ADHD kod djece – nedostatak pažnje i hiperaktivnost

ADHD (engl. attention deficit hyperactivity disorder) je sindrom nedostatka pažnje, hiperaktivnosti i impulzivnosti. Ovi se karakteristični simptomi često javljaju zajedno, iako je moguće da neki od njih izostanu. ADHD kod djece se svrstava u razvojne poremećaje, a procjenjuje se da pogađa čak 3 do 10 % djece školske dobi, i to češće dječake nego djevojčice.

Do pojave simptoma često dolazi prije 4. godine, a gotovo uvijek prije 7. godine života. Nedostatak pažnje može se primijetiti i tek kada dijete krene u školu, kada mu je izražena nemogućnost dugotrajnog slušanja, budnosti i uključivanja u specifične zadatke. Nepažnja, hiperaktivnost i impulzivnost djetetu dodatno otežavaju usvajanje znanja i prilagodbu društvenim pravilima, često izazivajući stres zbog osjećaja neprilagođenosti i nepripadnosti u odnosu na vršnjake.

ADHD – SIMPTOMI KOD DJECE I RAZLIČITI OBLICI BOLESTI

Prema aktualnim službenim kliničkim mjerilima (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders), postoje tri oblika ADHD-a:

• oblik pretežito s nepažnjom
• pretežito hiperaktivno–impulzivni oblik
• kombinirani oblik (najučestaliji)

Očito je da se oblici ADHD-a definiraju prema prisutnosti ili odsutnosti glavnih skupina simptoma: nepažnje, hiperaktivnosti i impulzivnosti. No, kako prepoznati o čemu je kod određenog djeteta riječ? Moraju postojati određene navike i obrasci ponašanja kako bi se ustanovio tip ADHD-a.

Tako je za poremećaj pažnje kod djece karakteristično da:

1. ne obraća pozornost na detalje
2. ima poteškoće pri praćenju na nastavi
3. ne sluša kad mu se obraća
4. ne dovršava zadatke
5. ima poteškoće pri organizaciji
6. samo kratkotrajno ostaje nečemu posvećen, ubrzo odustaje
7. lako ga se omete
8. zaboravljiv je
9. često gubi stvari

Kada je u pitanju hiperaktivno dijete s elementima impulzivnosti, kod njega će biti prisutno sljedeće:

1. često pokazuje nemir prstiju (mora nešto prevrtati ili dirati)
2. ne može ostati miran
3. često ustaje i odlazi s mjesta (npr. u učionici)
4. učestalo trči, penje se (često bez nekakva cilja, samo mora biti u pokretu)
5. igranje uvijek uključuje buku
6. ne može dugo ostati tih, puno priča
7. brzopleto odgovara
8. često prekida druge
9. nestrpljivo iščekuje svoj red

Naravno, treba imati na umu da neće samo hiperaktivno dijete pokazivati navedene simptome. Većina će zdrave djece u nekom trenutku pokazivati brzopletost i kratkotrajnu posvećenost nekom zadatku, što često ovisi o razini interesa i potpuno je normalno ponašanje. Isto vrijedi i za hiperaktivnost – djeca će vrlo često imati više poleta i izdržljivosti od svojih roditelja, a neka djeca dodatno pršte energijom u odnosu na vršnjake.

Takvo ponašanje nikako ne mora značiti da je u pitanju ADHD. Naime, ADHD kod djece ponajprije se prepoznaje po tome što otežava prilagodbu i normalno funkcioniranje u uobičajenim socijalnim situacijama, uključujući one kod kuće te one u školi.

Uz poremećaj pažnje i hiperaktivnost kod djece, može se javiti i frustracija uz ispade bijesa, protivljenje i neposlušnost, pa čak i nasilnost. U nekim je slučajevima ADHD kod djece velika prepreka u uspostavljanju prijateljstava s vršnjacima i osjećaja prihvaćenosti u društvu, stoga se mogu javiti i manjak samopouzdanja, anksioznost, poremećaji spavanja, promjene raspoloženja, pa čak i depresija.

ZAŠTO SE JAVLJA ADHD KOD DJECE?

Iako je ADHD jedno od najistraživanijih stanja na području mentalnog zdravlja djece i mladih, točan se razlog nastanka ovog poremećaja još uvijek ne zna. Pretpostavlja se da je riječ o genetskoj predispoziciji koja se očituje u drugačijem ustroju moždanih funkcija. Primjerice, ADHD kod djece uzrokuje niske razine dopamina – spoja koji djeluje kao prijenosnik u živčanom sustavu.

