Anemija u trudnoći

Anemija u trudnoći – prepoznavanje simptoma i uloga prehrane

Trudnoća donosi velike promjene u tijelu – volumen krvi se povećava, a potrebe za željezom, folnom kiselinom i drugim nutrijentima rastu. U nedostatku odgovarajućih elemenata, može doći do razvoja anemije, što može ugroziti zdravlje i majke, i djeteta.

Jeste li znali da anemija pogađa svaku petu trudnicu u Hrvatskoj? Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, taj postotak raste na čak 40 % trudnica širom svijeta.

Ako se osjećate iscrpljeno, slabo ili imate vrtoglavice – jedan od mogućih razloga je novonastala anemija. U nastavku ćemo detaljnije objasniti što predstavlja anemija u trudnoći, koji su njezini uzroci i rizici, koji simptomi se mogu pojaviti, te kako pravilna prehrana i dodaci prehrani mogu pomoći u prevenciji anemije.

KAKO DOLAZI DO ANEMIJE U TRUDNOĆI?

Anemija, poznata i kao slabokrvnost, stanje je smanjenog broja crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) ili hemoglobina – proteina koji omogućuje prijenos kisika iz pluća do svih stanica u tijelu. Tijekom trudnoće, volumen krvi povećava se za otprilike 50 %, što razrjeđuje koncentraciju crvenih krvnih stanica i može dovesti do fiziološke anemije. Međutim, u trudnoći se potrošnja nutrijenata povećava zbog opskrbe djeteta.

Kako bi tijelo odgovorilo na povećane potrebe za eritrocitima, raste potrošnja željeza, vitamina B₁₂ i folne kiseline. Ukoliko prehrana ne zadovoljava unos ovih esencijalnih nutrijenata, utoliko dolazi do smanjene proizvodnje hemoglobina, što može rezultirati pojavom simptoma anemije.

KOJE SU VRSTE ANEMIJE U TRUDNOĆI?

U trudnoći se mogu javiti sve vrste anemija koje se javljaju i u drugih ljudi. U trudnoći su najznačajnije anemije uzrokovane manjkom željeza, te vitamina B₉ i B₁₂.

1. Anemija uzrokovana manjkom željeza – sideropenična anemija

Najčešći je oblik anemije u trudnoći – predstavlja više od 75 % slučajeva. Nastaje kada organizmu nedostaje željeza potrebnog za proizvodnju hemoglobina, proteina u crvenim krvnim stanicama koji prenosi kisik. Budući da se potrebe za željezom tijekom trudnoće povećavaju dva do tri puta, njegov nedostatak može dovesti do smanjenja razine hemoglobina i anemije.

Rizici za razvoj sideropenične anemije su:

• uzastopne trudnoće – kratak vremenski period između dviju trudnoća može biti nedovoljan za oporavak zaliha željeza istrošenih u prošloj trudnoći
• višeplodna trudnoća – u blizanačkim trudnoćama veća je potrošnja nutrijenata
• krvarenje u trudnoći
• prehrana nedovoljno bogata željezom – češće u vegetarijanskih prehrana
• učestala povraćanja zbog jutarnjih mučnina
• bolovanje od anemije prije trudnoće

Sideropenična anemija u većini slučajeva se otkriva u trećem tromjesečju, često tijekom rutinskih pretraga.

1. Anemija uzrokovana nedostatkom folne kiseline i vitamina B₁₂ – megaloblastična anemija

Folna kiselina (oblik vitamina B₉) je neophodna za stvaranje novih stanica i pravilan razvoja fetusa. Trudnicama se preporučuje unos folne kiseline kada se planira trudnoća kako bi se prevenirali razvojni defekti fetusa.

Megaloblastična anemija može nastati zbog:

• nedovoljnog unosa folne kiseline prehranom – u trudnoći se preporučuje dnevni unos 600 mikrograma folne kiseline; nedostatak nastaje kada je prehrana siromašna mahunarkama, lisnatim povrćem i agrumima
• povećane potrebe tijekom trudnoće – povisuju se u trudnoći za čak 50 do 100 %
• smanjene apsorpcije u probavnom sustavu – uzrok su bolesti koje dovode do poremećene apsorpcije hranjivih tvari u crijevima (npr. celijakija i Crohnova bolest)
• uzimanja određenih lijekova

Vitamin B₁₂ (kobalamin) još je jedan neizostavan čimbenik rasta i razvoja djeteta. Njegov nedostatak rjeđe se javlja u općoj populaciji, a najčešće je povezan s određenim prehrambenim navikama, poput vegetarijanstva, te s bolestima koje utječu na apsorpciju hranjivih tvari. Poremećaji želuca, koji je ključan za proizvodnju unutarnjeg faktora neophodnog za apsorpciju B₁₂, kao i autoimune bolesti, mogu dovesti do manjka ovog vitamina. Osim toga, dugotrajna primjena određenih lijekova, poput inhibitora protonske pumpe, može poremetiti metabolizam vitamina B₁₂ i smanjiti njegovu dostupnost organizmu.

