Što je vaginizam?

Vaginizam označava stanje nesvjesnog, refleksnog stezanja donjih mišića rodnice zbog čega se onemogućuje ulazak u rodnicu. Može spriječiti spolni odnos onemogućavanjem penetracije penisa, stavljanje tampona ili menstrualnih čašica te umetanje ginekoloških instrumenata. Bol se razlikuje od blage nelagode do neizdržive boli. Najčešće se javlja u mlađih žena, prvenstveno u dobi stupanja u prve spolne odnose ili početka korištenja tampona. Može se javiti u kasnijoj dobi ponovno ili po prvi put. Učestalost vaginizma teško je procijeniti s obzirom na čestu neugodnost koju žene s vaginizmom doživljavaju. Ipak, smatra se da većina žena osjeti bol tijekom odnosa (dispareuniju) u nekoj fazi života, a čak 1-6% žena zbog vaginizma. Stoga, ova tema je izrazito važna kako bi se rastumačio vaginizam, njegovi potencijalni uzroci i simptomi, a ponajviše kako ga liječiti i kako mu pristupiti.

VRSTE VAGINIZMA

Vaginizam izaziva mnoštvo različitih uzroka te se manifestira raznoliko, stoga je teško definirati tipove vaginizma. Podjela se pretežito vrši na dva tipa, a to su primarni i sekundarni vaginizam.

Primarni vaginizam podrazumijeva cjeloživotno stanje koje se prvotno primjećuje kod prvog spolnog odnosa, stavljanja tampona ili ginekološkog pregleda. Cjeloživotno stanje podrazumijeva da je trajno onemogućena vaginalna penetracija. Naime, prilikom pokušaja penetracije mišići se stežu i onemogućuju ulazak.

Sekundarni vaginizam jest stanje do kojeg dolazi u žena koje prethodno nisu imale nikakve simptome povezane s vaginizmom. U tih žena vaginalna penetracija je prethodno postignuta bez prisustva dispareunije, međutim najednom se javlja bol prilikom spolnog odnosa ili potpuna nemogućnost penetracije. Sekundarni vaginizam naziva se i stečeni, a potencijalno ga izazivaju:

• infekcija
• psihološki problemi i poteškoće
• menopauza
• operacija
• porod
• ozljeda

Vaginizam tijekom menopauze nastaje zbog opadanja razine estrogena uslijed pada funkcije jajnika. Manjak estrogena popraćen je nedostatnom lubrikacijom (ovlaživanjem) rodnice te smanjenom prilagodljivosti mišića rodnice, zbog čega se javlja bol tijekom odnosa.

Važno je istaknuti kako se može bol ne mora nužno javljati kod svih oblika penetracije. Primjerice, može se javiti bol prilikom odnosa, dok istovremeno umetanje tampona ne izaziva nikakve smetnje. Nadalje, bitno je razlikovati dispareuniju od vaginizma. Dispareunija označava bol tijekom spolnog odnosa, koja može biti uzrokovana velikim brojem čimbenika, poput infekcija, cista, endometrioze.

UZROCI VAGINIZMA

Vaginizam uzrokuje mnoštvo fizičkih i psiholoških čimbenika, što često predstavlja problem liječnicima prilikom određivanja konkretnog uzroka vaginizma. Psihološki čimbenici koji uzrokuju vaginizam su:

• strah od spolnog odnosa ili trudnoće
• odbojnost prema spolnom odnosu
• iskustvo seksualnog zlostavljanja, silovanja ili ozljeda
• negativno ili bolno prvo seksualno iskustvo
• nelagoda tijekom medicinskih pregleda
• anksioznost i stres

Strah od spolnog odnosa i odbojnost prema istom usko su povezani jer na sličan način onemogućuju spolni odnos. Naime, oboje je usko povezano s nedostatnom edukacijom o spolnom i reproduktivnom zdravlju te nedovoljnom komunikacijom po pitanju spolnosti. Učestalije se pojavljuju u zajednicama gdje se spolni odnosi stigmatiziraju ili smatraju tabu temom. Nadalje, brojni mitovi o seksu također utječu na nepravilnu percepciju. Često se pojavljuje strah da je vagina preuska za penetraciju. Sve navedeno služi kao osnova za razvoj straha ili odbojnosti prema spolnom odnosu, što posljedično dovodi do povećane nelagode prilikom početka stupanja u prve spolne odnose.

