i s njom surađivati kako bi se na vrijeme donijele najbolje odluke za zdravlje nje i djeteta te uspješno privođenje trudnoće kraju.

Autor: Franka Vukorepa u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvor:

1. Meher S, Abalos E, Carroli G. Bed rest with or without hospitalisation for hypertension during pregnancy. Cochrane Database of Systematic Reviews. 2005;4:CD003514
2. Aleman A, Althabe F, Belizán JM, Bergel E. Bed rest during pregnancy for preventing miscarriage. Cochrane Database of Systematic Review. 2005;2:CD003576
3. Sosa CG, Althabe F, Belizán JM, Bergel E. Bed rest in singleton pregnancies for preventing preterm birth. Cochrane Database of Systematic Reviews. 2015;3: CD003581
4. Say L, Gülmezoglu AM, Hofmeyr GJ. Bed rest in hospital for suspected impaired fetal growth. Cochrane Database of Systematic Reviews. 1996;1:CD000034
5. da Silva Lopes K, Takemoto Y, Ota E, Tanigaki S i sur. Bed rest with and without hospitalisation in multiple pregnancy for improving perinatal outcomes. Cochrane Database of Systematic Reviews. 2017;3:CD012031
6. Meher S, Duley L. Rest during pregnancy for preventing pre-eclampsia and its complications in women with normal blood pressure. Cochrane Database of Systematic Reviews. 2006;2:CD005939
7. Bed Rest During Pregnancy. Dostupno na: https://americanpregnancy.org/pregnancy-complications/bed-rest-during-pregnant-813
8. Ried-Larsen M, Aarts HM, Joyner MJ. Effects of strict prolonged bed rest on cardiorespiratory fitness: systematic review and meta-analysis. J Appl Physiol. 2017;123:790–799.
9. Bed Rest and Immobilization: Risk Factors for Bone Loss. Dostupno na: https://www.bones.nih.gov/sites/bones/files/pdfs/bedrestimmobilizationriskfactors-508-11-18.pdf
10. Physical Activity and Exercise During Pregnancy and the Postpartum Period. Dostupno na: https://www.acog.org/-/media/project/acog/acogorg/clinical/files/committee-opinion/articles/2020/04/physical-activity-and-exercise-during-pregnancy-and-the-postpartum-period.pdf
11. Strogo Mirovanje Ne produžuje Trudnoću kod Skraćenja Cerviksa. Dostupno na: https://www.hdgo.hr/Pages/Print.aspx?sifraStranica=817&kultura=hr
12. Metode za Sprječavanje Prijevremenog Poroda. Dostupno na: https://www.hdgo.hr/Default.aspx?sifraStranica=641

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.