Kako potaknuti dječji um?

Dječji um skriva mnoge tajne i nosi veliki potencijal. Želja svakog roditelja je potaknuti ga i ostvariti maksimalni potencijal djeteta. Razvoj dječjeg uma i intelekta te ostalih kognitivnih, emocionalnih i socijalnih  sposobnosti počinje već za vrijeme trudnoće, u majčinu trbuhu. Po rođenju i tijekom odrastanja djeca upijaju sve oko njih te poticajima i podražajima iz okoline razvijaju različite aspekte uma. U tekstu koji slijedi saznajte kako potaknuti dječji um, odnosno njegove aspekte među koje se ubrajaju: motorika, grafomotorika, igra, govor, čitanje, pisanje i koncentracija kod djece.

MOTORIKA

Motorika označava sposobnost potpune kontrole izvođenja pokreta. Motoričke sposobnosti razvijaju se već tijekom trudnoće i napreduju za vrijeme djetinjstva. U dojenačkoj dobi na očigled možemo pratiti motorički razvoj djeteta po mjesecima. Istraživanja su pokazala da djeca majki koje su redovito vježbale u trudnoći imaju bolji i brži motorički razvoj od djece čije se majke nisu dovoljno kretale. Nakon rođenja, poticajno okruženje i vježbe s dojenčetom imaju pozitivan utjecaj na motorički razvoj djeteta. Dob između četvrte i šeste godine života predstavlja zlatno razdoblje za razvoj motoričkih sposobnosti. 

Sudjelovanje u aktivnim, sportskim igrama povećava mišićnu snagu, preciznost i brzinu pokreta. Igre poput lovice, hodanja po gredi, dodavanja loptom, vođenja lopte te gađanja mete loptom (npr. kuglanje) uvelike pridonose motorici djece predškolske dobi. Nastavak tjelesne aktivnosti u školskoj dobi ima pozitivan utjecaj na razvoj motorike, opće zdravlje djeteta, ali i na akademski uspjeh. Naime, znanstveno je dokazano da djeca sa slabijim motoričkim sposobnostima imaju lošiji uspjeh u školi. Gruba motorika razvija se prije fine motorike (koja je preduvjet za adekvatnu grafomotoriku). U tu svrhu preporučuju se igre prstićima za razvoj fine motorike. Primjer takve igre su trganje kolaž papira i modeliranje plastelina.

GRAFOMOTORIKA – KAKO JU POBOLJŠATI?

Grafomotorika je mogućnost koordinacije vida, prostorne orijentacije i motorike koja omogućava sposobnost crtanja, pisanja i bojanja odnosno, sposobnost korištenja olovke. Važan preduvjet za razvoj grafomotorike je funkcija šake i razvoj vida te praćenja predmeta pogledom koje se razvijaju već od najranije dobi. Poticaj za napredovanje u navedenim vještinama je zajednička igra roditelja s dojenčetom pri kojoj roditelji djetetu predstavljaju različite predmete, potiču ga na promatranje, praćenje predmeta pogledom, združenu pažnju (roditelj i dijete zajednički promatraju predmet) te primanja istog. Dijete od dvije godine počinje švrljati olovkom, a s tri godine sposobno je pravilno držati olovku i nacrtati krug. S navršenih šest godina života može povući ravnu crtu od jedne do druge točke te nacrtati čovjeka. Ove vještine potrebno je aktivno vježbati s djetetom te ga poticati na crtanje i bojanje. Danas se na internetu mogu pronaći različiti radni listovi za grafomotoriku koje možete koristiti u radu s djecom. Osim grafomotorike, navedenim vježbama unapređuje se i koncentracija kod djece. 