Prijašnja neugodna iskustva sa spolnim odnosima bitni su okidači vaginizma. Primjerice, ako je osoba zlostavljana od partnera, bilo u trenutnoj, bilo u prethodnoj vezi, može doći do refleksnog  fizičkog odbijanja spolnog odnosa s partnerom upravo zbog nesvjesnog povezivanja boli uzrokovane zlostavljanjem sa spolnim odnosom.

Anksioznost i stres češće se javljaju tijekom prvih spolnih odnosa, međutim mogu se javiti i u kasnijem spolnom životu. Često su izazvani nesigurnošću oko izgleda i vlastite izvedbe tijekom snošaja, a povezani su i sa strahom od trudnoće.

S druge strane, fizički čimbenici koji izazivaju vaginizam uključuju:

• ozljede tijekom poroda
• nedovoljnu seksualnu „predigru“ te nedovoljnu lubrikaciju rodnice
• menopauzu
• razna zdravstvena stanja
• operaciju genitalnog područja
• porod
• nuspojave lijekova

Neliječeni vaginizam može dovesti do daljnjeg pogoršanja uzrokovanog stresom i nezadovoljstvom. U nekim slučajevima ne može se odrediti točan uzrok poremećaja.

SIMPTOMI VAGINIZMA

Simptomi povezani s vaginizmom su mnogobrojni i individualni. Uobičajeno su svi povezani s penetracijom, a primjećuju se u genitalnom području. Simptomi vaginizma su:

• dispareunija (bolovi prilikom odnosa)
• peckanje i crvenilo sluznice
• primjetne ozljede rodnice
• bolna ili potpuno onemogućena vaginalna penetracija
• bol pri stavljanju tampona
• bol tijekom ginekološkog pregleda

Mogu se pojaviti dodatni simptomi psihološkog aspekta, poput straha od vaginalne penetracije te smanjenje libida (seksualne želje).

Brojni drugi poremećaji mogu pogoršati simptome vaginizma, prvenstveno upala mokraćnih puteva, gljivična infekcija te upala mokraćnog mjehura.

Potrebno je obratiti se liječniku ukoliko primijetite ili osjećate:

• bol tijekom spolnog odnosa
• peckanje
• crvenilo ili oticanje sluznice rodnice
• bolno mokrenje nakon spolnog odnosa
• ozljede vagine

VAGINIZAM – DIJAGNOZA

Dijagnosticiranje vaginizma obično započinje opisivanjem vaših simptoma, dok liječnik istovremeno postavlja pitanja. Važno je znati kada su vam se pojavili simptomi te njihova učestalost. Liječnik će vas pitati javljaju li se simptomi u određenim situacijama. Potom će liječnik ispitivati o vašoj seksualnoj prošlosti. Bitno je odgovarati iskreno na liječnikova pitanja jer odgovori direktno navode na mogući uzrok vaginizma. Svjesni smo kako je pričanje o ovoj problematici nelagodno jer se tiče intime, međutim iskrenost znatno olakšava proces dijagnostike i liječenja. Prijašnja seksualna iskustva važno je istaknuti, pogotovo ako se radi o zlostavljanju.

Liječnik može pregledati vašu rodnicu. Na taj način otklanja ostala moguća stanja, poput infekcije ili ozljede. Ako nisu prisutne nikakve fizički vidljive promjene u rodnici, a mišići rodnice spontano se stežu, liječnik zaključuje da imate vaginizam zbog izostanka ostalih mogućih uzroka stezanja mišića.

