Poremećaji u prehrani i njihov utjecaj na menstruaciju

Normalan menstruacijski ciklus žene u podlozi ima složeno međudjelovanje različitih hormona koji utječu na jajnike i maternicu. Balans ovih hormona iznimno je važan da bi se održala regularnost menstruacijskog ciklusa.

Poremećaji prehrane, uz razna druga stanja kao što je i stres, mogu dovesti do promjene u ravnoteži hormona koji reguliraju ciklus.

U ovom blogu objasnit ćemo što su to poremećaji prehrane i kako funkcionira normalan menstruacijski sustav. Također, u nastavku možete saznati i na koji način poremećaji prehrane utječu na promjene hormona te kako se liječe.

POREMEĆAJI U PREHRANI

Poremećaji prehrane podrazumijevaju neadekvatno uzimanje hrane u svrhu reguliranja tjelesne mase.

Najčešći poremećaji prehrane su anoreksija i bulimija, no postoji i poremećaj u prehrani koji je suprotan navedenima, a to je poremećaj prejedanja. Anoreksija i bulimija imaju dosta sličnosti, a najčešći razlog ovih poremećaja je zabrinutost oko vlastitog izgleda. Navedeni poremećaji imaju za posljedicu komplikacije u brojim organskim sustavima uključujući i reproduktivni sustav.

KOJI JE UZROK POREMEĆAJA PREHRANE?

Nije moguće točno odrediti uzrok poremećajima prehrane, no smatra se da je on kombinacija socijalnih, psiholoških i bioloških čimbenika (kontrola teka u mozgu).

Ovi se poremećaji najčešće javljaju u adolescenciji i puno su češći u djevojaka. Djevojke se u doba adolescencije osamostaljuju te je kontrola vlastite težine i izgleda jedan od načina kojima pokušavaju ostvariti osjećaj autonomije. Često u njihovim obiteljima ne postoji sklad koji je u tom periodu odrastanja važan za stvaranje ispravne slike o sebi.

Društvo također nameće ideale ljepote i važnost izgleda što često dovodi do nezadovoljstva vlastitim izgledom.

Budući da su poremećaji prehrane složene promjene ponašanja, ponekad je teško razumjeti djevojke koje imaju anoreksiju ili bulimiju, no iznimno je važno da se te djevojke ne osjećaju usamljeno i osuđivano. 

ANOREKSIJA

Anoreksija nervosa najčešći je oblik anoreksije u kojoj dolazi do gubitka tjelesne mase zbog izbjegavanja hrane koja može debljati.

U pozadini ovog poremećaja prehrane je iskrivljena slika vlastitog tijela odnosno osjećaj pretilosti. Oboljeli od anoreksije često su perfekcionisti te se često zbog srama izoliraju od društva što može dovesti i do depresije ili anksioznosti.

Važno je istaknuti činjenicu da anoreksija ima mnoge negativne učinke i na fizičko, a ne samo na psihičko zdravlje. Postoje istraživanja koja ukazuju na promjene u metabolizmu i volumen mozga u osoba s anoreksijom, no najčešći uzrok zabrinutosti među roditeljima i adolescentima je izostanak menstrualnog krvarenja.

Tipovi anoreksije nervoze

Dva su tipa anoreksije nervoze, a to su restriktivni tip i prežderavajuće/purgativni tip. Restriktivni tip je onaj kod kojeg se djevojke izgladnjuju, a uz to još i pretjerano vježbaju. Prežderavajuće/purgativni tip puno je sličniji bulimiji, a temelji se na kontinuiranom izgladnjivanju s povremenim periodima prejedanja i namjernog povraćanja.

