Vrijednost željeza u krvi jedan je od najčešće testiranih parametara u medicini. Ona nam daje podatke o unutrašnjem stanju organizma i upućuje na potencijalne uzroke mnogobrojnih zdravstvenih tegoba. Zahvaljujući željezu, krv ima sposobnost prijenosa kisika do svih organa, stoga niske razine željeza mogu imati dalekosežne posljedice na cijeli organizam.
Uzroci njegova manjka sežu od čestih problema, poput obilne menstruacije, sve do rijetkih genetskih poremećaja. Koje rane simptome manjka željeza u krvi ne smijete ignorirati i što učiniti jednom kada se oni pojave, pročitajte u nastavku teksta.
Željezo je glavni sastojak hemoglobina, proteina koji omogućuje prijenos kisika krvlju, a nalazi se u crvenim krvnim stanicama, eritrocitima. Kada u organizmu manjka željeza, smanjuje se proizvodnja hemoglobina, eritrociti postaju manji, a sposobnost prijenosa kisika kroz tijelo opada. Ovo stanje naziva se sideropenična anemija ili anemija zbog manjka željeza.
Mozak i živčane stanice imaju najveće potrebe za kisikom od svih organa u tijelu, stoga će prvi simptomi biti odraz poremećaja njihove funkcije. Najčešći simptomi su:
Daljnje pogoršanje krvne slike i teži oblici anemije mogu dovesti i do disfunkcije ostalih organskih sustava, te se očituju:
Manjak željeza u krvi često je uzrokovan drugim zdravstvenim problemima o kojima ćemo govoriti u nastavku. Primjetite li neke od navedenih simptoma, preporučamo da se čim prije savjetujete s vašim liječnikom obiteljske medicine.
Lista potencijalnih uzroka koji mogu dovesti do disbalansa željeza u organizmu nadilazi granice ovoga članka, no svakako postoje određena stanja koja su češća od ostalih. Kako biste mogli na vrijeme prepoznati opasnost, u nastavku ćemo vam pokušati približiti vodeće uzroke i njihov utjecaj na metabolizam željeza u tijelu.
U muškaraca, kao i u žena nakon menopauze, krvarenje iz nekog dijela probavnog (gastrointestinalnog) sustava vodeći je uzrok pojave manjka željeza u krvi. Krvariti može bilo koji dio probavnog sustava, a najčešći uzroci krvarenja su:
Krvarenje je najčešće skriveno, pa ga pronalazimo tek nakon dodatnih slikovnih pretraga. Ponekad, kada je ono značajnije ili je izvor bliže kraju probavne cijevi, moguće je prepoznati simptome gastrointestinalnog krvarenja.
Svježa krv u stolici ili crna boja stolice, često opisana izgledom poput katrana, neki su od simptoma koji bi vas svakako trebali potaknuti na posjet izabranom liječniku.
Rjeđi simptom je pojava krvi u povraćenom sadržaju, dok su grčevi u trbuhu češći, no manje specifičan simptom.
Obilne menstruacije najčešći su uzrok manjka željeza i posljedične anemije u žena prije menopauze. Ona zahvaćaju i do 54 % žena generativne (plodne) dobi.
Obilnim krvarenjem smatramo gubitak krvi veći od 80 mL tijekom menstruacijskog ciklusa ili menstruaciju koja traje dulje od 7 dana. Uzroke menoragije možemo podijeliti na strukturne i nestrukture.
Strukturni uzroci:
Nestrukturni uzroci:
Ponavljanim gubitkom krvi tijekom menstruacije dolazi do potrošnje zaliha željeza potrebnih za stvaranje novih eritrocita, te se pojavljuju simptomi anemije.
Glavni izvor željeza za ljudsko tijelo je hrana, stoga njegove zalihe u organizmu ovise o prehrani, te o sposobnosti probave i apsorpcije konzumirane hrane.
