Čitajmo hormonski nalaz zajedno

Spolni hormoni žena odgovorni su za razvoj spolnih obilježja ženskog tijela tijekom puberteta, reguliraju menstrualni ciklus i omogućuju začeće, trudnoću i dojenje, imaju ulogu u seksualnoj želji i zadovoljstvu i povezani su s promjenama u klimakteriju. 

Razumijevanjem funkcije hormona i promjena njihovih koncentracija u krvi, možemo protumačiti nalaz laboratorijskih pretraga kojima određujemo njihove razine, a s ciljem liječenja njihovog disbalansa i dovođenja organizma u stanje hormonske ravnoteže koja je od izuzetne važnosti za žensko zdravlje i dobro osjećanje u vlastitom tijelu. 

U ovom blogu donosimo vam pregled hormona – njihovu definiciju, promjene tijekom menstrualnog ciklusa, najčešće poremećaje koji su povezani s hormonalnim disbalansom, ponašanje hormona u trudnoći, objašnjavamo povezanost hormona štitnjače i spolnih hormona te vrijednosti spolnih hormona u zdravih žena reproduktivne dobi.

ŠTO SU HORMONI? 

Hormoni su tvari koje proizvode žlijezde ili stanice nakon specifičnog podražaja, a zadaća im je kontroliranje funkcija različitih organa i događaja u tijelu kako bi se održala stalnost funkcioniranja organizma bez obzira na neprekidne promjene u njegovu okolišu. Što je naš neuroendokrini sustav zdraviji, bolje i fleksibilnije ćemo moći odgovoriti na eventualne stresore iz okoline i opet ući u stanje balansa nakon što je utjecaj stresora prošao.  

Hormone dijelimo na endokrine i egzokrine. Endokrini hormoni izlučuju se direktno u krv, a egzokrini hormoni izlučuju se u vodove (npr.žučne, vodove žlijezda slinovnica). 

U ovom blogu od našeg interesa bit će endokrini hormoni i to oni koji utječu na zdravlje ženskog organizma. Glavni regulator izlučivanja većeg dijela hormona je hipotalamus. Njega možemo smatrati “izvršnim direktorom” zaduženog za kontrolu koncentracije hormona. Njegov pomoćnik, “menadžer”, je hipofiza. Hipotalamus i hipofiza smješteni su unutar lubanje i dio su središnjeg živčanog sustava i zajedno, mehanizmom povratne sprege, utječu na lučenje udaljenih žlijezda unutar organizma (štitne žlijezde, paratireoidnih žlijezda, gušterače, nadbubrežnih žlijezda, hormona jajnika i posteljice). 

ODAKLE SE IZLUČUJU HORMONI?

Hipofiza proizvodi hormone zadužene za kontrolu izlučivanja hormona jajnika (FSH, LH), kontrolu laktacije, dojenja, (PRL), kontrolu rasta (GH), kontrolu funkcije štitnjače (TSH), kontrolu funkcije kore nadbubrežne žlijezde (ACTH), kontrolu diureze, odnosno izlučivanja mokraće  (antidiuretski hormon (ADH)) i kontrolu trudova (oksitocin).

Štitna žlijezda proizvodi tiroksin, trijodtironin i kalcitonin. Gušterača proizvodi inzulin i glukagon. Kora nadbubrežne žlijezde žena proizvodi kortizol, aldosteron i androgene. Jajnici proizvode estrogene, progesteron i u manjoj mjeri androgene. Posteljica proizvodi estrogene, progesteron, HCG, GH). Među hormone se, radi mehanizma djelovanja, često ubraja i vitamin D koji se proizvodi u koži pod utjecajem sunčeve energije ili ga u tijelo unosimo izvana.