IGRA

Iako se čini jednostavnom, dječja igra predstavlja složeni proces nužan za normalan emocionalni i psihomotorni razvoj dijeta. Složenost igre raste s dobi djeteta, no svaka pojedina faza igranja ključna je za cjeloviti napredak, a s evolucijom igre napreduje i koncentracija kod djece. Vrste igre kod djece mijenjaju se s dobi, slijedećim redoslijedom:

• S dva mjeseca dijete uzvraća smiješak i mijenja ili zaustavlja pokrete na majčin glas i tetošenje
• S četiri mjeseca glasno se smije
• U dobi od devet mjeseci  zna se igrati “skrivača” (glasno se smije prilikom prekrivanja i otkrivanja lica)
• S navrešenih godinu dana djeca uživaju u igrama ponavljanja (npr. kontinuirano bacanje i podizanje predmeta)
• U drugoj godini života dijete je sposobno za igru pretvaranja te 
• Do treće godine života dijete se počinje uključivati u igru s vršnjacima

Koristi koje nosi igra kod djece su višestruke. Ovdje ubrajamo napredak u jezičnim i motoričkim sposobnostima, samostalnosti, matematičkim vještinama, oslobađanju od stresa, vještinama planiranja, socijalnom i emocionalnom razvoju. Uloga roditelja u dječjoj igri je velika. Roditelj igrajući se s djetetom izravno sudjeluje u njegovom razvoju i poticanju istog. Igrom roditelja i djeteta učvršćuje se i emocionalna povezanost. Praćenjem djece u igri i slijeđenjem njegovih pokreta u igri te sudjelovanjem u igri uloga roditelj može pozitivno utjecati na ukupni djetetov razvoj. Uključivanje djeteta u kućanske poslove također može predstavljati igru kojom dijete napreduje u samostalnosti i kognitivnom planu. Potrebno je sve što se radi s djetetom verbalizirati i objašnjavati te uključivati dijete u obiteljske aktivnosti jer djeci svakodnevne radnje predstavljaju igru. Tijekom igre roditelj treba pratiti interese djeteta i pustiti da ga dijete vodi kroz igru, a on samo nenametljivo modelirati aktivnost.

GOVOR

Odmah po porodu javlja se djetetov prvi udah i krik koji čini osnovni je preduvjet za razvoj govora kod beba. Dijete sluša govor i jezik svoje okoline i prati sve što se događa oko njega. Najprije govori nasumične slogove, zatim slogove svoga materinjeg jezika te oko osmog mjeseca života počinje spajati slogove, dok do dvanaestog mjeseca života progovori prvu riječ. Razvoj govora potiče se komunikacijom i stalnim razgovorom s djetetom. Vježbe za poticanje govora kod djece lako je primijeniti. Već od novorođenačke dobi potrebno je pričati s bebom. Objašnjavajte djetetu sve što radite, čak ako još i ne govori (npr. ukoliko kuhate, a beba je pokraj vas, možete izreći: “ Sada mama reže mrkvicu koju ćemo skuhati  i papati.”). Pjesmice i ritmičke brojalice, odnosno, igre za razvoj govora,  uvelike pridonose napretku. Govor i jezične sposobnosti djece jasličke i vrtićke dobi potiče se razgovorom s djetetom, objašnjavanjem događaja i svega oko njih (npr. u šetnji razgovaramo o prijevoznim sredstvima koja su prošla, biljkama i cvijeću oko nas, životinjama koje smo sreli, razgovor na temu kako smo proveli dan i sl.) te čitanjem slikovnica i priča za djecu primjerenim za dob.

Poželjno je i poticati dijete da samo ispriča priču. Iz svega navedenog zaključujemo da roditelji imaju važnu ulogu u razvoju jezičnih sposobnosti djeteta te da je potrebno njihovo aktivno sudjelovanje na tom području. Osim govora, čitanjem priča potiču se pažnja i koncentracija kod djece, mašta te sveukupni psihosocijalni razvoj. Važno je naglasiti da niti jedan ekran, medijski sadržaji, odnosno, crtići ne mogu zamijeniti ulogu roditelja u poticanju govora i komunikacija. Nedovoljno poticanje može dovesti do teškoća u razvoju govora i usvajanja jezika (kasni govor kod djece, poremećaji izgovora glasova i sl.)

