Upala pluća – sve što trebate znati

Upala pluća zarazna je bolest donjeg dijela dišnog sustava koja nastaje kada bakterije, virusi ili gljivice napadaju pluća te dovode do upalnog odgovora kojim se naše tijelo brani od infekcija. Upala pluća može se javiti u svim dobnim skupinama, od novorođenačke pa sve do starije životne dobi. U ovom blogu donosimo sve što trebate znati o upali pluća.

ŠTO JE UPALA PLUĆA?

Upala pluća u medicinskom rječniku naziva se pneumonija. Pneumonije prema uzroku možemo podijeliti na bakterijske, virusne i gljivične, a simptomi upale pluća ovise o tome kojim mikroorganizmom je uzrokovana. Upala pluća zarazna je bolest. Prema vremenu trajanja postoje akutna upala pluća (naglo nastala, koja ne traje dulje od tri tjedna i prolazi na adekvatno liječenje) te kronična upala pluća (dugotrajna, produljena koja traje dulje od šest mjeseci).

Aspiracijska pneumonija je posebna vrsta upale pluća koja nastaje kada udahnuta tekućina ili strano tijelo poput hrane (na kojima se često nalaze različite bakterije) dospije u pluća te izazove upalu.

Može oboljeti svaka osoba, a sljedeće skupine posebno su ugrožene:

• osobe na kemoterapiji
• osobe koje primaju kortikosteroide u obliku injekcija ili tableta zbog autoimunih bolesti
• osobe oboljele od dijabetesa, uključujući i dijabetes u trudnoći
• osobe s poremećajem u prehrani
• osobe koje boluju od prirođenih imunodeficijencija (prirođeni nedostatak imuniteta)
• trudnice
• oboljeli od HIV-a

BAKTERIJSKA UPALA

Bakterijska upala pluća najčešće je uzrokovana bakterijama poput pneumokoka, i zlatnog stafilokoka. Naziva se još i lobarna pneumonija. Lobus je riječ koja označava plućno krilo, stoga je lobarna pneumonija ona upala pluća koja zahvaća samo jedno plućno krilo.

„Hodajuća upala pluća“ posebna je vrsta pneumonije koja se javlja najčešće kod djece i mladih odraslih. Njezini simptomi su blaži od uobičajenih bakterijskih upala pluća, a najčešće je uzrokovana bakterijom koja se naziva Mycoplasma pneumoniae.

VIRUSNA UPALA

Virusna upala pluća najčešće je obostrana upala pluća, a uzrokovana je virusima poput gripe, parainfluence, ospica, adenovirusa, vodenih kozica, citomegalovirusa ili onima iz skupine koronavirusa.

GLJIVIČNA UPALA

Gljivična upala pluća uglavnom se javlja kod osoba s oslabljenim imunitetom, poput onih na kemoterapiji ili oboljelih od AIDS-a. Ova skupina pneumonija najrjeđe se javlja, a uzrokuju ih gljivice poput kandide, aspergilusa ili kriptokoka.

KOJI SU SIMPTOMI UPALE PLUĆA?

Početak upale pluća može biti nagao ili postepen, ovisno o uzročniku upale pluća.

BAKTERIJSKA UPALA

Ako je u pitanju bakterijska upala pluća, simptomi najčešće nastaju naglo.

Simptomi su:

• Povišena tjelesna temperatura (čak i izrazito visoka)
• Produktivni kašalj (iskašljani sekret može biti gnojan, boje hrđe ili crveni želatinasti, ovisno o vrsti bakterije koja uzrokuje upalu pluća)
• Zimica i tresavica
• Glavobolja
• Bolovi u mišićima
• Bolovi u prsima (teži slučajevi)
• Otežano disanje i osjećaj gušenja (teži slučajevi)
• Iskašljavanje krvi (teži slučajevi)

Hodajuća upala pluća naziv je dobila upravo zbog činjenice što mnogi pacijenti bolest “prehodaju”, odnosno, imaju blaže simptome zbog koji nisu toliko teški da bi ih prikovali uz krevet. Znakovi upale pluća koju nazivamo hodajućom uključuju blago povišenu tjelesnu temperaturu, umor i suhi kašalj, grebanje i bolove u grlu te ponekad “zviždanje” u prsima.

VIRUSNA UPALA PLUĆA

U slučaju virusne upale pluća simptomi nastaju postepeno. Na samom početku su nespecifični, poput umora, vrućice, bolova u mišićima, a zatim se na njih nadovezuje suhi kašalj te u težim slučajevima i otežano disanje i bolovi u prsima. Tjelesna temperatura kod virusne upale pluća može biti tek blago povišena ili vrlo visoka.

KOJE PRETRAGE JE POTREBNO UČINITI KAKO BI SE DIJAGNOSTICIRALA UPALA?

Među uobičajene pretrage ubrajamo:

• Mjerenje CRP-a (C-reaktivnog proteina)  – laboratorijska metoda praćenja upale
• rentgen prsnog koša
• KKS (kompletnu krvnu sliku)
• Mjerenje tjelesne temperature
• Mjerenje saturacije kisika (zasićenosti krvi kisikom)
• RTG (rendgen) pluća

Vađenjem krvi iz vene dobivamo uzorke krvi za CRP i kompletnu krvnu sliku. Kod bakterijske upale pluća leukociti i neutrofili (bijele krvne stanice) te CRP su značajno povišeni. Virusna upala pluća očituje se urednim ili blago povišenim CRP-om te ovisno o virusu koji je uzročnik upale pluća povišenim ili sniženim limfocitima ili povišenim monocitima. Rendgen ubrajamo među najčešće dijagnostičke pretrage u radiologiji. RTG nalaz bakterijske upale pluća obilježen je promjenama na jednom plućnom krilu, dok su na RTG nalazu virusne upale pluća vidljive promjene na oba plućna krila, najčešće u srednjem i donjem dijelu pluća.