Dnevne potrebe vitamina B₁₂ iznose 2,6 mikrograma u trudnica.

1. Nasljedne i ostale vrste anemije

U žena s nasljednom anemijom se tijekom trudnoće povećava rizik od pojave simptoma. Među nasljedne anemije spadaju talasemije, bolest srpastih stanica i druge strukturne hemoglobinopatije.

U trudnica s kroničnim bolestima, poput autoimunih bolesti, može se pogoršati anemija kronične bolesti.

SIMPTOMI ANEMIJE U TRUDNOĆI

Anemija može dugo vremena ostati neprimijećena jer se blaga iscrpljenost može tumačiti kao normalni simptom trudnoće. Međutim, ako anemija uznapreduje, mogu se javiti simptomi kao što su:

• kronični umor i slabost
• bljedilo kože i sluznica, npr. usta
• hladne ruke i noge
• ubrzan rad srca (tahikardija) i kratkoća daha
• glavobolje
• vrtoglavica i gubitak svijesti
• gubitak kose
• problemi s koncentracijom i pamćenjem
• povećana razdražljivost

Ako se prepoznajete u navedenim simptomima, potrebno je obratiti se liječniku kako bi se potvrdila ili isključila anemija. Pravovremena dijagnoza i liječenje smanjuju rizike anemije u trudnoći.

KOJE RIZIKE NOSI ANEMIJA U TRUDNOĆI?

Budući da su majčin i djetetov krvotok povezani, oba organizma pate od posljedica anemije. Stoga, neliječena anemija povećava rizik od komplikacija i u majke, i djeteta.

Rizike za trudnicu predstavljaju:

• preuranjeni porod – povećan je rizik od prijevremenih trudova
• obilniji gubitak krvi pri porodu – veća potreba za transfuzijama krvi
• postporođajna depresija – nakon poroda se mogu javiti osjećaj bezvoljnosti, psihičke iscrpljenosti i emocionalne odvojenosti od djeteta
• ekstremni umor – može produžiti oporavak nakon poroda
• srčani problemi – smanjena doprema kisika dovodi do ubrzanog rada srca, što može izazvati srčane probleme, osobito ako otprije postoji neka srčana bolest

S druge strane, mogući rizici za fetus su:

• niska porođajna masa – nedovoljna opskrba kisikom može usporiti rast
• povećan rizik od smrti tijekom i ubrzo nakon poroda
• defekt mozga i/ili kralježnične moždine (defekt neuralne cijevi) – nedostatak folne kiseline i željeza utječe na neurološki razvoj
• oslabljen kognitivni razvoj – povećan je rizik od problema s koncentracijom i učenjem kasnije u životu
• povećana sklonost anemiji poslije rođenja – dijete nasljeđuje smanjene zalihe željeza
• oslabljen imunološki sustav – povećana osjetljivost na infekcije

Iako anemija u trudnoći može dovesti do ozbiljnih komplikacija za majku i dijete, ona se najčešće pravovremeno otkriva tijekom rutinskih pregleda. Redovito praćenje i odgovarajuća terapija omogućuju pravovremeno djelovanje, čime se smanjuje rizik od neželjenih ishoda i osigurava zdrava trudnoća.

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA ANEMIJA U TRUDNOĆI?

Anemija u trudnoći dijagnosticira se na temelju laboratorijskih pretraga krvi koje su dio rutinskih prenatalnih pregleda, a one uključuju:

• kompletnu krvnu sliku (KKS) – provjerava se razina hemoglobina, hematokrita i MCV-a
• feritin u krvi – najbolji pokazatelj zaliha željeza u tijelu
• serumsko željezo i TIBC (ukupna sposobnost vezanja željeza)
• određivanje razine folne kiseline i vitamina B₁₂ – kod sumnje na megaloblastičnu anemiju

Ako se utvrdi anemija, dodatne analize mogu pomoći u određivanju njenog uzroka i adekvatnog liječenja. Shodno rezultatima krvnih pretraga, liječnik će preporučiti prilagodbu prehrane i dodatke prehrani koji su najbolji za vas.

