Infektivna mononukleoza ili “bolest poljupca”

ŠTO JE INFEKTIVNA MONONUKLEOZA I KAKO SE PRENOSI?

Infektivna mononukleoza je virusna zarazna bolest koju uzrokuju virusi Ebstein-Barr (EBV) i citomegalovirus (CMV). Naziva se još i “bolest poljupca”, budući da se prenosi putem sline, no to ne znači nužno da je poljubac jedini način zaraze. Osoba se može zaraziti prilikom bilo kojeg kontakta sa zaraženom slinom, npr. pijenjem iz iste boce ili čaše nakon zaražene osobe, dijeljenjem posuđa i hrane, bliskim kontaktom u kolektivu, poput vrtića i razreda, a rjeđe i spolnim kontaktom.

Osoba koja je već preboljela infektivnu mononukleozu, može se opet zaraziti, budući da ovu bolest uzrokuju dva virusa. Tako npr. osoba koja je bila zaražena virusom Ebstein-Barr (EBV), sljedeći put iste simptome može osjetiti nakon infekcije citomegalovirusom (CMV).

SIMPTOMI INFEKTIVNE MONONUKLEOZE

Navedeni virusi (EBV i CMV) imaju afinitet prema B limfocitima, stanicama koje čine limfno tkivo te stanicama sluznice ždrijela, stoga se infektivna mononukleoza najčešće očituje promjenama u limfnim čvorovima, slezeni, jetri i ždrijelu.

Promjene na ždrijelu često nalikuju gnojnoj angini, stoga je vrlo važno naučiti razlikovati ove dvije bolesti.

Simptomi infektivne mononukleoze su:

• limfadenopatija (uvećani i umjereno bolni limfni čvorovi) – najčešće na vratu
• upaljeno, crveno ždrijelo
• uvećane tonzile (krajnici) s mogućim bijelim naslagama
• povišena tjelesna temperatura (može potrajati i do 2 tjedna)
• neobjašnjivi umor
• glavobolja
• povećana slezena i jetra (mogu se očitovati bolovima pod rebrenim lukovima)-najčešće od 2. tjedna bolesti
• osip

INFEKTIVNA MONONUKLEOZA – OSIP

Budući da simptomi infektivne mononukleoze nalikuju simptomima gnojne angine, često se pogrešno liječenju navedene bolesti pristupa antibiotskom terapijom. Naime, primjena antibiotika kod bolesnika s mononukleozom može dovesti do nastanka karakterističnog osipa po cijelom tijelu, stoga je poželjno pravovremeno postaviti dijagnozu, kako ne bi došlo do takvih neugodnih posljedica.

KAKO POSTAVITI DIJAGNOZU INFEKTIVNE MONONUKLEOZE?

Prije svega, za dijagnozu infektivne mononukleoze važno je obaviti detaljan pregled pacijenta. Kao što smo naveli, očekivano je povećanje limfnih čvorova vrata koji su umjereno bolni na dodir. Pri pregledu ždrijela, uočit će se crvenilo i otok krajnika te su moguće bijele naslage na njima. Nakon 2. tjedna bolesti, prilikom pregleda abdomena, liječnik može uočiti blago povećanje jetre i slezene.

Kako ne bi pogrešno pristupili antibiotskoj terapiji, kod ovakvih simptoma bilo bi poželjno izvaditi krv te prema nalazu krvne slike razlikovati virusnu infekciju od bakterijske.

Naime, u nalazu krvi kod pacijenta sa simptomima infektivne mononukleoze očekuje se porast limfocita, stanica tipičnih za virusne infekcije te nalaz atipičnih limfocita koji su karakteristični za ovu bolest. CRP (C- reaktivni protein) će također biti povišen, ali blaže nego u bakterijskim upalama.

Za potvrdu dijagnoze infektivne mononukleoze, najvažniji su serološki testovi.

