Prijevremena menopauza

Menopauza je prirodan proces u životu svake žene te za nju jedinstveno i individualno iskustvo. Međutim, u nekih žena ona može nastupiti puno prije svog uobičajenog vremena te sa sobom donijeti mnoge negativne posljedice kako na fizičko, tako i na psihičko zdravlje.

U ovome vam blogu donosimo sve što trebate znati o prijevremenoj menopauzi – što je, zašto i kada se javlja, kako se dijagnosticira i liječi, kakve veze ima s neplodnosti te koje dugotrajne posljedice ostavlja na žensko zdravlje.

ŠTO JE MENOPAUZA?

Menopauza je prirodno razdoblje u životu svake žene, a označava kraj menstruacijskih ciklusa i završetak reproduktivne sposobnosti. Dijagnoza menopauze može se postaviti tek ako je prošlo najmanje 12 mjeseci od posljednje menstruacije. Perimenopauza obuhvaća razdoblje od 8-10 godina prije menopauze kada funkcija jajnika polako počinje padati. U tome se razdoblju već mogu pojaviti simptomi karakteristični za menopauzu, kao što su promjene raspoloženja, valovi vrućine, usporenje metabolizma i dr. Razdoblje postmenopauze obuhvaća godine nakon menopauze. Tada se simptomi počinju poboljšavati, ali mogu nastupiti drugi zdravstveni problemi kao što su osteoporoza, srčane bolesti itd.

Menopauza je posljedica pada funkcije jajnika – proizvodnje spolnih hormona (estrogena i progesterona) i sposobnosti za ovulaciju. Svaki mjesec u jajniku sazrijeva do deset jajnih stanica od kojih jedna biva izbačena u jajovod, a time i sposobna za oplodnju. Jajne stanice tijekom mjesečnog sazrijevanja proizvode spolne hormone koji su zaslužni za kontrolu menstruacijskog ciklusa, a imaju važnu ulogu i u potpori funkcije ženskog organizma kao cjeline. Tijekom godina reproduktivnog razdoblja, jajne stanice se ”troše”, a kada se njihova rezerva potroši, žena ulazi u menopauzu. Pad razine hormona uzrokuje brojne simptome i promjene s kojima se žena suočava ulaskom u to novo razdoblje svog života. Međutim, u tu prirodnu etapu svoga života neke žene mogu ući i mnogo ranije nego što je to očekivano, a takvo stanje se naziva prijevremena menopauza.

ZAŠTO JE ESTROGEN VAŽAN ZA ZDRAVLJE ŽENE?

Estrogen je ženski spolni hormon koji je izuzetno važan za reproduktivno, ali i opće zdravlje svake žene. Prvenstveno, ovaj hormon je zaslužan za razvoj ženskog spolnog sustava – unutrašnjih i vanjskih spolnih organa žene, ali i ostalih spolnih fizičkih karakteristika kao što su grudi te pazušna i pubična dlakavost. Osim toga, promjena razina spolnih hormona estrogena i progesterona odgovorna je za regulaciju menstruacijskog ciklusa, pojavu ovulacije, a samim time i mogućnost žene za začeće. Estrogen priprema maternicu za prihvaćanje oplođene jajne stanice tako što zadebljava njezinu sluznicu (endometrij) i pojačava prokrvljenost, a u slučaju da se oplodnja ne dogodi, fiziološki pad razine tog spolnog hormona dovodi do ljuštenja sluznice maternice, odnosno pojave menstruacije.

Međutim, estrogen nije odgovoran samo za regulaciju i održavanje zdravlja reproduktivnog sustava žene, nego utječe na praktički sve organske sustave u njezinom tijelu. Kardiovaskularni sustav je jedan od njih – estrogen čuva srce i krvne žile, povisuje razinu ”dobrog” kolesterola (HDL kolesterola), a snižava razinu tzv. ”lošeg” kolesterola (LDL kolesterol). Osim toga, estrogen čuva kosti i sprječava gubitak njihove gustoće. Također poboljšava kvalitetu kože i utječe na kvalitetu i količinu kolagena u koži. Estrogen značajno utječe i na proizvodnju serotonina – ”hormona sreće” u mozgu koji je odgovoran za dobro raspoloženje.