ULOGA PREHRANE U PREVENCIJI I LIJEČENJU ANEMIJE

Kvalitetna i uravnotežena prehrana ključna je za prevenciju i liječenje anemije u trudnoći.

Budući da se potrebe za željezom povećavaju, važno je unositi namirnice bogate željezom, ali i nutrijentima koji poboljšavaju njegovu apsorpciju, poput vitamina C. Osim željeza iz hrane životinjskog podrijetla (tzv. hem željezo), treba voditi računa i o biljnim izvorima željeza (tzv. ne-hem željezo), čiju iskoristivost mogu poboljšati pravilne prehrambene kombinacije.

Uravnotežen unos folne kiseline i vitamina B₁₂ također igra važnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica, čime prehrana postaje nezaobilazan dio strategije borbe protiv anemije u trudnoći.

Evo nekih prijedloga namirnica koje možete implementirati u svoju prehranu:

1. Hrana bogata željezom

• crveno meso – govedina, svinjetina, janjetina, teletina
• riba i plodovi mora – sardine, tuna
• jaja
• mahunarke – grah, leća, slanutak. soja
• zeleno lisnato povrće – špinat, blitva, brokula, kelj, poriluk
• orašasti plodovi i sjemenke – bademi, sezam, sjemenke bundeve, indijski oraščić

Pri tome je preporučljivo i smanjiti konzumaciju hrane koja dovodi do smanjene apsorpcije željeza, poput:

• kave i čaja
• mlijeka i mliječnih proizvoda
• čokolade
• suplemenata kalcija

1. Hrana bogata vitaminom C – povećava apsorpciju željeza

• citrusi – limun, naranče, grejp
• rajčice
• paprike
• jagode
• kivi

1. Hrana bogata folnom kiselinom

• cjelovite žitarice
• mahunarke
• avokado
• šparoge
• orašasti plodovi
• zeleno lisnato povrće

1. Hrana bogata vitaminom B₁₂

• crveno meso
• meso peradi – piletina i puretina
• goveđa i pileća jetrica
• jaja
• mlijeko i mliječni proizvodi – sir i jogurt
• riba – tuna, sardine, losos, pastrva

KADA SU POTREBNI DODACI PREHRANI?

Ponekad prilagođena prehrana ne može korigirati anemiju te vam liječnik može preporučiti suplementaciju željezom, folnom kiselinom i vitaminom B₁₂.

Željezo se najbolje apsorbira u obliku željezova sulfata, a njegova iskoristivost poboljšava se uz istovremeni unos vitamina C. Međutim, suplementacija željezom može izazvati nuspojave poput mučnine, bolova u trbuhu, smanjenog apetita i tamnije stolice.

Folna kiselina preporučuje se svim trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću, osobito u ranoj trudnoći. Njena konzumacija ključna je u prvih šest tjedana, kada dolazi do formiranja neuralne cijevi, što smanjuje rizik od oštećenja fetusa.

Vitamin B₁₂ posebno je važan za trudnice koje se pridržavaju vegetarijanske ili veganske prehrane, budući da se ovaj vitamin prirodno nalazi uglavnom u namirnicama životinjskog podrijetla. Može se uzimati oralno ili, u slučaju značajnog manjka, primjenjivati putem injekcija.

ZAKLJUČAK

Anemija u trudnoći česta je pojava, ali ako se ne liječi, može ozbiljno ugroziti zdravlje majke i djeteta. Zato je ključno posvetiti pažnju prevenciji kroz uravnoteženu prehranu, redovitu dijagnostiku i, po potrebi, suplementaciju.

Ako ste trudni ili planirate trudnoću, obratite pažnju na unos željeza, folne kiseline i vitamina B₁₂ – vaše tijelo sada ima povećane potrebe za tim nutrijentima. Redoviti liječnički pregledi omogućuju pravovremeno prepoznavanje i liječenje anemije, smanjujući rizike za vas i vašu bebu.

Brinite o sebi, jer vaše zdravlje temelj je zdravog početka života vaše bebe!

LITERATURA:

• NHS: Preventing and treating anaemia during pregnancy
• World Health Organization: Prevalence of anaemia in pregnant women (aged 15-49) (%)
• THE LANCET: Anaemia in pregnancy: a major global health problem
• WebMD: Anemia in Pregnancy
• Mayo Clinic: Iron deficiency anemia during pregnancy: Prevention tips