ŽENSKI SPOLNI HORMONI

Ženski spolni hormoni zaduženi su za kontrolu menstrualnog ciklusa, plodnost te izražavanje značajki ženskog tijela. Ovdje ubrajamo:

1. Gonadotropin oslobađajući hormon (GnRH) iz hipotalamusa
2. Folikulostimulirajući hormon (FSH) i luteinizirajući hormon (LH) iz hipofize
3. Estrogen (E2) i progesteron (P4)- produkte jajnika
4. Male koncentracije androgena (muških spolnih hormona) koje u žena proizvodi nadbubrežna žlijezda i u manjoj koncentraciji jajnik (A, slobodni i ukupni T, DHEAS)

Koncentracija ovih hormona u krvi nije uvijek jednaka već se mijenja ovisno o dijelu dana i fazi menstrualnog ciklusa, stoga je važno poznavanje ovog ritma i mehanizma djelovanja hormona kako bi se mogao protumačiti nalaz hormonalnog statusa učinjen u određenoj fazi menstrualnog ciklusa.

MENSTRUALNI CIKLUS I PROMJENE SPOLNIH HORMONA

Prosječan menstrualni ciklus traje 28 dana, no u nekih žena normalno trajanje menstrualnog ciklusa je najkraće 21 dan, a najdulje 35 dana. 

Cikličkim i pulsnim izlučivanjem GnRH iz hipotalamusa potiče se oslobađanje gonadotropina, odnosno, hormona FSH i LH iz hipofize. Tijekom prvog dijela menstrualnog ciklusa (od prvog dana menstruacije do ovulacije) dominira FSH, a koncentracija LH poraste nekoliko dana prije ovulacije te je upravo on ključan za ovulaciju (otpuštanje zrele jajne stanice iz jajnika u jajovod). Estradiol je steroidni hormon koji pripada estrogenima, a njegova koncentracija u krvi raste djelovanjem FSH te maksimalne vrijednosti dostiže neposredno prije ovulacije. Progesteron također pripada steroidnim hormonima. Porast koncentracija ovog hormona potiče hormon LH stoga su vrijednosti progesterona najviše nakon ovulacije. Ukoliko jajna stanica oslobođena ovulacijom nije oplođena te ne dođe do trudnoće, koncentracije FSH, LH, estrogena i progesterona padaju te se ostvaruje menstruacija. 

POREMEĆAJ SPOLNIH HORMONA ŽENA

Poremećaj u izlučivanju spolnih hormona dovodi do izostanka ovulacije, menstruacije ili abnormalnosti menstrualnog ciklusa. Uzrok se može skrivati u bolestima hipofize, hipotalamusa ili funkcije jajnika. Poremećaj hipotalamusa i hipofize koji dovodi do izostanka ovulacije nazivamo hipogonadotropni hipogonadizam (hipogonadotropni = sniženi su FSH i LH,  hipogonadizam = sniženi je estradiol). Pritom je najčešće snižen i hormon prolaktin. 

Neki od mogućih uzroka ovog poremećaja su:

• tumor središnjeg živčanog sustava
• ozljeda glave
• Sheehanov sindrom (prestanak lučenja svih hormona hipofize zbog krvarenja u hipofizi uzrokovanog velikom naporom u trudnice prilikom produljenog i kompliciranog porođaja)
• upala središnjeg živčanog sustava
• hiperprolaktinemija (može biti uzrokovana adenomom – benignim tumorom hipofize ili uzimanjem nekih antidepresiva)
• nutricijski poremećaji (nagli gubitak tjelesne težine)
• prekomjerno vježbanje (uzrokuje porast mišićne mase u odnosu na masno tkivo zbog čega menstruacija može izostati)
• zakašnjeli pubertet

Ukoliko je problem u funkciji jajnika govorimo o hipergonadotropnom hipogonadizmu – FSH i LH su povišeni, a estradiol i progesteron sniženi. Mogući uzroci su:

• kromosomske anomalije (npr. Turnerov sindrom – prisutnost samo jednog X kromosoma u žena)
• ageneza jajnika (izostanak razvoja jajnika prije rođenja)
• prijevremena menopauza (zadnja menstruacija koja se javlja prije 40. godine života, a uzrokovana je iscrpljenošću jajnika).