Simptomi anoreksije nervoze

Anoreksija ima mnogobrojne simptome, a neke od njih ponekad je i teško prepoznati. Primjerice, osobe koje boluju od anoreksije, mogu gomilati ili skrivati hranu, potajno brojiti kalorije ili proučavati razne dijete. Međutim, najpoznatiji simptomi anoreksije su:

• mršavost obično ispod 85% tjelesne težine očekivane za dob i visinu,
• amenoreja odnosno izostanak menstruacije
• promjene u ponašanju poput depresije i anksioznosti te izbjegavanje društva

Posljedice anoreksije

Zbog smanjenog udjela masnog, ali i mišićnog tkiva te endokrinološkog disbalansa, anoreksija dovodi do niza simptoma. Ovi simptomi nisu samo posljedica nedovoljnog unosa hrane, već i hormonskog disbalansa koji je posljedica restriktivne ishrane. Osobe koje boluju od anoreksije često imaju problema sa zatvorom (opstipacijom), nadutošću i bolovima u trbuhu. Dugoročno anoreksija dovodi do:

• manjka vitamina i minerala
• anemije, odnosno slabokrvnosti koja nastaje zbog smanjenog unosa željeza 
• umora i iscrpljenosti poglavito zbog smanjenih izvora energije za normalno funkcioniranje organizma
• smanjene gustoće kostiju koja može dovesti do lomova kostiju

BULIMIJA

Bulimija je također poremećaj prehrane kojemu je glavni uzrok nezadovoljstvo vlastitim izgledom i kilažom.

Glavna razlika između anoreksije i bulimije je ta što u bulimiji postoji stalna želja za prejedanjem koja postaje glavna preokupacija.

Može se javiti u adolescenciji no također je česta i u mladih žena. Bulimija je dakle poremećaj prejedanja kod kojeg postoje bar dvije epizode tjedno u kojima se osoba kompulzivno prejeda nakon čega slijedi kompenzacijsko ponašanje da bi se izbjeglo povećanje tjelesne težine.

Ta kompenzacijska ponašanja mogu biti namjerno povraćanje, upotreba laksativa i diuretika (lijekova koji potiču mokrenje). Ovaj tip bulimije je najčešći i zove se purgativni tip. Postoji i nepurgativni tip kod kojeg se umjesto povraćanja ili laksativa, u svrhu sprječavanja debljanja, osoba podvrgava postu ili ekstremnoj tjelovježbi.

Simptomi bulimije

Bulimija se teško prepoznaje jer te djevojke mogu biti i prosječne ili čak iznadprosječne tjelesne mase.

Simptomi su najčešće vezani za promjene uzrokovane povraćanjem kao što su upale grla i ždrijela ili promjene na zubnoj caklini.

Za razliku od anoreksije, uz bulimiju promjene menstruacijskog ciklusa nisu toliko izražene. Umjesno potpunog izostanka mjesečnice (amenoreja), češće postoje veoma rijetke mjesečnice (oligomenoreja).

Posljedice bulimije

Kao i anoreksija, bulimija ima niz tjelesnih tegoba i znakova, a neki od njih uključuju:

• disbalans elektrolita i dehidraciju zbog gubitka tekućine povraćanjem i stolicom,
• oštećenje zubne cakline zbog nagrizanja kiselim povraćanim sadržajem
• oštećenje stijenke crijeva i želuca
• mišićnu slabost, uključujući i slabost srčanog mišića

EMOCIONALNO PREJEDANJE

Emocionalno prejedanje također spada u poremećaje hranjenja koji bitno utječu na menstruacijski ciklus u žena.

Radi se o poremećaju kod kojeg nedostaje kontrola uzimanja hrane, a hrana je oblik “nagrade” za osobu koja se prejeda. Impulzivnost je jedna od glavnih odrednica ovog oblika poremećaja prehrane pa se prejedanje često definira i kao ovisnost o hrani.

Dakle impulzivnost, osjećaj nagrade i nemogućnost samokontrole dovode do pretjeranog uzimanja  hrane. Konzumacija ukusne hrane dovodi do trenutnog osjećaja zadovoljstva ali i potrebu za ponovnim obrokom velike količine. 

Ovakav poremećaj prehrane dovodi do razvoja pretilosti koja ima veliki utjecaj na zdravlje organizma i glavni je uzrok povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i šećerne bolesti. Sindrom policističnih jajnika usko je povezan s pretilošću koja nastaje zbog prejedanja i česti je uzrok neplodnosti. 

NORMALAN MENSTRUACIJSKI CIKLUS

Menstruacijski ciklus podrazumijeva promjene u ženskom spolnom sustavu koje završavaju ili trudnoćom ili krvarenjem (menstruacija).