Također se pomoću PET prikaza (pozitronska emisijska tomografija) može vizualizirati manjak aktivnosti u dijelovima mozga koji su zaduženi za pozornost, socijalno prosuđivanje te motoriku.

Neka istraživanja pokazuju povezanost ADHD-a kod djece s majčinom uporabom alkohola i droga te pušenjem tijekom trudnoće. Jedan od faktora koji doprinosi razvoju ADHD-a je i prijevremeni porod.

ADHD KOD DJECE – DIJAGNOZA I LIJEČENJE

Za dijagnozu prema kliničkim smjernicama, ADHD simptomi se moraju ispoljavati u barem dvjema različitim okolnostima (npr. u vrtiću i kod kuće), i to do 7. godine života. Za dijagnozu oblika ADHD-a pretežno s nepažnjom, potrebno je postojanje barem 6 od 9 simptoma iz odgovarajuće kategorije. Isto vrijedi i za pretežito hiperaktivno–impulzivni oblik, a za kombinirani oblik je potrebno po 6 simptoma iz svake kategorije.

S obzirom na to da se ADHD kod djece manifestira kao skupina simptoma, postavljanju dijagnoze uvelike pridonose opažanja o njihovu ponašanju iz perspektive roditelja, učitelja, trenera, prijatelja i ostalih djetetu bliskih osoba. Također je bitno uzeti u obzir više različitih medicinskih izvora, odnosno provesti fizičko, neurološko i psihološko testiranje. To je važno kako bi se ADHD kod djece razlikovao od nekih drugih stanja sličnih simptoma.

Naime, mnogi znakovi ADHD-a mogu upućivati na druge razvojne poremećaje, posebice u predškolskoj dobi. Kasnije je u djetinjstvu lakše prepoznati ADHD jer se često javlja motorički nemir (različiti pokreti rukama, nemogućnost mirovanja).

Standardno liječenje djece s ADHD-om uključuje primjenu lijekova (psihostimulatora) te bihevioralnu terapiju.

Iako lijekovi ne uklanjaju sami poremećaj, oni značajno pridonose poboljšanju simptoma ADHD-a, često prekidajući neodgovarajuće ponašanje te djeci pružaju mogućnost sudjelovanja u različitim aktivnostima kojima se prije nisu bili u stanju posvetiti. Doza lijekova koju liječnik određuje ovisi o izraženosti simptoma kod djeteta, kao i njegovoj toleranciji na lijek.

Prije same primjene lijekova, potrebno je pregledati dijete i ustanoviti kako ne postoje nikakve srčane mane, budući da psihostimulacijski lijekovi mogu povisiti krvni tlak i ubrzati rad srca. Liječenje obično započinje tako da se lijek koristi jednom dnevno, a onda se postupno povećava do tri puta dnevno.

Vrlo je bitno da ne prepuštate djetetu primjenu lijekova, već sami nadzirite vrijeme i količinu koju treba primijeniti. S vremenom, kada je poznata optimalna doza lijeka, moguće je prebaciti se na lijekove s postupnim otpuštanjem, što znači da će biti dovoljno lijek uzimati rjeđe i dijete neće biti opterećeno s primjenom lijeka u školi. U dogovoru s liječnikom, primjena lijekova može se s vremenom prilagoditi i tako da se napravi stanka preko vikenda ili tijekom praznika, kako bi se ustanovilo postoji li još uvijek potreba za njima.

Bihevioralna terapija odnosi se na psihoterapiju koja je usmjerena prema poboljšanju obrazaca ponašanja u različitim okolnostima, a korisna je dopuna lijekovima, iako sama po sebi nije toliko učinkovita kod djece s ADHD-om. Djeci ovaj tip savjetovanja može pomoći razumjeti ADHD, kao i pružiti mu određene mehanizme nošenja s vlastitim emocijama. Roditeljima također može biti od pomoći znati određene bihevioralne metode, kako bi bolje postupali u određenim situacijama te olakšali sebi i djetetu.

LITERATURA:

1. PubMed: Diagnosis and management of ADHD in children
2. Mayo Clinic:Attention-Deficit / Hyperactivity Disorder (ADHD) in Children
3. MSD priručnik: Nedostatak pažnje i hiperaktivnost
4. Hopkins Medicine: Attention-Deficit / Hyperactivity Disorder (ADHD) in Children/

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i Dr. Dominik Ljubas u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.