Poremećaj ravnoteže ženskih spolnih hormona uzrokuje izostanak ovulacije, a time i nemogućnost začeća, odnosno, neplodnost.

PRIJEVREMENA MENOPAUZA

Prijevremena menopauza je iscrpljenost jajnika koja se javlja prije 40. godine života. Obilježena je visokim koncentracijama FSH i LH te niskim estrogenima. U nekih žena je potpuna pri čemu je iscrpljena rezerva jajnih stanica, a u drugih je nepotpuna, najčešće uzrokovana autoimunom bolešću, što dovodi do neosjetljivosti jajnika na FSH i LH.

Može biti genetski uvjetovana, nepoznatog uzroka ili jatrogeno uzrokovana- kirurškim postupcima ili uporabom lijekova toksičnih za jajnik, npr. kemoterapeutika

HORMONI I SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je najčešća endokrinopatija žena reproduktivna dobi koja se prezentira različitim kliničkim slikama. Obilježen je kroničnim izostankom ovulacije, hiperandrogenizmom (povišeni muški spolni hormoni u krvi i/ili dlakavost i/ili akne) i karakterističnim ultrazvučnim policističnim (puno malih antralnih folikula- cista) izgledom jajnika. Često su mu pridružene pretilost, hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi) i inzulinska rezistencija (predijabetes) ili u težoj varijanti šećerna bolest. Vađenje krvi za hormone dio je dijagnostičke obrade PCOS-a. Nalaz hormona prikazuje između ostalog sniženi FSH, normalan ili povišen LH te povišene androgene. Iz metaboličkog statusa mogu se naći povišene vrijednosti šećera i inzulina u krvi i hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi).

HORMONI I TRUDNOĆA

Trudnoća je stanje burnih hormonalnih promjena. Koncentracije estrogena i progesterona povećavaju se s trajanjem trudnoće. hCG (humani korionski gonadotropin) je hormon trudnoće, a predstavlja jednu od dijagnostičkih metoda za postavljanje dijagnoze trudnoće. Laboratorijskim pretragama može se mjeriti ukupni hCG i slobodni beta hCG. Ukupni hCG intenzivno raste do desetog tjedna trudnoće, a zatim njegova koncentracija pada do dvadesetog tjedna nakon čega ostaje jednakih koncentracija do kraja trudnoće. Slobodni hCG ima jednake vrijednosti tijekom cijele trudnoće. Na trudnoću upućuje dvostruki porast hCG tijekom 48 sati. Trudnice koje nose blizance imaju veće vrijednosti hCG-a od onih s jednoplodnom trudnoćom. Tijekom trudnoće povećava se i lučenje TSH (hormona hipofize koji stimulira izlučivanje hormona štitnjače), trijodtironina i tiroksina (hormona štitnjače) te prolaktina (hormona hipofize koji sudjeluje u proizvodnji mlijeka u dojkama). Hormon doštitne žlijezde (parathormon – PTH) najprije pada, a  zatim raste. Vrijednosti hormona nadbubrežne žlijezde, kortizola, aldosterona te androgena također rastu.

MUŠKI SPOLNI HORMONI

Najpoznatiji muški spolni hormon je testosteron, jedan od androgena koji izlučuju testisi muškaraca te u oskudnim količinama jajnik žena. Male količine androgena stvara i nadbubrežna žlijezda u pripadnika oba spola. Povišene vrijednosti androgena u žena dovodi do poremećaja menstrualnog sustava, pojačane dlakavosti (hirzutizma), akni i smanjene plodnosti.

HORMONI ŠTITNJAČE

Hormoni štitnjače djeluju na metabolizam i složene funkcije tijela. Poremećaj hormona štitnjače odražava se i na menstrualni ciklus. Hipotireoza je stanje smanjene funkcije štitnjače. Simptomi su: 

• pojačani umor, 
• debljanje, 
• niski otkucaji srca, 
• zatvor, 
• suhoća kože 
• tanka, krhka kosa koja može pojačano ispadati. 