To su samo neke od uloga koje ovaj spolni hormon ima u ženskom organizmu. Prema tome, njegov manjak koji se prirodno javlja u menopauzi može dovesti do pojave brojnih karakterističnih simptoma, ali i zdravstvenih problema.

ŠTO JE PRIJEVREMENA MENOPAUZA I ZAŠTO NASTAJE?

Prema definiciji, prijevremena menopauza je nastup menopauze prije četrdesete godine života. Takvo stanje zahvaća otprilike 1% žena ispod četrdesete godine života. Prijevremena menopauza se razlikuje od rane (uranjene) menopauze koja označava pojavu menopauze prije 45. godine života. Uzroci pojave prijevremene menopauze mogu biti razni; takvo stanje se može javiti spontano ili može biti potaknuto djelovanjem nekog vanjskog čimbenika kao što je primjerice kemoterapija ili zračenje. U svakom slučaju, posljedica je značajan pad razine estrogena koji sa sobom nosi brojne zdravstvene probleme, ali i onaj za žene možda najznačajniji – gubitak reproduktivne sposobnosti.

Prijevremena menopauza često je usko povezana s primarnom ovarijskom insuficijencijom, odnosno prijevremenim popuštanjem funkcije jajnika. Kod takvog stanja dolazi do gubitka folikula jajnika, smanjenog lučenja estrogena i poremećaja, a zatim i potpunog izostanka menstruacijskih ciklusa. Međutim, otprilike 50% žena ima i dalje povremeno aktivne jajnike nakon prestanka ciklusa, a njih 5-10% u mogućnosti je začeti nakon postavljanja takve dijagnoze. 

U velikom broju slučajeva pravi uzrok pojave uranjene insuficijencije jajnika i preuranjene menopauze nije poznat. Međutim, kod nekih žena je dokazana pozitivna obiteljska anamneza – njihova majka, sestra ili druga bliža srodnica su imale isto stanje. Jedan od uzroka preuranjene menopauze može biti i genetičke prirode, a obično su u pitanju nekakvi kromosomski poremećaji. Jedan od takvih poremećaja je Turnerov sindrom koji nastaje gubitkom jednog od dva spolna X kromosoma koji određuju ženski spol. Također, uzroci mogu biti i metabolički poremećaji i bolesti, primjerice galaktozemija, defekti određenih enzima koji sudjeluju u procesu stvaranja spolnih hormona i dr.

Jedan od važnih uzroka prijevremene menopauze su i razne autoimune bolesti. Najčešće se radi o Hashimotovom tireoiditisu, mijasteniji gravis, sistemnom eritematoznom lupusu, vitiligu te Addisonovoj bolesti u kojoj dolazi do disfunkcije nadbubrežne žlijezde. U literaturi se još spominju i razne infekcije koje mogu dovesti do oštećenja jajnika, primjerice zaušnjaci te tuberkuloza.

Osim toga, prijevremenu disfunkciju jajnika i prijevremenu menopauzu može uzrokovati i liječenje onkoloških bolesti – kemoterapija te zračenje. Učinak kemoterapije na jajnike ovisi o dobi žene, vrsti lijekova i korištenoj dozi, a slično vrijedi i za zračenje. U nekim slučajevima se menstruacijski ciklusi ponovo uspostave nakon i više od godinu dana izostanka zbog primljene terapije, ali u nekim slučajevima nažalost nastupa prijevremena menopauza.

KOJI SU SIMPTOMI PRIJEVREMENE MENOPAUZE?

Simptomi prijevremene menopauze isti su kao i simptomi kasnije menopauze, a to su:

  • poremećaji menstruacijskog ciklusa, a zatim potpun izostanak menstruacije
  • osjećaj umora i iscrpljenosti
  • napadaji vrućine (valunzi)
  • promjene raspoloženja
  • noćno znojenje
  • poteškoće sa spavanjem
  • smanjena seksualna želja (libido)
  • dobivanje na tjelesnoj težini
  • glavobolje i vrtoglavice
  • problemi s mokraćnim sustavom
  • vaginalna suhoća
  • promjene na koži i kosi
  • problemi s pamćenjem
  • bolovi u zglobovima i mišićima i dr.