Pregled može biti nelagodan, međutim vaš liječnik će s vama komunicirati čitavo vrijeme. Budite slobodni izraziti svaku smetnju ili bol. Ponudit će vam da sudjelujete u pregledu, primjerice da sami umetnete instrumente u rodnicu.

VAGINIZAM – LIJEČENJE

Liječenje vaginizma usmjereno je na otklanjanje boli i nelagode. Postoji više metoda liječenja s ciljem ovladavanja nad nesvjesnim stezanjem mišića, što je dakako glavni efekt vaginizma. Ustaljene metode liječenja su:

• psihoseksualna terapija
• tehnike relaksacije
• vježbe za jačanje mišića dna zdjelice – Kegelove vježbe
• uporaba vaginalnih dilatatora

Psihoseksualna terapija je razgovorni tip terapije kojom se nastoji pomoći osobi razumjeti i prihvatiti svoju spolnost i vlastito tijelo. U terapiju je ukomponirana edukacija o anatomiji genitalnog područja te uobičajenim tjelesnim reakcijama. Psihoseksualna terapija osobito je važna u žena koje osjećaju strah ili nelagodu prema spolnim odnosima, što ujedno uzrokuje vaginizam. Često je strah neutemeljen, izazvan raširenim mitovima i dezinformacijama te odgojem koji je uključivao stigmatizaciju spolnih odnosa. Žene se potiče da samostalno upoznaju svoje tijelo, diraju se po intimnom području kako bi stekle osjećaj u genitalnom području. Cilj je da žena u konačnici razumije kako njeno tijelo normalno funkcionira i reagira. Uz psihoseksualnu terapiju, tehnike relaksacije i hipnoza potencijalne su metode za olakšavanje tegoba vaginizma umanjivanjem anksioznosti i nelagode povezane sa spolnim odnosom.

Kegelove vježbe, odnosno vježbe za jačanje mišića dna zdjelice, pomažu kontrolirati vaginalne mišiće kako bi ih žena mogla svjesno opustiti. Vježbe su jednostavne, lako se nauče izvoditi te ne zahtijevaju puno vremena.

Vaginalni dilatatori su valjkasti umetci različitih veličina. Prvotno se koriste najuži te se postepeno prelazi na šire dilatatore. Oni rastežu mišiće rodnice kako bi razvili senzibilitet (osjet) na umetnuti objekt. Svrha njihova umetanja jest smanjenje boli i nelagode prilikom budućih penetracija. Postupnim povećanjem širine vaginalnog dilatatora nastoji se izazvati prilagodba rodnice na veće strukture. U konačnici se umeće dilatator opsega penisa u erekciji (ukrućenom stanju tijekom seksualnog uzbuđenja), nakon čega je terapija gotova, a osoba sposobna prakticirati bezbolne spolne odnose.

ZAKLJUČAK

Vaginizam je poremećaj koji se uspješno liječi te se uz kvalitetnu komunikaciju može spriječiti pogoršanje kvalitete života. Važno je imati na umu da vas vaginizam ne mora sputavati u ostvarivanju ugodnog spolnog života. Vaginizam ne onemogućuje seksualno uzbuđenje te ostale tipove spolnih odnosa. Uz to, i dalje se može osjetiti podražaj preko klitorisa.

Vaginizam se može javiti iz mnogobrojnih razloga. Nakon što vam je određena dijagnoza, nipošto si nemojte predbacivati. U današnje vrijeme vaginizam se uspješno liječi. Važno je iskreno pristupiti liječniku te poštivati terapiju. To je formula uspješnog liječenja!

Cjenik ginekoloških usluga pogledajte ovdje.

LITERATURA:

• PubMed: Vaginismus and pregnancy: epidemiological profile and management difficulties
• WebMD: Vaginismus
• Healthline: What is Vaginismus?
• AFP: ACOG Guideline on Sexual Dysfunction in Women

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.