×

Porodna trauma – kakve su posljedice za bebu?

Tijekom porođaja i trudova dolazi do djelovanja velikih sila kako bi se dijete istisnulo iz porođajnog kanala, što katkad može uzrokovati porođajne ozljede ili porođajnu traumu djeteta. Neke se porođajne ozljede mogu primijetiti neposredno nakon poroda, dok se druge otkrivaju tek tijekom djetetova razvoja. Zadnjih desetljeća uvelike je smanjena njihova učestalost, no još se uvijek pojavljuju kod određenog broja djece. U ovome blogu prikazujemo glavne uzroke ozljeda pri porođaju i opisujemo kako do njih dolazi te koje posljedice ostavljaju na dijete.

Porodna trauma

PORODNA TRAUMA – UZROCI 

Istraživanja pokazuju da u oko 2 % poroda dolazi do porođajne ozljede, međutim učestalost ovisi o metodi porađanja. Carskim rezom uvelike se smanjuje rizik te se ozljede pojavljuju u 1,2 % poroda. S druge strane, čak 3,6 % vaginalnih porođaja završava s ozljedama novorođenčadi. Znatno smanjenje ozljeda pri porođaju prvenstveno se odražava u povećanom izvođenju carskog reza kod rizičnih trudnoća, umjesto izvođenja teških okreta te porođaja pomoću visokog forcepsa ili vakuumskog ekstraktora. Forceps i vakuumski ekstraktor instrumenti su koji se koriste za izvlačenje novorođenčadi iz porođajnog kanala.
Forceps podrazumijeva uporabu hvataljke kojom se dijete može povlačiti ili željeno rotirati u kanalu, a vakuumski ekstraktor se poput kape pričvrsti na tjeme djeteta te se tako dijete povlači. Uz izvođenje carskog reza, tehnološki napredak zadnjih desetljeća omogućio je kvalitetniju prenatalnu dijagnostiku kojom se predviđa niz nepoželjnih situacija.

Porođajne ozljede uzrokovane su mehaničkim pritiskanjem djetetovog tijela duž porođajnog kanala, a povezuju se s određenim rizičnim faktorima:

  • abnormalan stav djeteta 
    • pretjerana veličina djeteta za njegovu gestacijsku dob (starost ploda) – osobito za masu veću od 4,5 kg
    • nesrazmjer zdjelice i glave djeteta – često kod žena s uskom ili deformiranom zdjelicom
    • oligohidramnion (smanjena količina plodne vode) – uslijed ovog stanja, plod se u maternici ne može normalno micati pa zbog pritiska mogu nastati deformacije tkiva
  • produžen ili prijevremen porod

Abnormalnim stavom djeteta smatra se svaki položaj djeteta izuzev uobičajenog. U normalnom položaju dijete je okrenuto glavom prema dolje, licem prema majčinim leđima, a svojim leđima prema majčinom trbuhu. Spomenut ćemo dva najčešća abnormalna položaja:

  1. Dijete je pravilno okrenuto glavom prema dolje, međutim zarotirano je tako da licem gleda u majčin trbuh, umjesto leđa.
  2. Stav zatkom, što znači da je dijete nogama okrenuto prema dolje.

Ostali su stavovi rjeđi, no također predstavljaju opasnost za novorođenče.

porođajne ozljede

POROĐAJNE OZLJEDE – VRSTE

Porođajne ozljede mogu se podijeliti na:

  • ozljede glave
  • ozljede živaca
  • prijelome kostiju
  • ozljede mekih tkiva
  • perinatalna asfiksija (smanjena opskrba ploda kisikom)

OZLJEDE GLAVE

Porodna trauma glave nastaje zbog pritiska dijelova porođajnog kanala na mekanu glavu ploda. Postoje tri najčešće ozljede glave:

  • porođajna oteklina ili caput succedaneum
  • kefalhematom (lat. cephalhaematoma)
  • subkonjuktivalno krvarenje
  • prijelomi lubanje

