Najčešća pitanja o menopauzi

Menopauza je prirodno i neizbježno razdoblje u životu svake žene i sa sobom često nosi mnoge promjene i nova iskustva. Te brojne promjene koje se događaju u tijelu žene mogu se prezentirati na različite načine, zbog čega žene često imaju mnoga pitanja. U današnjem vam blogu donosimo odgovore na 15 najčešćih pitanja o menopauzi te savjete o zdravlju, njezi kože i intimnosti. Nadamo se da će vam pomoći u boljem razumijevanju perioda koje ste započele, već prošle ili vas jednom u budućnosti čeka.

1. ŠTO JE MENOPAUZA, A ŠTO SU PERI I POSTMENOPAUZA?

Menopauza je prirodno razdoblje u životu žene kada ona prestaje imati mjesečna menstrualna krvarenja. Drugim riječima, menopauza je posljednja menstruacija u životu, a njezina se dijagnoza može postaviti kada žena unazad godinu dana nije imala menstrualna krvarenja. Menopauza je normalan dio procesa starenja ženskog organizma i posljedica je smanjenja koncentracije ženskih spolnih hormona u tijelu. S godinama se smanjuje reproduktivna sposobnost žene, jajnici proizvode sve manje količine estrogena te se posljedično mijenja i kvaliteta i trajanje menstrualnih ciklusa. Osim toga, smanjenje razine ženskih spolnih hormona utječe na gotovo sve organske sustave u tijelu žene, a te se promjene manifestiraju različitim simptomima. Kada nastupi menopauza, jajnici žene su prestali proizvoditi jajne stanice i većinu estrogena, a reproduktivna sposobnost žene trajno prestaje.

Perimenopauza je razdoblje prije menopauze, a može trajati i do deset godina. Obično počinje u četrdesetim godinama života, ali može i ranije, odnosno kasnije. Za to vrijeme, jajnici postepeno gube svoju funkciju proizvodnje jajnih stanica i lučenja estrogena. Menstrualni ciklusi počinju biti nepravilni, a mogu se javiti i nepravilna krvarenja između ciklusa. Godinu do dvije prije menopauze dolazi do naglog pada razine estrogena u organizmu i u to se vrijeme najčešće počinju javljati tipični simptomi menopauze.

Postmenopauza je razdoblje nakon menopauze, odnosno razdoblje nakon što je prošla najmanje godina dana od posljednjeg menstrualnog krvarenja. Kod nekih žena već na početku ovog razdoblja dolazi do značajnog smanjenja inteziteta simptoma, dok se kod nekih žena simptomi znaju povremeno javljati i godinama nakon menopauze. U razdoblju postmenopauze, žene su pod povećanim rizikom od razvoja brojnih zdravstvenih komplikacija poput osteoporoze i srčanih bolesti. 

2. ŠTO JE PRIJEVREMENA MENOPAUZA?

Prijevremena menopauza je nastup menopauze prije 40. godine života, a uzroci njezine pojave mogu biti razni. Takvo se stanje može javiti spontano, kao posljedica nekih autoimunih bolesti, kromosomskih poremećaja ili može biti potaknuto djelovanjem nekog vanjskog čimbenika kao što je primjerice kemoterapija ili zračenje. U svakom slučaju, posljedica je značajan pad razine estrogena koji sa sobom nosi gubitak reproduktivne sposobnosti i brojne zdravstvene probleme.

3. KADA MENOPAUZA OBIČNO POČINJE I KOLIKO TRAJE?

Većina žena ulazi u razdoblje menopauze između 45. i 55. godine života, najčešće iza pedesete godine. Najznačajniju ulogu u tome kada ćete točno ući u menopauzu imaju genetika i nasljeđe. To znači da ćete vjerojatno u menopauzu ući u godinama u kojima je vaša majka ušla, s mogućnosti odstupanja od nekoliko godina. Istraživanja su pokazala i da je pušenje jedan od čimbenika koji može ubrzati ulazak u menopauzu, s obzirom da pušenje ima dokazano negativni utjecaj na funkciju jajnika.

Početak i trajanje menopauze, odnosno njezinih simptoma, variraju od žene do žene. Kao što je već prethodno rečeno, razdoblje perimenopauze može trajati i do deset godina, a već se tada mogu početi osjećati određeni simptomi koji postaju učestaliji i intezivniji kako se menopauza bliži. U prosjeku, simptomi traju 4-5 godina nakon posljednje menstruacije. Nakon toga se prorjeđuju ili u potpunosti nestaju, ali kod nekih žena mogu potrajati i desetak godina.