Hipotireoza je praćena povišenim vrijednostima LH i prolaktina.

Hipertireozu karakterizira pojačano izlučivanje hormona štitnjače. Najčešće se očituje anksioznošću i iritabilnošću, mršavljenjem, pojačanim znojenjem i brzim otkucajima srca (tahikardijom). Mijenja metabolizam androgena i estrogena te kontinuirano povećava razinu LH i FSH čime prijeći njihovu cikličku promjenu koncentracije i posljedičnu regulaciju menstrualnog ciklusa. 

VAĐENJE HORMONA

Vađenje krvi za hormone najučinkovitiji je način uvida u njihovo djelovanje u organizmu. Ukoliko je vam je na ginekološkom pregledu preporučeno vađenje spolnih hormona vrlo vjerojatno ste si postavili pitanje: “Kada se vade spolni hormoni?”, odnosno, “Koji dan ciklusa se vade spolni hormoni?” Dogovorno je vađenje krvi za hormonski status kod žena najbolje učiniti 3.-5. dan ciklusa i eventualno, ukoliko je potrebno, odrediti vrijednost progesterona 20.-22. dan ciklusa. Ukoliko je menstruacija izostala, potrebno je učiniti ultrazvučni  pregled maternice i jajnika i u dogovoru s ginekologom učiniti hormonski status neovisno o fazi ciklusa. Vađenje hormona štitnjače i menstruacija nisu povezani, no hormone štitnjače je potrebno izvaditi ujutro, natašte te preskočiti tabletu hormona štitnjače na dan vađenja krvi, odnosno, popiti ju nakon vađenja krvi.

NALAZI HORMONA

Spolni hormoni mijenjaju vrijednosti tijekom menstrualnog ciklusa te njihove razne nisu uvijek konstantne. Normalne vrijednosti hormona u žena reproduktivne dobi su:

• progesteron (neposredno prije ovulacije): >16 nmol/L
• estrogen: od 70 do 220 pmol/L
• testosteron: <3.5 nmol/L
• FSH: 5-20 IU/L
• LH: 5-25 IU/L
• prolaktin: 2-15 mcg/L
• TSH: 0.4-5 mU/L

Analiza spolnih hormona može uključivati i estrogensko-progesteronski  ili progesteronski test. Njih koristimo za razlučivanje uzroka anovulacije (izostanka ovulacije) i amenoreje (izostanka menstruacije). Progesteronski test dokazuje da je maternica zdrava te da je problem u funkciji jajnika. Estrogensko- progesteronski test izvodi se ukoliko je progesteronski test negativan, a  postoji sumnja da je uzrok izostanka menstruacije na razini maternice odnosno uterina amenoreja.

Hormoni predstavljaju složeni sustav tvari koje upravljaju svim funkcijama našeg tijela, pa tako i spolnog sustava. Disbalans spolnih hormona uzrokuje izostanak ovulacije ili menstruacije te neplodnost. Vrijednosti hormona utvrđujemo laboratorijskim pretragama iz uzorka krvi. Hormoni koji ne pripadaju spolnima, poput hormona štitnjače također mogu uzrokovati poremećaj spolnog hormonalnog sustava. Iz svih navedenih razloga i složenosti izbora navedenih pretraga, najbolje se za vađenje hormonskog statusa odlučiti nakon konzultacije, ultrazvuka i pregleda vašeg ginekologa, kako bi se moglo odrediti koje od navedenih pretraga je potrebno učiniti.

Cjenik ginekoloških usluga pogledajte ovdje.

LITERATURA:

1. Female Physiology Before Pregnancy and Female Hormones
2. The optimal timing of blood collection during the menstrual cycle for the assessment of endogenous sex hormones: can interindividual differences in levels over the whole cycle be assessed on a single day?
3. Šimunić V i sur. Ginekologija. Zagreb: Naklada Ljevak; 2001
4. Normal Values of Metabolic Parameters and Tests of Endocrine Function
5. Guyton and Hall Textbook of Medical Physiology, Fourteenth Edition

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.