Što je vaginalna flora i kako voditi brigu o njezinom zdravlju?

Vaginalna flora (mikrobiota/mikroflora) je naziv za skup mikroorganizama u rodnici ili vagini koji čine učinkovitu barijeru prolazu brojnih patogena. Glavna sastavnica zdrave vaginalne mikrobiote su štapićaste bakterije – laktobacili.

Laktobacili posjeduju određena pozitivna svojstva kojima održavaju njezinu zdravu ravnotežu te imaju ključnu ulogu u reproduktivnom zdravlju žena.

Uloga laktobacila je proizvodnja mliječne kiseline, odnosno stvaranje kiselog medija u sluznici rodnice koji sprječava razmnožavanje mikroorganizama štetnih za zdravlje žene.

Zbog povezanosti s reproduktivnim zdravljem i bolestima, međusobni odnos čovjeka i njegovog mikrobioma, sve je više predmetom istraživanja. 

VAGINALNI MIKROBIOM/MIKROBIOTA

Tijekom evolucije, mikroorganizmi su razvili intimne odnose s ljudima nastanjujući različita tjelesna okruženja. 

Ljudska mikrobiota naziv je za zajednicu svih mikroorganizama – bakterija, virusa, gljiva i parazita, koji žive u unutrašnjosti ili na vanjskoj površini ljudskog tijela.

Pod pojmom mikrobiom, podrazumijevamo cjelokupni genetski materijal tih mikroorganizama. Svaki čovjek je koloniziran jedinstvenom mikrobiotom i posjeduje jedinstveni mikrobiom.

Fiziološka flora ili mikroflora ljudskog organizma vrlo je raznolika, a broj i vrsta mikroorganizama na našoj koži i sluznicama jako varira ovisno o dijelu tijela.

Najgušće naseljena mikroorganizmima su crijeva čovjeka, no velik broj kolonizira i druge organske sustave, uključujući kožu, rodnicu (vaginu), usnu šupljinu te ostatak probavnog trakta.

Pretpostavlja se da ulogu u toj raznovrsnosti ima podneblje u kojem živimo, genetika, dob, spol, rasa, utjecaj rane izloženosti mikroorganizmima te prehrambene navike i stil života.

Vaginalni mikrobiom, specifičan je odjeljak ljudskog mikrobioma koji se očituje niskim stupnjem mikrobne raznolikosti i obiljem laktobacila. Gubitak dominacije laktobacila, pridonosi povećanju mikrobne raznolikosti i razvoju spolno – mokraćnih infekcija. Zbog značajne metaboličke, imunološke i zaštitne uloge, mikrobiota čovjeka često se naziva i „zaboravljenim organom“.

ŠTO JE TO NORMALNA VAGINALNA FLORA?

Kada govorimo o fiziološkoj vaginalnoj flori mislimo na mikrobiom zdrave, asimptomatske žene. Fiziološka flora rodnice vrlo je raznovrsna, a sastoji se od brojnih aerobnih i anaerobnih bakterija te gljivica. Fiziološka ili normalna flora rodnice je složen i dinamičan ekosustav podložan promjenama tijekom životnog vijeka žena te je dominantno sastavljen od laktobacila.

U najčešće vrste vaginalnih laktobacila ubrajamo Lactobacillus crispatus, Lactobacillus gasseri, Lactobacillus iners i Lactobacillus jensenii.

Laktobacili rastu i razmnožavaju se pod utjecajem ženskog spolnog hormona – estrogena.

Oni iz glikogena, kojim je bogata sluznica rodnice, stvaraju mliječnu kiselinu koja, uz znatno snižavanje pH vrijednosti (vaginalni pH ili stupanj kiselosti rodnice, normalno 

iznosi 4) fiziološkog okoliša sluznice rodnice, učinkovito sprječava razmnožavanje potencijalno štetnih mikroorganizama.

VARIJACIJE U SASTAVU VAGINALNE MIKROBIOTE

Kao što smo prethodno spomenuli, vaginalni mikrobiom je dinamičan ekosustav koji neprestano prolazi kroz promjene tijekom menstrualnog ciklusa, ali i cijelog života žene.

Čovjek stječe mikrobiotu već tijekom porođaja. Prvi mikroorganizmi koji koloniziraju tijelo novorođenčeta potječu iz rodnice majke te iz okoliša. 

Fiziološka mikrobiota intenzivno se oblikuje tijekom prvih mjeseci života i značajno se razlikuje u djece rođene vaginalnim putem od one rođene carskim rezom, kao i u one na umjetnoj prehrani (dojenačke formule) u odnosu na onu hranjenu majčinim mlijekom.