SIMPTOMI KOD DJECE

Simptomi upale pluća kod djece ovise o dobi i uzročniku upale pluća.

Upala pluća kod beba može biti ozbiljna bolest, pogotovo ako se javi tijekom prva tri mjeseca života. Simptomi pneumonije kod beba uglavnom su nespecifični, a očituju se povišenom tjelesnom temperaturom, neutješnim plačem, pospanošću, odbijanjem hrane te povraćanjem.

Teška upala pluća kod beba i male djece očituje se plavljenjem oko usta, te znakovima naprezanja prilikom disanja među koje ubrajamo:

• širenje nosnica
• uvlačenje prostora iznad prsne kosti
• uvlačenje prostora između rebara

Što je dijete starije, simptomi upale pluća sve više nalikuju onima kod odraslih osoba.

UPALA PLUĆA KOD STARIJIH OSOBA

Upala pluća kod starijih osoba također može imati nespecifične simptome. Ovdje ubrajamo vrućicu, bolove u mišićima, umor, malaksalost, zimice i tresavice te zbunjenost i buncanje. Valja napomenuti da starije osobe imaju slabiji imunološki sustav te ponekad povišena tjelesna temperatura  može izostati ili je čak prisutna snižena tjelesna temperatura.

KAKO SE LIJEČI?

Kada je u pitanju upala pluća liječenje ovisi o  njezinu uzročniku pošto ne postoji univerzalni lijek. Bakterijsku upalu pluća liječimo antibioticima. Dobro se podnose, a neke od mogućih komplikacija su alergijska reakcija ili  vaginalna gljivična infekcija.

Hodajuće pneumonije također liječimo antibiotskom terapijom.

Kada je u pitanju virusna upala liječenje je uglavnom simptomatsko te ne zahtijeva primjenu antibiotika. Simptomatsko liječenje označava kontrolu simptoma lijekovima za snižavanje tjelesne temperature te primjenu kisika. Također, inhalacije kod upale pluća lijekovima za olakšavanje disanja i razrjeđivanje sekreta dio su simptomatske terapije. Teška upala pluća s vrlo sniženom saturacijom ponekad zahtjeva i primjenu aparata za potporu disanja poput respiratora. Kada je u pitanju upala pluća mirovanje je preporučeno.

Ne postoji specifična prehrana kod upale pluća, no svakako je preporučeno da prehrana bude zdrava i uravnotežena. Med za upalu pluća ne bi smio biti jedini lijek koji se primjenjuje, no on pokazuje antibakterijski učinak protiv određenih bakterije te ga je moguće primjenjivati zajedno s ostalim lijekovima za upalu pluća.

POSLJEDICE I OPORAVAK

Većina pacijenata kojima je dijagnosticirana upala pluća oporavak ostvari unutar deset dana od početka simptoma (uz adekvatno liječenje).  Ponekad je moguć razvoj komplikacija poput apscesa (ograničena šupljina koju ispunjava gnoj u plućima), upale plućne maramice ili ožiljkavanja (fibroze) pluća. Smrtnost ovisi o uzročniku, no valja napomenuti da se većina osoba oboljelih od upale pluća od nje i oporavi.

UPALA PLUĆA – PROBLEM KOJI IMA RJEŠENJE

Upala pluća česta je bolest koju je zahvaljujući napretku medicine moguće liječiti. Važno je pravodobno prepoznati simptome i znakove upale pluća te se javiti svojem liječniku radi pravovremene primjene terapije kojom sprječavamo komplikacije i smrt. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti rizičnim skupinama poput novorođenčadi i dojenčadi, starijih osoba, dijabetičara te osoba s oslabljenim imunitetom.

Literatura:

1. Fungal Pneumonia: Overview, Risk Factors, Epidemiology of Fungal Pneumonia [Internet]. [citirano 10. srpanj 2021.]. Dostupno na: https://emedicine.medscape.com/article/300341-overview
2. Viral Pneumonia: Practice Essentials, Background, Pathophysiology [Internet]. [citirano 10. srpanj 2021.]. Dostupno na: https://emedicine.medscape.com/article/300455-overview
3. Bacterial Pneumonia: Practice Essentials, Background, Pathophysiology [Internet]. [citirano 10. srpanj 2021.]. Dostupno na: https://emedicine.medscape.com/article/300157-overview
4. Hegazi A, Guthami F, Gethami A, Allah F, Saleh A, Fouad E. Potential antibacterial activity of some Saudi Arabia honey. Vet World. 01. veljača 2017.;10:233–7.
5. Pediatric Pneumonia: Practice Essentials, Background, Pathophysiology [Internet]. [citirano 10. srpanj 2021.]. Dostupno na: https://emedicine.medscape.com/article/967822-overview
6. Ralston, S. H., Penman, I. D., Strachan, M. W. J., & Hobson, R. Davidson’s principles and practice of medicine 23. izdanje. London: Elsevier Health Sciences; 2018.
7. Longmore, Murray, Ian Wilkinson, Edward Davidson, Alexander Foulkes, Ahmad Mafi. Oxford Handbook of Clinical Medicine. 8. izdanje. Oxford Medical Handbooks. London: Oxford University Press; 2010.

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.