 
Svi ti simptomi mogu značajno umanjiti kvalitetu života žene, stoga ih se treba ozbiljno shvatiti. Osobito su neugodni simptomi poput manjka koncentracije, nesanice, depresivnih raspoloženja i osjećaja iscrpljenosti i umora jer značajno mogu umanjiti primjerice efikasnost na poslu ili snalaženje u uobičajenim svakodnevnim situacijama. Osim toga, smanjeni libido i suhoća vaginalne sluznice mogu značajno ugroziti pa čak i onemogućiti spolnu aktivnost žene. To sve osobito na značaju dobiva kada se u obzir uzme činjenica da govorimo o ženama dobne skupine ispod četrdeset godina. Međutim, najteža posljedica prijevremene menopauze ipak je gubitak plodnosti i reproduktivne sposobnosti, o čemu ćemo više govoriti u nastavku teksta. 

KOJE SU DUGOROČNE POSLJEDICE PRIJEVREMENE MENOPAUZE NA ZDRAVLJE ŽENE?

Kao što je već rečeno, ženski spolni hormoni (osobito estrogen) utječu na gotovo sve organske sustave u tijelu žene, a njihov manjak može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Žene koje prijevremeno uđu u menopauzu u opasnosti su od razvoja osteoporoze, smanjenja gustoće kostiju i pojave fraktura. Također, povišen je rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila te moždanog udara. Osim toga, u takvih žena je povećan rizik i od razvoja demencije i kognitivnih poteškoća, ali i mentalnih poremećaja kao što su depresija, anksiozni poremećaj i dr.

Prijevremena insuficijencija jajnika koja vodi do prijevremene menopauze uzrok je smanjene plodnosti pa čak i neplodnosti žena kojima je dijagnosticirana. To je često najteži problem s kojim se žene s takvim stanjem moraju nositi, a uzrok je osjećaja tjeskobe, straha i depresije. Međutim, insuficijencija jajnika u samom početku često nije ”konačna”, a u čak polovine žena s tom dijagnozom se jajnici kasnije još povremeno znaju ”aktivirati”, zbog čega se u 5-10% njih dogodi spontana trudnoća. Ipak, takve spontane ovulacije se gotovo nikad ne mogu predvidjeti, a potpuna funkcija jajnika se nažalost više ne može vratiti. Srećom, danas postoje napredne metode potpomognute oplodnje koje u takvim slučajevima mogu povećati šansu za trudnoćom.

DIJAGNOZA I LIJEČENJE

Svaka dijagnoza započinje temeljitim uzimanjem anamneze iz koje se mogu dobiti vrijedne informacije. Važno je ispitati sve o trajanju menstruacijskog ciklusa, nepravilnim krvarenjima i eventualnom potpunom izostanku menstruacije. Obiteljska anamneza može otkriti podatke o sličnim problemima kod bliskih srodnica, genetičkim anomalijama u obitelji i dr. Također je važna prisutnost drugih kroničnih bolesti poput autoimunih bolesti, malignih bolesti i slično. Vrsta, trajanje i intezitet simptoma svakako su važni podaci za liječnika i potrebno ih je navesti i detaljno opisati.

Fizikalni, a zatim i ginekološki pregled mogu otkriti neke promjene poput povećane štitnjače, suhe vaginalne sluznice ili ultrazvučno smanjenu veličinu jajnika. Sve to može poduprijeti dijagnozu prijevremene menopauze, ali su svakako potrebni daljnji dijagnostički testovi za potvrdu. Odmah na početku je potrebno isključiti druge uzroke izostanka menstruacije poput trudnoće, sindroma policističnih jajnika, ekstremnih promjena životnih navika itd. Dodatno je potrebno napraviti i laboratorijske pretrage i izmjeriti razinu spolnih hormona, hormona štitnjače te hormona hipofize koji utječu na rad jajnika. Kako bi se procijenila funkcija jajnika, jajnici se pregledavaju ultrazvučno, mjeri se broj folikula te razina anti-Mullerovog hormona. Liječnik još može preporučiti i pretrage poput magnetske rezonance, genetičkih testiranja ili mjerenja specifičnih protutijela iz krvi. Sve to zajedno pomoći će u potvrđivanju ili odbacivanju dijagnoze prijevremene menopauze. 