Porođajna oteklina nastaje pritiskanjem glave djeteta na vrat maternice s posljedičnim nastankom edema (otekline) tjemena, što je vidljivo kao kvržica. Stanje obično uzrokuju dugotrajni porodi s puno tiskanja te porođaji pomoću vakuumskog ekstraktora. Porođajna oteklina vjerojatnije će se pojaviti ako vodenjak pukne u ranoj fazi poroda. Što duže opstane, to će duže ublažavati pritisak na tijelo fetusa pa će samim time i otekline biti manje izražene. Oteklina ne ukazuje ni na kakvo oštećenje mozga ili kostiju lubanje. Stanje je bezazleno, a oteklina se povlači nekoliko dana nakon poroda te nije potrebno nikakvo liječenje.

vakum porod

Kefalhematom jest značajnija porodna trauma, uzrokovana snažnijim tlakom. Najčešća je ozljeda pri porođaju te se pojavljuje u oko 1% novorođenčadi. Uslijed nesrazmjera zdjelice majke i glave djeteta, često dolazi do nastanka hematoma (nakupine krvi izvan krvne žile, uzrokovane unutrašnjim krvarenjem) u prostoru između djetetovog vlasišta i lubanje. Hematom se stvori zbog pucanja krvnih žila uslijed velikog tlaka. Najčešće se javlja iznad tjemenog dijela lubanje, no može se primijetiti i iznad zatiljnog dijela. Prepoznaje se po oteklini, no važno ga je razlikovati od porođajne otekline (caput succedaneum). Unatoč tome što su oba stanja izazvana pritiskanjem glave djeteta, kefalhematom podrazumijeva krvarenje ispod vlasišta. Uz spomenutu oteklinu, mogu se javiti anemija (snižen broj crvenih krvnih stanica), žutica i infekcija. Ozbiljnost navedenih stanja ovisi o stupnju krvarenja. Dijagnosticiranje kefalhematoma u pravilu ne obuhvaća laboratorijske pretrage. U slučaju težih simptoma, koji upućuju na neurološko oštećenje, obično se radi CT (kompjuterizirana tomografija). U izrazito rijetkim slučajevima dolazi do prijeloma lubanje ispod kefalhematoma. Treba napomenuti da najčešće nije potrebna nikakva medicinska intervencija, već se hematom spontano povlači u periodu od dva tjedna do tri mjeseca.

Subkonjuktivalno krvarenje vrlo često se događa tijekom porođaja zbog pucanja malih krvnih žila u oku novorođenčadi. Crvenilo u oku se povlači za desetak dana te ne uzrokuje nikakvo oštećenje oka.

ozljeda glave pri porođaju

OZLJEDE ŽIVACA

Ozljede živaca mogu nastati tijekom trudnoće ili porođaja. Prepoznaju se po nemogućnosti odrađivanja kretnji mišića koje oštećeni živac oživčuje. 

Živac lica (facijalni živac; lat. nervus facialis) najčešći je oštećeni moždani živac. Većina ozljeda nastaje u trudnoći, pretežito zbog nepravilnog položaja fetusa. Tijekom poroda, oštećenje nastupa zbog pritiska kad glava prolazi uz križnu kost ili prilikom uporabe forcepsa. Ozljeda živca lica očituje se u asimetriji lica, što je izrazito vidljivo kod plakanja. Dio lica zahvaćen oštećenjem ne može se pomicati. Mišićna slabost trebala bi prestati nekoliko mjeseci nakon poroda.

Brahijalni pleksus je najčešće ozlijeđeni periferni živac, a do oštećenja dolazi zbog zastoja ramena (distocija ramena) i porođaja zatkom. Prisutnije je u velikih novorođenčadi i u pretilih majki. Ova porodna trauma je često popraćena ozljedama poput prijeloma ključne ili nadlaktične kosti te nepotpunog iščašenja ramena ili vratnog dijela kralježnice. Budući da dio živčanog sustava pod nazivom brahijalni pleksus osigurava oživčenje mišića ruke, njegova ozljeda odražava se kao slabost ruku. Naime, ako je ozlijeđen cijeli pleksus, dolazi do paralize ruke te gubitka osjeta. Slabost ramena i nadlaktice naziva se Erbova paraliza, dok Klumpkeova paraliza označava slabost podlaktice, šake i zapešća. Međutim, u slučaju da je pleksus samo djelomično oštećen mogu se sačuvati određene funkcije mišića. Terapija i prognoza ovise o vrsti i stupnju oštećenja. Dijete se može oporaviti od ozljede, međutim može doći i do trajne paralize.