Individualan mikrobiom postignut tijekom rođenja, mijenja se tijekom života žene, ovisno o razini ženskog spolnog hormona – estrogena.

Porast razine estrogena u pubertetu, dovodi do zadebljanja epitela rodnice i potiče nakupljanje glikogena potrebnog za stvaranje okruženja bogatog laktobacilima tijekom reproduktivnog razdoblja žene.

Kao posljedica smanjenja razine cirkulirajućeg estrogena, sastav vaginalnog mikrobioma fiziološki se mijenja i u postmenopauzi, a uključuje smanjenje broja laktobacila i stanjivanje vaginalnog epitela, što može dovesti do stanja poznatog pod nazivom vulvovaginalna atrofija ili suhoća rodnice. 

ŠTO UTJEČE NA SASTAV VAGINALNE MIKROBIOTE?

Među brojnim mikrobiotama čovjeka, mikrobiota rodnice je najpromjenjivija i najranjivija na unutarnje i vanjske podražaje.

Osim razine ženskih spolnih hormona, u čimbenike koji utječu na sastav vaginalne mikrobiote ubrajamo: 

• dob
• trudnoću 
• spolno ponašanje
• prehrambene navike
• unos antibiotika
• korištenje kontracepcijskih sredstava 
• higijenske navike 
• stres 
• pušenje

POREMEĆAJ SASTAVA VAGINALNE MIKROBIOTE

Kada je narušena ravnoteža fiziološke flore rodnice, gubi se njezina funkcija prirodne barijere, što pogoduje razmnožavanju patogenih mikroorganizama i razvoju bolesti. Promjena vaginalnog okruženja – gubitak dominacije laktobacila, pridonosi povećanju mikrobne raznolikosti i razvoju infekcija kao što su bakterijska vaginoza, spolno prenosive infekcije, vaginalne gljivične infekcije te infekcije mokraćnog sustava.

Ukoliko dođe do neravnoteže u zastupljenosti pojedinih vrsta laktobacila te pojave bakterija koje se rijetko nalaze u većoj količini u zdravoj rodnici – kao što je bakterija Gardnerella vaginalis, govorimo o bakterijskoj vaginozi, dok je pretjerano razmnožavanje gljivice Candida albicans povezano s pojavom stanja poznatim pod nazivom vulvovaginalna kandidijaza. 

Candida je u malim količinama normalno prisutna u rodnici velikog broja žena.

Međutim, neravnoteža u sastavu vaginalne flore zbog različitih čimbenika (npr. korištenja antibiotika ili hormonalnog disbalansa) dovodi do njezinog pretjeranog rasta i razmnožavanja, odnosno razvoja gljivične infekcije. Bakterijska vaginoza, najčešća je vaginalna infekcija u žena reproduktivne dobi.

Simptomi, poput pojačanog iscjetka neugodna mirisa, su uglavnom blagi, no bakterijska vaginoza može biti povezana i s ozbiljnim zdravstvenim problemima kao što su neplodnost, upalna bolest zdjelice, spolno prenosive bolesti te pobačaj i prijevremeni porođaj.

KAKO ODRŽATI ZDRAVU MIKROBIOTU RODNICE?

Iz svega navedenog lako možemo zaključiti da je važno sačuvati zdravu i uravnoteženu vaginalnu mikrobiotu, a jedna od mogućih strategija kako to možemo postići je konzumacijom pravilne i raznovrsne prehrane, koja uključuje sezonsko voće i povrće te hranu bogatu vlaknima tj. hranu bogatu probioticima. 

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, probiotici su živi mikroorganizmi, tzv. „dobre bakterije“ koje primijenjene u odgovarajućoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.

Brojna su istraživanja pokazala pozitivan učinak djelovanja probiotika u prevenciji i liječenju infekcija. Međutim, unatoč ohrabrujućim rezultatima, još uvijek ne postoje jasne preporuke o korištenju probiotika u liječenju vaginalnih infekcija. 

Također, nepravilne higijenske navike poput ispiranja rodnice ili korištenja neprimjerenih higijenskih proizvoda na intimnom području mogu doprinijeti narušavanju zdrave vaginalne mikroflore.

Preporučuje se upotreba proizvoda koji su sigurni, nježni i čuvaju optimalan pH.

Cjenik ginekoloških usluga pogledajte ovdje.

LITERATURA:

1. Vaginal microbiome
2. The composition and stability of the vaginal microbiome of healthy women
3. Why do lactobacilli dominate the human vaginal microbiota?
4. Crosstalk between Vaginal Microbiome and Female Health 
5. Vaginal microbiome: normalcy vs dysbiosis
6. The Female Vaginal Microbiome in Health and Bacterial Vaginosis

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.