Nakon postavljanja dijagnoze prijevremene menopauze, pristupa se individualiziranom liječenju uzimajući u obzir opće zdravstveno stanje, životni stil, ali i želje pacijentice. Svim ženama s tom dijagnozom preporuča se hormonsko nadomjesno liječenje, osim ako ne postoje neke kontraindikacije za takvo liječenje. Neke od kontraindikacija su karcinom dojke, karcinom endometrija, preboljena duboka venska tromboza itd. Nadomjesno liječenje estrogenom značajno umanjuje simptome menopauze i sprječava razvoj brojnih prethodno navedenih zdravstvenih komplikacija. Istraživanja su pokazala kako primjena estrogena značajno povećava kvalitetu života u žena koje su prijevremeno ušle u menopauzu. Estrogeni se mogu primjenjivati i lokalno kako bi se umanjili simptomi poput vaginalne suhoće, učestalih mokraćnih infekcija i dr.

Terapiji estrogenom često se dodaje i jedan oblik progesterona kako bi se smanjio rizik od pretjeranog zadebljanja endometrija, ali i karcinoma endometrija. Takav oblik hormonskog nadomjesnog liječenja izaziva mjesečno krvarenje. Važno je naglasiti kako hormonska nadomjesna terapija nije isto što i oralna hormonska kontracepcija (kontracepcijske pilule), stoga i ne pruža zaštitu od trudnoće. Kao što smo već napomenuli, u 5-10% slučajeva kod žena s ovom dijagnozom se dogodi spontana trudnoća, a tada je potrebno prekinuti s hormonskom terapijom.

Osim hormonskog liječenja, preporuča se i redovita tjelovježba te pojačan unos kalcija i vitamina D radi zdravlja kostiju. Zdrava i uravnotežena prehrana te izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i konzumacije alkohola također može poboljšati kvalitetu života. Ne smije se zanemariti ni psihološki aspekt ove dijagnoze, stoga preporučamo da se javite svome liječniku ako imate neke psihičke poteškoće kako bi vas uputio stručnoj osobi koja će vam olakšati to stanje. Također, jako je važno naglasiti da su potrebne redovite godišnje kontrole kako bi se na vrijeme uvidjele neki zdravstveni problemi, ali i procijenilo vaše sveukupno zdravlje. Potrebno je redovito ići na mamografiju i denzitometriju te po potrebi korigirati dozu hormonske terapije. Koliko dugo ćete uzimati hormonsku terapiju ovisi o vama i vašem zdravstvenom stanju, ali i procjeni liječnika koji vas vodi, a koji će najbolje procijeniti omjer rizika i prednosti za vas.

 

Autor: Dr. Tihana Mazalin i Dr. Biserka Knezić Frković u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvor: hrdm.com.hr, medscape.com

Shuster, L. T. et al. (2010). Premature menopause or early menopause: Long-term health consequences. Maturitas, 65(2), 161-166. Rebar RW (2009) Premature ovarian failure. Obstet Gynecol 113:1355–1363., Rebar RW, Erickson GF, Yen SSC (1982) Idiopathic premature ovarian failure: clinical and endocrine characteristics. Fertil Steril 37:35-41, Panay N, Kalu E (2009) Management of premature ovarian failure. Best Pract Res Clin Obstet Gynaecol 23:129., Okeke TC, Anyaehie U, Ezenyeaku C (2013) Premature menopause. Ann Med Health Sci Res 3:90-95

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
  • Prijavom na newsletter prihvaćate da vam naše naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.