Određene namirnice iznimno su bogate željezom i kao takve predstavljaju prirodni lijek za manjak željeza u krvi:
Kada je prehrana uravnotežena i bogata ovim namirnicama, jedina zadaća organizma je iskoristiti hranjive tvari koje ste mu pružili.
Nažalost, u nekim zdravstvenim stanjima naš organizam otežano obavlja tu zadaću. Najučestaliji primjer je bolest zvana celijakija, uzrokovana pretjeranom imunološkom reakcijom organizma na protein gliadin iz hrane. Uslijed upalne reakcije koja nastaje u sluznici crijeva, dolazi do smanjene apsorpcije željeza iz hrane, što rezultira njegovim manjkom u organizmu.
Osobe kojima je terapijski uklonjen segment crijeva, također su pod rizikom smanjene apsorpcije željeza i razvijanja sideropenične anemije.
Trudnoća je specifično stanje organizma u kojemu je majčin organizam izvor hranjivih tvari kako za samu majku, tako i za plod. Stoga se njeno željezo (kao i svi ostali potrebni nutrijenti) dodatno iskorištava za stvaranje eritrocita još jedne osobe. Naravno, ovo povećava potrebu za unosom željeza putem hrane, pa ako ona nije zadovoljena, dolazi do njegova pomanjkanja u organizmu.
Dokaže li se manjak željeza u majčinu organizmu, suplementacija prehrane preparatima željeza može biti od iznimne važnosti. Naravno, sve dodatke prehrani ili lijekove neophodno je uvoditi uz prethodnu konzultaciju s vašim liječnikom.
Rano djetinjstvo i adolescencija razdoblja su naglog rasta i razvoja organizma, tijekom kojih dolazi i do značajnog povećanja volumena krvi. Iz tog razloga, pravilna prehrana bogata željezom od iznimne je važnosti za prevenciju anemije i ostvarivanje punog fizičkog potencijala djeteta.
Manjak željeza u krvi u najvećem broju slučajeva dijagnosticira se pomoću nalaza krvne slike. U rijetkim slučajevima, kada su u pitanju teže bolesti, nalaz nije dovoljno jasan te se pristupa uzimanju uzorka koštane srži.
U nalazu krvne slike nekoliko je oznaka za razine željeza u krvi koje nam pomažu utvrditi potencijalni manjak, te uzrok njegova nastanka.
Važno je znati kako su referentne vrijednosti različite u različitim laboratorijima, stoga je nalaz neophodno protumačiti uz pomoć stručnjaka.
Feritin je protein koji služi kao skladište željeza u tkivima i najbolji je pokazatelj niskog željeza u krvi. Feritin može biti snižen i u nekim drugim poremećajima, poput hipotireoze, no njegove niske razine u najvećem broju slučajeva upućuju na nedostatak željeza u organizmu.
Razine feritina povišene su u početnim fazama infektivnih i upalnih bolesti, te u bolestima jetre.
Referentne vrijednosti feritina za žene su 13-150 μg/L, a za muškarce 30-400 μg/L.
Razine željeza u serumu (tekući dio krvi, bez krvnih stanica) su vrlo varijabilne i podložne mnogim drugim faktorima, stoga se koriste samo kao pomoćni nalaz.
Referentne vrijednosti željeza u serumu za žene su 8-30 μmol/L, a za muškarce 11-32 μmol/L.
Kako bismo shvatili što predstavljaja vrijednosti TIBC-a, potrebno je upoznati se s proteinom zvanim transferin. Transferin je protein koji se nalazi u membrani svih stanica u tijelu i služi za prijenos željeza iz krvi u stanice. Male razine ovog proteina otpuštaju se sa stanične membrane i možemo ih detektirati krvnim testovima.
Kad su razine željeza niske, stanice povećavaju količinu ovog proteina u membrani, čime dolazi i do porasta njegove količine u krvotoku. Total iron binding capacity, odnosno TIBC, engleski je akronim za ukupnu sposobnost vezanja željeza u krvi, a pokazuje razinu transferina u krvotoku.