4. KAKO ĆU PREPOZNATI ULAZAK U MENOPAUZU?

U razdoblju prije menopauze, vjerojatno ćete primijetiti neke simptome i promjene na tijelu. Prije svega, vaši menstrualni ciklusi će postati neredoviti, a krvarenja nepravilna. To je znak opadanja funkcije jajnika i sasvim je normalna pojava. Uz to, neki od simptoma koje ćete moći primijetiti su:

  • osjećaj umora i iscrpljenosti
  • napadaji vrućine (valunzi)
  • promjene raspoloženja
  • noćno znojenje
  • poteškoće sa spavanjem
  • smanjena seksualna želja (libido)
  • dobivanje na tjelesnoj težini
  • glavobolje i vrtoglavice
  • problemi s mokraćnim sustavom
  • vaginalna suhoća
  • promjene na koži i kosi
  • problemi s pamćenjem
  • bolovi u zglobovima i mišićima i dr.

 

Trebate imati na umu da nije svaka od navedenih promjena nužno povezana samo s menopauzom i da uvijek postoji mogućnost da u njezinoj pozadini leži neki drugi zdravstveni problem. Stoga, ako su vam neki od simptoma poput problema s pamćenjem te osjećaja iscrpljenosti jako naglašeni, svakako je preporučljivo da se javite svome liječniku kako bi se utvrdio točan uzrok tih problema.

5. MOŽE LI MENOPAUZA IZAZVATI PSIHIČKE SIMPTOME POPUT NESANICE I DEPRESIJE?

Estrogen, između ostaloga, djeluje i na mozak i živčani sustav te regulira razinu ”sretnih” hormona u mozgu. Smanjenje njegove koncentracije koje se javlja zbog pada funkcije jajnika stoga može uzrokovati mentalne smetnje i psihičke simptome. Ovi se simptomi često javljaju u razdoblju menopauze, a uključuju promjene raspoloženja, probleme sa spavanjem, depresiju, anksioznost i kronični umor. Česti su i problemi s koncentracijom, manjak motivacije, iritabilnost pa čak i agresivnost. Kao posljedica takvih promjena može doći do smanjenja efikasnosti na poslu, usporenog snalaženja u uobičajenim svakodnevnim situacijama ili narušavanja privatnih odnosa. Ove promjene mogu značajno umanjiti kvalitetu života žene, stoga se ne smiju zanemarivati.

6. POSTOJI LI LIJEK ZA NEUGODNE SIMPTOME MENOPAUZE?

Ako vas simptomi menopauze jako muče, svakako preporučamo da popričate sa svojim liječnikom o mogućnosti terapije. Simptomi menopauze se najbolje kontroliraju primjenom hormonskog nadomjesnog liječenja, odnosno estrogena ili estrogena i progesterona. Propisuje se najmanja doza koja je djelotvorna kroz određeno vrijeme, ovisno o vašim simptomima i zdravstvenom stanju. Važno je naglasiti kako nisu sve žene kandidati za hormonsku nadomjesnu terapiju, s obzirom da ona, kao i svaki lijek, sa sobom nosi određene rizike. Nadomjesne hormone ne bi trebale primjenjivati žene koje imaju karcinom, koje su imale karcinom dojke ili endometrija, one koje su preboljele duboku vensku trombozu itd. O tome će vas najbolje savjetovati vaš liječnik nakon uzimanja vaših zdravstvenih podataka, kliničkog pregleda i po potrebi, određenih laboratorijskih pretraga.

Estrogen se može primjenjivati i lokalno. Žene koje imaju problema s vaginalnom suhoćom mogu lokalno primjenjivati kreme s niskom dozom estrogena. Lokalna primjena estrogena ne pomaže u smanjenju sistemnih simptoma poput napadaja vrućine ili noćnog znojenja. Primjena niske doze antidepresiva može pomoći ženama koje imaju izražene simptome napadaja vrućine.

Nekim ženama može pomoći i primjena alternativnih pripravaka, ali njihova djelotvornost nije znanstveno dokazana. Prije početka uzimanja bilo kakvih biljnih pripravaka ili suplemenata, preporučamo da se konzultirate sa svojim liječnikom.

7. JE LI HORMONSKO NADOMJESNO LIJEČENJE SIGURNO?

Hormonsko nadomjesno liječenje je generalno sigurno, ali sa sobom nosi određene rizike. Također, nije prikladno za sve žene i ima mnogo kontraindikacija. Primjena hormonske terapije može značajno umanjiti simptome poput napadaja vrućine, nepravilnih krvarenja ili vaginalne suhoće te poboljšati opće stanje i raspoloženje. Primjena estrogena ima povoljan utjecaj na kosti i sprječava razvoj osteoporoze, a prema istraživanjima, smanjen je i rizik od karcinoma debelog crijeva u žena koje koriste hormonsku terapiju. Međutim, istovremeno se povisuje rizik od srčanih bolesti, karcinoma dojke i moždanog udara, osobito ako se takva terapija koristi dulje od pet godina. Stoga, potrebno je prvenstveno procijeniti sve potencijalne prednosti i rizike za ženu koja planira započeti hormonsko nadomjesno liječenje, a zatim odrediti najmanju dozu koja je djelotvorna i primjenjivati je u što kraćem vremenu koje za ženu donosi poboljšanje u simptomima.