Normalan ciklus traje od 24 do 38 dana, a podrazumijeva period od početka jedne do početka druge menstruacije. Da bi se menstruacijski ciklus normalno odvijao bitna je dobra koordinacija stimulacijskih i inhibitornih hormona.

Ti se hormoni izlučuju iz hipotalamusa i hipofize u mozgu te iz jajnika, a djeluju na sazrijevanje jajne stanice i zadebljanje maternice kao priprema za moguću trudnoću.

FAZE MENSTRUALNOG CIKLUSA

 Menstruacijski se ciklus sastoji od dvije faze, a to su folikularna i lutealna faza.

Folikularna faza je period od početka mjesečnice do ovulacije i njeno trajanje može biti 10 do 14 dana.

Lutealna faza započinje ovulacijom, odnosno otpuštanjem zrele jajne stanice iz folikula jajnika i traje 14 dana, odnosno do početka sljedećeg menstrualnog krvarenja.

Za ovako usklađen proces potrebno je lučenje nekoliko hormona. Glavni regulacijski hormon zove se gonadotropin otpuštajući hormon (GnRH) koji se iz hipotalamusa luči u pulsevima.

Takav način lučenje je najvažniji faktor za normalno odvijanje ciklusa. Ovaj hormon dalje potiče lučenje FSH  (folikulostimulirajući hormon) i LH (luteinizirajući hormon) iz hipofize. FSH i LH su odgovorni za sazrijevanje jajne stanice i proizvodnju ženskih spolnih hormona (estrogen i progesteron).

Ukoliko ne dođe do oplodnje, lučenje hormona prestaje, a time prestaje i utjecaj na maternicu. Zbog takvih promjena male krvne žile unutar maternice propadaju što se prezentira kao menstrualno krvarenje. Normalno krvarenje traje od 2 do 7 dana, a najobilnije je prvih 1-3 dana nakon čega postupno postaje slabije. 

ZAŠTO ZBOG POREMEĆAJA U PREHRANI GUBIMO MENSTRUACIJU?

Kod žena koje imaju neki od poremećaja hranjenja postoji disregulacija u otpuštanju GnRH tako da se blokira njegovo fiziološko lučenje.

Ovaj je hormon važan za usklađivanje lučenja FSH i LH. Normalno se u masnom tkivu stvara hormon koji zovemo leptin.

Taj hormon pridonosi normalnom otpuštanju GnRH, što znači da njegov deficit kod iznimno mršavih djevojaka, uzrokuje neadekvatno lučenje GnRH. To može rezultirati oskudnim menstrualnim krvarenjem (oligomenoreja) ili čak izostankom krvarenja (amenoreja).

Dakle anoreksija i bulimija zaista mogu dovesti do gubitka menstruacije. Osim gubitka menstruacije dolazi i do izostanka ovulacije te se ove žene smatraju neplodnima. Navedene su promjene reverzibilne i mogu se korigirati povećanjem tjelesne mase!

Gubitak menstruacije zbog pretilosti 

Pretilost je u žena vezana za iregularne menstrualne cikluse i probleme s ovulacijom što je često razlog zašto žene teško ostaju trudne.

Procesi kojima dolazi do razvoja anovulatornog ciklusa su kompleksni, no sigurno je da u masnom tkivu dolazi do stvaranja visokih razina hormona koji blokiraju ovulaciju.

Ti se hormoni zovu estroni (građom su slični estrogenu) i djeluju na mozak tako da sprječavaju ranije spomenuto pulsatilno lučenje GnRH. Kao što smo već naveli, ovakav oblik lučenja nepovoljno djeluje na sazrijevanje jajnih stanica u jajniku i dovodi do izostanka ovulacije. To se često prezentira produljenjem prve faze ciklusa zbog čega cijeli ciklus traje dulje, ponekad i dulje od 40 dana.

Ove se promjene također smatraju reverzibilnim ako žena reducira tjelesnu masu pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnosti.

Gubitak menstruacije zbog stresa

Stres je u današnjem društvu dio svakodnevnog života te ga je ponekad gotovo nemoguće izbjeći. Poznato je da je stres povezan s raznim stanjima kao što su nesanica, anksioznost, povećan ili smanjen apetit, učestalije obolijevanje od nekih kroničnih bolesti i dr.