Povišene vrijednosti TIBC-a, praćene sniženim vrijednostima feritina, upućuju na manjak željeza u organizmu.
Referentne vrijednosti TIBC-a za žene su 49-75 μmol/L, a za muškarce 49-72 μmol/L.
Po utvrđivanju dijagnoze i uzroka sideropenične anemije, započinje se s terapijom nadomještanja zaliha željeza. Ona se najčešće provodi u obliku tableta koje se piju 3 puta dnevno. Ova terapija ponekad dovodi do pojave probavnih tegoba o kojima je važno obavijestiti vašeg liječnika, kako bi zajednički pronašli optimalnu terapiju.
Kod pacijenata koji ne toleriraju tablete ili imaju poteškoće s apsorpcijom željeza iz probavnog trakta, nadomjesna terapija može biti i u obliku injekcija preparata željeza.
Terapija obično traje 3-6 mjeseci, nakon čega je potrebno ponoviti nalaz krvne slike.
Zdrava i uravnotežena prehrana pravi je put do normalnih razina željeza u krvi za većinu ljudi. Svakako je poželjno u prehranu uključiti namirnice bogate željezom koje smo ranije spomenuli, dok su u ekstremnim slučajevima, primjerice u mladih žena s menoragijom, dodaci prehrani koji sadrže željezo također vrijedna investicija.
Preporuke dnevnog unosa željeza prema dobnim skupinama su:
Prevelik unos željeza može dovesti do neželjenih nuspojava, poput:
Kako bi izbjegli neželjene nuspojave preporuča se dnevni unos željeza ograničiti na manje od 17 mg.
Prije početka korištenja bilo kakvih dodataka prehrani potrebno je konzultirati se s vašim liječnikom obiteljske medicine.
Povišene razine željeza u krvi puno su rjeđa pojava od sniženih, te se javljaju u manjem broju stanja. Najčešća među njima svakako je bolest pod nazivom hemokromatoza.
Hemokromatoza je nasljedni poremećaj uzrokovan povećanom apsorpcijom željeza iz hrane. Naime, u normalnim okolnostima, apsorpcija željeza je ograničena potrebama organizma. U hemokromatozi dolazi do poremećaja regulacije, te se željezo nastavlja apsorbirati čak i kada su potrebe organizma za njim u potpunosti zadovoljene.
Posljedica nakupljanja željeza je njegovo odlaganje u tkivima i posljedična disfunkcija zahvaćenih organa. Najčešće dolazi do oštećenja:
Dijagnostika ove bolesti započinje pregledom krvne slike, a nastavlja se slikovnim pretragama kako bi utvrdili potencijalnu prisutnost oštećenja organa.
Hemokromatozu nije moguće u potpunosti izliječiti, no postoje određene terapijske opcije koje sprječavaju pojavu komplikacija. Najpoznatija među njima je flebotomija, odnosno uzimanje krvi. Postupak je sličan darivanju krvi, a svakim tretmanom uklanja se oko 500 mL. Ovim postupkom tijelu oduzimamo eritrocite i prisiljavamo organizam da troši zalihe željeza na proizvodnju novih, čime se sprječava nakupljanje viška željeza u tkivima.
Željezo je neophodno za normalnu funkciju organizma i opskrbu tkiva kisikom. Njegov manjak vodi do pojave sideropenične anemije i pripadajućih simptoma, a zahvaća gotovo polovicu žena generativne dobi. Osim menstrualnog gubitka krvi, manjak željeza najčešće upućuje na krvarenje iz probavnog sustava, stoga rano prepoznavanje i dijagnostika može biti od životnog značaja. Često su ispravna prehrana i korištenje dodataka jedine terapijske intervencije potrebne za ispravljanje statusa željeza u organizmu. U težim slučajevima, dostupna je terapijska nadoknada željeza u obliku tableta ili injekcija.
Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |