Apneja u snu – uzrok konstantnog umora?

Pojam ”apneja” označava prestanak disanja, stoga apneja u snu predstavlja skupinu poremećaja spavanja u kojima disanje opetovano prestaje na kraći period. Iako ”prestanak disanja” zvuči poprilično dramatično, ovaj poremećaj nije uvijek toliko lako prepoznati. Osobe koje boluju od apneje u snu obično nisu svjesne simptoma koji se javljaju tijekom spavanja – hrkanje, teško disanje, gušenje, naglo buđenje.

Čak i ako se probude, obično ponovno utonu u san vrlo brzo, tako da se ujutro najčešće ne sjećaju tih epizoda. Znakovi koji ukazuju na apneju u snu uključuju buđenje sa suhim ustima, glavoboljom ili osjećajem umora te pospanost (čak i nakon dovoljno sati sna). U nastavku pročitajte postoji li mogućnost da je apneja u snu uzrok navedenim tegobama u vašem slučaju, zašto se javlja ovaj poremećaj i kod koga, moguće komplikacije koje povlači, kao i sve o metodama dijagnostike i liječenja.

Što je apneja u snu i zašto nastaje?

Apneja u snu je potencijalno opasno stanje, odnosno skup poremećaja kojima su zajednički nazivnik poteškoće pri disanju tijekom spavanja. Ovdje pripadaju:

• opstruktivna apneja u snu – djelomično ili potpuno zatvaranje gornjih dišnih puteva uzrokovano opuštanjem mišića ždrijela
• središnja apneja u snu – prestanak disanja uzrokovan poremećajem funkcije dijela mozga koji upravlja disanjem
• kompleksna apneja u snu – kombinacija opstruktivne i središnje apneje u snu koja se može javiti ako snižene razine kisika u krvi (uzrokovanje opstruktivnom apnejom) smanjuju osjetljivost mozga na to stanje, zbog čega se razvija središnja apneja

Opstruktivna apneja najčešći je tip apneje u snu, obilježen opuštanjem mišića zaduženih za podršku mekom nepcu, tonzilama (zvane i krajnici ili mandule), stijenkama grla i jeziku. Ako ti mišići više adekvatno ne obavljaju svoju funkciju, dolazi do sužavanja dišnog puta i smanjenog protoka zraka u pluća, što uzrokuje pad količine kisika u krvi. U tom trenutku se pokreću tjelesni mehanizmi buđenja iz sna kako bi se ponovno moglo normalno udahnuti. Slično se događa i kod središnje apneje u snu, samo što je tada dio mozga koji je zadužen za kontrolu nad mišićima za disanje ne obavlja svoju funkciju – otuda potječe ime ”središnja”, jer se izvor problema nalazi u središnjem živčanom sustavu. Izostaju signali koji upravljaju disanjem, pa osoba nakratko prestane disati.

Apneja-simptomi i komplikacije

Bez obzira na tip apneje, simptomi koji se javljaju uključuju:

• glasno hrkanje
• poteškoće pri disanju (glasno disanje, hroptanje, dahtanje)
• buđenje tijekom noći
• buđenje suhih usta
• umor i pospanost, unatoč dovoljnoj količini sna
• glavobolje
• manjak koncentracije

Zbog opetovanog buđenja tijekom noći (kojeg se osoba ne mora sjećati), organizam ne može postići dovoljno dubok i kvalitetan san, stoga apneju u snu najčešće prati neobjašnjiv i nezasitan umor tijekom dana. Što se tiče hrkanja, ono može, ali ne mora upućivati na apneju. Isto tako, neće hrkati svaka osoba koja boluje od apneje. No, osobe koje boluju od apneje najčešće hrču puno glasnije nego osobe koje pate od tzv. primarnog hrkanja – ono nije vezano uz poremećaje spavanja.