ČITANJE I PISANJE

Čitanje i pisanje složeni su procesi za koje su potrebne predčitalačke vještine. Ovdje ubrajamo sposobnost razdvajanja riječi na slogove (ma-ma) i glasove (m-a-m-a), sposobnost razlikovanja detalja na slici (npr. radni listići s izbacivanjem uljeza, uočavanjem razlika između crteža i sl.). Dijete u predčitalačkoj fazi treba poticati na uočavanje i stvaranje rime (pjesmice koje sadrže rimu, igra riječima i samostalno pronalaženje riječi koje se rimuju). Navedeno se može vježbati kroz igru s djecom. 

Predvježbe za pisanje uključuju vježbe grafomotorike (povlačenje linija, precrtavanje različitih likova i sl.), a od iznimne su važnosti za pravilno pisanje slova. Nije neophodno da dijete do polaska u školu zna pisati sva velika tiskana slova, no poželjno je naučiti imenovati  i raspoznavati ista. Potrebno je sve vježbe učiniti djeci privlačnima (npr. koristiti različite sličice i materijale, odnosno igre za vježbu čitanja) te prihvatiti da koncentracija kod djece ima svoja ograničenja koja je potrebno poštivati prilikom planiranja aktivnosti za svaku pojedinu dob. 

KONCENTRACIJA KOD DJECE

Koncentracija je sposobnost usmjeravanja pažnje na neki sadržaj. Vrijeme održavanja koncentracije različito je za svaku dob – koncentracija kod djece traje kraće, a starenjem se to vrijeme produljuje. Prosječan trogodišnjak zadržava pažnju na jednoj aktivnosti oko 2 minute dok se sedmogodišnjak može usmjeriti na jedan sadržaj do 15 minuta. Važno je napomenuti da treba poštovati ograničenja koja nosi koncentracija kod djece te ne inzistirati na nastavku aktivnosti ukoliko u određenom trenutku primijetite nedostatak koncentracije kod djece jer se time stvaraju frustracije i strah od aktivnosti. Vježbe koncentracije kod djece provodimo zajedničkim aktivnostima djeteta i roditelja poput nizanjem perlica na ogrlicu ili razvrstavanjem predmeta. Danas se sve češće pojavljuje poremećaj koncentracije kod djece. One mogu biti prisutne u prethodno zdrave djece, ali i dio različitih poremećaja, između ostalog i kromosomskih anomalija danas prepoznatljivih već u trudnoći pomoću prenatalnih testova. Važnu ulogu u rehabilitaciji ima pravovremeno javljanje stručnjacima (dječjem psihijatru, psihologu, neuropedijatru, logopedu i /ili defektologu). Nikako nije uputno samoinicijativno primjenjivati tablete za koncentraciju kod djece ili različitim drugim metodama pokušavati riješiti problem koncentracije kod djece bez odrađene adekvatne obrade.

Najvažniju ulogu u poticanju dječjeg uma ima roditelj. Zajedničkim aktivnostima s djetetom sudjeluje u ostvarivanju maksimalnog potencijala, ali i ostvaruje i jača emocionalnu povezanost. Navedeno zahtijeva velik angažman roditelja (što je ponekad u užurbanom, modernom životu koji nudi mnogo različitih izvannastavnih aktivnosti za djecu s ciljem pružanja roditeljima više vremena za posao i obaveze dosta teško), no njime se može postići djetetov puni potencijal na svim aspektima razvoja koje smo naveli – motorika, grafomotorika, igra, govor, čitanje, pisanje i koncentracija kod djece.

LITERATURA:

1. Play with your food! Sensory play is associated with tasting of fruits and vegetables in preschool children
2. Sensory Integration Therapy
3. Role of toys in the development of healthy infants
4. Promotion of creativity (divergent productions) and convergent productions by systematic‐relaxation exercises: empirical evidence from five experimental studies with children, young adults, and elderly
5. Senzorna integracija
6. Osjetilno učenje – senzorna integracija
7. Improving Motor Skills in Early Childhood through Goal-Oriented Play Activity
8. Associations between gross Motor Coordination and Academic Achievement in elementary school children
9. The Power of Play: A Pediatric Role in Enhancing Development in Young Children
10. Poticanje čitanja i pisanja u godini pred polazak u školu
11. Mardešić D i sur, ur. Pedijatrija. Zagreb: Školska knjiga; 2016

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.