8. KOJE SU KOMPLIKACIJE KOJE SE MOGU RAZVITI NAKON MENOPAUZE?

Smanjenje koncentracije estrogena ima veliki utjecaj na fiziologiju i opće zdravlje žene. Menopauza je stoga povezana s brojnim zdravstvenim komplikacijama. Nakon menopauze, žene imaju povećan rizik od razvoja osteoporoze, smanjenja gustoće kostiju i pojave fraktura. Također, povišen je rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila te moždanog udara.

Demencija i kognitivne poteškoće zajedno s psihijatrijskim poremećajima poput depresije također se nerijetko javljaju u žena u postmenopauzi. Mogu se javiti i problemi s mokraćnim sustavom i zadržavanjem mokraće, slabljenje vida te katarakta. Česta pojava je i dobivanje na tjelesnoj težini, usporen metabolizam i otežano mršavljenje.

9. TREBAM LI KORISTITI KONTRACEPCIJU U PERIODU KADA ULAZIM U MENOPAUZU?

Iako je vjerojatnost trudnoće u razdoblju perimenopauze značajno manja nego u mlađih žena, svejedno postoji. Trudnoća u povišenoj životnoj dobi sa sobom nosi povećan rizik od zdravstvenih komplikacija kako za majku tako i za dijete, stoga je poželjno razmotriti različite oblike kontracepcije u tom razdoblju. Primjena kontracepcijskih pilula u perimenopauzi štiti od trudnoće, ali regulira i nepravilne menstrualne cikluse i neredovita krvarenja. Isto to vrijedi i za druge oblike hormonske kontracepcije. Međutim, treba imati na umu da oralna hormonska kontracepcija ne štiti od spolno prenosivih bolesti te se stoga preporuča i istodobna primjena prezervativa, osobito ako se radi o promjeni partnera.

10. SPOLNI ODNOSI SU POSTALI BOLNI OTKADA SAM U MENOPAUZI. JE LI TO NORMALNO?

Takva pojava je sasvim normalna. Pad koncentracije estrogena koji se događa kako se žena približava menopauzi uzrokuje stanjenje vaginalne sluznice i vaginalnu suhoću. Posljedično tome, spolni odnosi mogu biti vrlo neugodni i bolni. Problemi mogu varirati od osjećaja suhoće i zategnutosti rodnice do jake boli pa čak i krvarenja za vrijeme odnosa. Osim toga, pad seksualne želje još je jedna posljedica niske razine estrogena, što dodatno pridonosi izraženosti ovih simptoma. Konzultirajte se s vašim ginekologom oko korištenja lubrikanta ili primjene lokalnih estrogenskih pripravaka. Razgovor s partnerom također je važan dio rješavanja ovog problema jer može ublažiti osjećaje tjeskobe i nelagode koji se mogu razviti zbog straha od bolnog odnosa.

11. TREBAM LI POSJEĆIVATI GINEKOLOGA SADA KADA VIŠE NEMAM MENSTRUACIJU?

Menopauza nije razlog da prestanete posjećivati svog ginekologa. Bilo da se konzultirate oko hormonskog nadomjesnog liječenja ili imate bilo kakvo krvarenje nakon menopauze, odnosno posljednje menstruacije, trebate posjetiti svog liječnika. Godišnji pregledi zdjelice nisu prijeko potrebni ako nemate zdravstvenih problema ili simptoma koji vas muče, ali dobro ih je svako nekoliko godina napraviti. Uzimanje PAPA testa se preporuča svake tri godine do 65. godine života, a nakon toga se ne treba raditi ako su prethodni učinjeni testovi bili uredni.

12. NA KOJE PROMJENE I SIMPTOME TREBAM OBRATITI POSEBNU POZORNOST?

Razdoblje menopauze sa sobom nosi brojne simptome i promjene koje ćete vidjeti na svome tijelu. Međutim, treba imati na umu da nisu sve promjene ”normalne” i na neke treba obratiti posebnu pozornost. Bilo kakav simptom koji vam značajno umanjuje kvalitetu života, bio on fizičke ili psihičke naravi, trebate prijaviti svome liječniku kako se ne bi previdio neki drugi mogući uzrok takve promjene. Pretjerano lupanje srca, izražena depresija, česte promjene u količini i kvaliteti stolice, izražena zaboravljivost te kroničan osjećaj iscrpljenosti i jakog umora samo su neki od simptoma o kojima bi trebali porazgovarati sa svojim liječnikom. 