SEROLOGIJA

Sadašnju infekciju ili prethodno preboljelu mononukleozu možemo potvrditi serologijom. Serologija je postupak kojim se iz krvi izoliraju i analiziraju protutijela koja su karakteristična za infekciju EBV-om ili CMV-om. Iz dobivenog uzorka, vađenjem krvi, se određuje prisustvo i količina IgG i IgM protutijela. IgG protutijela ukazuju na preboljenu infekciju, a IgM protutijela govore u prilog akutne (svježe) infekcije. Stoga, ako na vašem nalazu uočite pozitivan nalaz IgG protutijela, to ne znači da sada imate mononukelozu, već da ste nekada ranije tijekom života bili u kontaktu s virusom.

MONONUKLEOZA KOD DJECE

Mononukleoza kod djece se prenosi jednako kao i kod odraslih, no često nema karakteristične simptome ili je infekcija u potpunosti asimptomatska. Posebna pažnja se treba obratiti na redovito uzimanje propisanih lijekova i odlaženje na zakazane preglede.

Kako bi vaše dijete što prije ozdravilo preporučujemo da se držite sljedećih savjeta:

• ograničite djetetu fizičku aktivnost i neka većinu vremena odmara u krevetu
• spriječite bavljenje kontaktnim sportovima
• osigurajte da bude dovoljno hidrirano (voda, čaj i nezaslađni sokovi)
• za ublažavanje bolova i snižavanje tjelesne temperature koristite ibuprofen ili lijek koji vam je liječnik preporučio
• acetilsalicilna kiselina je kontraindicirana kod djece!

U slučaju naglog pogoršanja, novonastalih vrtoglavica, nesvjestice, dehidracije ili iznenadne jake boli u trbuhu javite se nadležnom liječniku, a ako ne možete s njim stupiti u kontakt javite se u najbližu ustanovu hitne pomoći.

LIJEČENJE MONONUKLEOZE

Ne postoji specifični lijek za mononukleozu. Liječenje je simptomatsko, vrućica se snižava lijekovima za skidanje temperature, a grlobolja se ublažava pastilama. Važno je obratiti pažnju na obilnu hidraciju, stoga pacijent mora piti dovoljno tekućine (vode ili nezaslađenih sokova i čajeva) kako ne bi dehidrirao. Mirovanje je obavezno kako ne bi došlo do rupture (puknuća) povećane jetre ili slezene. Većina oboljelih od mononukleoze ne mora biti hospitalizirana. Ostanak u bolnici potreban je ako je jetra izrazito povećana, ako su krajnici toliko povećani da otežavaju disanje ili ako je pacijent jako lošeg općeg stanja (visoka tjelesna temperatura, nemogućnost samostalnog hodanja zbog slabosti, dehidracija i sl.).

Kao što smo naveli, važno je razlikovati infektivnu mononukleozu od gnojne angine i ne liječiti ju antibioticima jer osim što antibiotska terapija ne pomaže u liječenju ove infekcije, dovodi i do karakterističnog osipa po cijelom tijelu.

PREHRANA KOD MONONUKLEOZE

U slučaju mononukleoze, potrebno je pridržavati se „jetrene dijete“, no takva prehrana je gotovo normalna. Uputno je izbjegavati masne namirnice i jela kako biste rasteretili jetru, no prehrana mora biti raznovrsna, s puno povrća i voća te mora sadržavati sve važne hranjive tvari i vitamine. Zdrava i uravnotežena prehrana pridonosi oporavku od zaraznih bolesti, pa toko i oporavku od mononukleoze. Više o zdravoj prehrani pročitajte u našem blogu o prehrani.

Namirnice i jela koja biste trebali izbjegavati su:

• Pržena hrana i hrana iz lanaca brze hrane (junk food)
• Zaprška
• Suhomesnati proizvodi poput slanine i kobasica
• Vrhnje i ostali mliječni proizvodi bogati masti
• Slane grickalice poput čipsa
• Pekarski proizvodi poput krafne i bureka
• Svinjska mast

Literatura:

Mononucleosis. Dostupno na:

https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/mononucleosis/symptoms-causes/syc-20350328

Mononucleosis. Dostupno na:

https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/13974-mononucleosis

Begovac J. i suradnici: 2019. Klinička infektologija.

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.