Osim umora, neliječena apneja u snu može uzrokovati i puno opasnije komplikacije poput:

• visokog krvnog tlaka (hipertenzija)
• srčanih bolesti i srčanog udara

Tko obolijeva od apneje u snu?

Ovaj poremećaj spavanja može se javiti kod svakoga – muškaraca i žena, djece i odraslih, no najčešće se javlja kod muškaraca. Postoje određeni rizični faktori koji potenciraju nastanak apneje u snu:

• pretilost – nakupljanje masnog tkiva u području vrata može suziti dišne puteve tog područja
• pušenje
• pretjerana konzumacija alkohola
• plućne bolesti (astma, fibroza pluća, kronična opstruktivna plućna bolest)
• metabolički sindrom – poremećaj koji uključuje povišen krvni tlak, povišene razine masnoća i šećera u krvi, uz pretilost u području struka
• dijabetes tipa 2 – čak oko polovica oboljelih od dijabetesa tipa 2 pati i on apneje u snu
• sindrom policističnih jajnika
• kardiovaskularne bolesti (bolesti krvožilnog sustava)
• trudnoća
• starost – starenjem dolazi do gubitka elastičnosti u tkivima, što može biti faktor pri razvoju apneje
• nasljedna sklonost – prirodno suženo ždrijelo i gornji dišni putevi

Apneja u snu-dijagnostika i liječenje

Apneja u snu većinom se dijagnosticira na temelju obiteljske anamneze (povijesti bolesti u obitelji) te karakterističnih simptoma – njih potvrđuje sam pacijent, a po mogućnosti i osoba koja je bila u prilici pratiti pacijentovo spavanje.

U nekim će slučajevima biti potrebno pratiti spavanje oboljele osobe u bolnici – elektrodama i drugim uređajima prate se fiziološke varijable koje bi mogle ukazivati na poremećaj spavanja, poput rada srca (elektrokardiogram), mozga (elektroencefalogram), mišićnog rada (elektromiografija) i razine kisika u krvi (pulsna oksimetrija).

Kod blažih oblika apneje u snu, preporučuje se uklanjane rizičnih faktora koji stvaraju predispoziciju za razvoj ovog poremećaja, što uključuje gubitak tjelesne težine kod pretilosti, prestanak pušenja i konzumacije alkohola. Također se preporučuje obratiti pozornost na poziciju spavanja – spavanje na leđima loše utječe na osobe s poremećajima spavanja, dok je spavanje na boku ili glavom prema dolje preporučljivo. Ako takve mjere ne ublaže simptome apneje u snu, moguća je primjena tzv. trajnog pozitivnog tlaka (aparat za apneju) – radi se o metodi gdje se tijekom spavanja nosi maska koja dostavlja mješavinu zraka i kisika. Time se dišni putevi održavaju otvorenima i omogućeno je normalno disanje. U rijetkim je slučajevima potrebno kirurško liječenje opstruktivne apneje u snu.

Ako patite od učestalog i neobjašnjivog umora, učestalog buđenja ili vam netko ukaže da to da glasno hrčete – imate razloga za posjet liječniku kako biste se konzultirali po pitanju mogućih poremećaja spavanja. Utvrdi li se da doista bolujete od apneje u snu, u dogovoru s liječnikom i primjenom preporuka i terapije, simptomi apneje i moguće ozbiljne komplikacije u najvećem broju slučajeva uspješno se izbjegnu.

LITERATURA:

• MSD priručnik dijagnostike i terapije: Sindromi apneje pri spavanju
• WebMD: Sleep Apnea
• PubMed: Sleep Apnea: Types, Mechanisms, and Clinical Cardiovascular Consequences
• PubMed: Metabolic Syndrome
• PubMed: Obstructive Sleep Apnea in Pregnant Women: A Review of Pregnancy Outcomes and an Approach to Management
• PubMed: Sleep apnea and type 2 diabetes
• Healthline: Obstructive Sleep Apnea

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i Dr. Dominik Ljubas u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.