Važno je napomenuti kako svako vaginalno krvarenje, bez obzira na količinu, koje se javi nakon menopauze, odnosno nakon godinu dana od posljednje menstruacije zahtijeva posjet ginekologu. Uzroci krvarenja obično su dobroćudne naravi (poput točkastog krvarenja zbog vaginalne atrofije ili blagog krvarenja zbog prisutnosti polipa u rodnici ili na cerviksu). Međutim, u pozadini krvarenja mogu biti i zloćudna stanja poput kacinoma vrata maternice ili karcinoma endometrija, stoga se takve bolesti uvijek trebaju isključiti.

13. KAKO DA NJEGUJEM KOŽU U MENOPAUZI?

Manjak estrogena vodi do gubitka elastičnosti kože, pojave bora i smanjenja kvalitete kože. Koža često postaje suha, a može se i perutati. Stoga je važno kožu dobro hidrirati izvana i iznutra kako bi se sačuvala njezina kvaliteta. Koristite prirodne i blage kozmetičke proizvode čiji pH odgovara pH kože. Masnije kreme za lice, ruke i tijelo pomoć će vam u održavanju lipidne barijere i prirodnog zaštitnog sloja kože. Ne zaboravite na UV zaštitu, osobito za vrijeme sunčanih dana i ljeti. Raznovrsna i zdrava prehrana bit će vam izvor antioksidansa koji pomažu u očuvanju kolagena u koži, a svakodnevni unos dovoljne količine tekućine osigurat će vam zdraviju i čvršću kožu.

14. KAKO DA SPRIJEČIM DOBIVANJE NA TEŽINI?

Dobivanje na tjelesnoj težini jedna je od čestih nuspojava ulaska u menopauzu. Hormonske promjene samo su jedan od čimbenika koji tome pridonose, a važnu ulogu igraju i genetska podloga, životni stil i normalne promjene povezane sa starenjem. Gubitak mišićne mase koji se događa paralelno sa starenjem doprinosi usporenju metabolizma i povećanju udjela masnog tkiva u tijelu. Nepravilna prehrana, manjak sna, štetne navike poput konzumacije alkohola i manjak fizičke aktivnosti uzrokuju porast tjelesne težine, osobito u centralnom dijelu tijela.

Važno je održavati metabolizam aktivnim, a to najbolje možete učiniti raznovrsnom prehranom, raspoređivanjem dnevnih obroka u veći broj manjih umjesto dva ili tri velika te redovitom tjelesnom aktivnošću. Šetnja, pilates, joga ili jednostavne vježbe istezanja pomoć će vam u održavanju fizičke kondicije i doprinijeti boljem raspoloženju. Izbjegavajte kasnovečernje obroke i pijte dovoljnu količinu vode ili nezaslađenih čajeva. Ne zaboravite provoditi vrijeme na otvorenom jer svježi zrak i Sunčeva svjetlost imaju utjecaj na pravilno odvijanje brojnih fizioloških procesa u organizmu.

15. KAKO DA OSTANEM ZDRAVA U MENOPAUZI?

Iako su neke zdravstvene komplikacije češće kod žena u menopauzi nego kod žena reproduktivne dobi, postoje brojni načini kojima možete sačuvati svoje zdravlje. Prije svega, slušajte svoje tijelo i nemojte zanemarivati znakove koje vam šalje. Nemojte izbjegavati odlazak liječniku ako zamijetite neuobičajene promjene i simptome. Vodite računa o svom ginekološkom zdravlju i napravite redovne preglede svakih nekoliko godina čak i ako nemate konkretnih smetnji. Ne zaboravite ni preglede grudi i odazovite se na mamografiju kada budete pozvani ili ranije ako uočite nekakve promjene poput kvržica na dojci.

Prakticirajte redovitu tjelesnu aktivnost i pokušajte se što ispravnije hraniti. Meditacija i boravak u prirodi mogu vam pomoći u održavanju dobrog mentalnog zdravlja. Nemojte zaboraviti na svoje hobije ako ih imate, a odlazak u mirovinu iskoristite i za učenje novih stvari i vještina. Provodite vrijeme sa svojom obitelji, prijateljima i kućnim ljubimcima – sve to doprinosi boljem raspoloženju i čuvanju mentalnog zdravlja. Nemojte zaboraviti da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, stoga ih čuvajte s jednakom pažnjom!

 

Autor: Dr. Tihana Mazalin i Dr. Biserka Knezić Frković u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvor: www.womenshealth.gov, www.mayoclinic.org, www.womens-health-concern.org, www.menopause.org, www.livescience.com

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
  • Prijavom na newsletter prihvaćate da vam naše naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.