Ozljede kralježnične moždine su vrlo rijetke, a događaju se prilikom istezanja djeteta tijekom poroda. Oštećenja uzrokuju paralizu donjeg dijela tijela. Najčešće se radi o trajnim oštećenjima i nepovratno izgubljenim funkcijama.

prijelom kostiju pri porođaju

PRIJELOMI KOSTIJU

Prijelomi kostiju događaju se i u normalnih poroda, prvenstveno zbog zastoja ramena. Prijelom ključne kosti najčešći je prijelom tijekom porođaja, a događa se u 1-2% novorođenčadi. Nekad se primjećuje tek nekoliko dana nakon poroda. Kost zacjeljuje nakon nekoliko tjedana pa ovakva porodna trauma ne predstavlja nikakvu ugrozu za dugoročno zdravlje djeteta.

Rjeđe se događaju prijelomi nadlaktične kosti (lat. humerus) i natkoljenične kosti (lat. femur). Do njih dolazi isključivo u težih poroda. Ovakvi lomovi također zacjeljuju, osim ako je prijelomom zahvaćena glava kosti (proširenje na krajevima kostiju) jer je u tom slučaju onemogućen rast i popravak” koštanog tkiva.

OZLJEDE MEKIH TKIVA

Nakon porođaja, mogu biti vidljive manje ozljede na koži novorođenčadi, osobito oko područja na koje se vrši najveći pritisak tijekom prolaska kroz porođajni kanal. Porodna trauma mekog tkiva može biti uzrokovana instrumentima poput visokog forcepsa i vakuumskog ekstraktora. Tijekom porađanja u ispravnom stavu, ozljede se mogu primijetiti na koži lica, dok je za porođaje na zatku karakteristična prisutnost ozljeda u području skrotuma (mošnje) u muške djece, odnosno labija (stidnih usana) u ženske djece.

PERINATALNA ASFIKSIJA

PERINATALNA ASFIKSIJA

Perinatalna asfiksija podrazumijeva smanjenje dotoka krvi i dopreme kisika djetetu u periodu prije, tijekom ili neposredno poslije poroda. Većinom se događa tijekom porođaja. Druga je najčešća porodna trauma, a može nastati zbog:

  • prignječenja pupkovine
  • oštećenja posteljice
  • rupture (puknuća) maternice
  • groznice ili niskog tlaka kod majke
  • izrazitog krvarenja majke
  • štetnog djelovanja određenih lijekova

 

Simptomi izazvani perinatalnom asfiksijom mogu se primijetiti prije poroda. Fetus ima poremećen broj otkucaja srca te acidozu (pretjeranu kiselost krvi). Tijekom porođaja na djetetu primjećujemo:

  • slabo disanje ili potpuni izostanak disanja
  • spor rad srca
  • blijedost ili plavkastu kožu
  • slabe reflekse
  • dahtanje

 

U takvim je situacijama nužno reanimirati novorođenče. Dio se sustava može oporaviti nakon nekoliko tjedana, no ozljede mozga su trajne. Oporavak od asfiksije je individualan jer može doći do oštećenja različitih organskih sustava. Djeca s minimalnim oštećenjima mogu se u potpunosti oporaviti. S druge strane, dio novorođenčadi s težim oblikom perinatalne asfiksije nažalost ne preživi. U kontroliranim uvjetima i pravovremenom intervencijom u značajnom se broju slučajeva uspijevaju spriječiti takve teže posljedice.

 

LITERATURA:

 

Autor: Dr. Tihana MazalinDr. Lukas-Stančin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.