Dugotrajan stres također može biti jedan od uzroka izostanka menstruacije, produljenog menstrualnog krvarenja ili neplodnosti.

Kao i već navedeni mehanizmi zbog kojih dolazi do promjena u menstrualnom ciklusu, ovdje se također radi o disregulaciji u lučenju GnRH. Naime, u osoba koje su pod stalnim stresom u krvi se mogu naći visoke razine “hormona stresa” koji nazivamo kortizol. Ovaj hormon također djeluje negativno na otpuštanje GnRH. 

LIJEČENJE POREMEĆAJA U PREHRANI

U ovom je blogu već spomenuto da se regulacijom tjelesne težine menstrualni ciklus može unormaliti.

Jasno je da, kad se radi o poremećajima prehrane normalizacija tjelesne mase može biti izazovan proces.

Uzimajući u obzir kompleksnost poremećaja prehrane, može se zaključiti da je ponekad potrebno više različitih pristupa ovom problemu. Žena koja pati od poremećaja prehrane najvažnija je osoba u liječenju vlastitog stanja, a uz nju sudjeluju i nutricionist, psiholog, ginekolog i drugi stručnjaci.

PSIHOTERAPIJA

Anoreksija i bulimija imaju jedno zajedničko obilježje, a to je iskrivljena slika o vlastitom izgledu i nezadovoljstvo tjelesnom težinom.

U većine oboljelih postoje neki nerazjašnjeni i pogrešno usmjereni osjećaji u čijem prepoznavanju od velike pomoći može biti psiholog ili psihijatar.

Preporučuje se individualna, grupna i obiteljska psihoterapija s namjerom pružanja potpore osobi koja pati od poremećaja prehrane. Psiholog tijekom razgovora pomaže u pronalasku zdravijeg načina za nošenje sa stresom te se planira program oporavka. Ponekad psihijatar može propisati i neke lijekove koji pomažu u kontroli emocija kao što su antidepresivi, stabilizatori raspoloženja i anksiolitici.

PREHRANA

Nutricionisti su također važan dio tima pogotovo kod djevojaka koje imaju izostanak menstruacije zbog pretilosti. Oni pomažu u regulaciji kilograma formiranjem plana prehrane koji najviše odgovara pojedinoj djevojci te također mogu dati savjete o tjelesnoj aktivnosti.

Važno je isplanirati zdravi obrazac prehrane koji se sastoji od tri glavna obroka i dvije užine. Obroci moraju sadržavati sve potrebne nutrijente kako bi se spriječile komplikacije anoreksije i bulimije uz istovremeno izbjegavanje nezdrave hrane.

RIJEČI OHRABRENJA

Poremećaji u prehrani čest su problem pogotovo među mladim osobama. Ponekad se ovi problemi zanemaruju, a adolescenti se često osjećaju osuđeno i neshvaćeno.

Važno je da osobama koje pate od ovih poremećaja bude dostupna potpora te da roditelji i društvo pruže sigurno okruženje u kojem je moguće razgovarati o ovom problemu. Ako čitate ovaj blog i imate neki od poremećaja prehrane znajte da niste sami te da se bilo kakve zdravstvene tegobe mogu riješiti, jedino što trebate je prepoznati problem i tražiti pomoć.  

Cjenik ginekoloških usluga pogledajte ovdje.

IZVORI:

1. Misra M, Klibanski A. Endocrine consequences of anorexia nervosa. Lancet Diabetes Endocrinol. 2014;2(7):581-92.
2. Adams RC, Sedgmond J, Maizey L, Chambers CD, Lawrence NS. Food Addiction: Implications for the Diagnosis and Treatment of Overeating. Nutrients. 2019;11(9):2086. 
3. Seif MW, Diamond K, Nickkho-Amiry M. Obesity and menstrual disorders. Best Pract Res Clin Obstet Gynaecol. 2015;29(4):516-27.
4. Fourman LT, Fazeli PK. Neuroendocrine causes of amenorrhea–an update. J Clin Endocrinol Metab. 2015;100(3):812-24.
5. Marčinko D. Poremećaji hranjenja. U: Psihijatrija. Medicinska naklada: Zagreb. 2015. 225-231.

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.