Post COVID sindrom – bolest s tisuću lica

Post COVID sindrom je naziv za skup simptoma koji se javljaju nakon preboljenja akutne COVID-19 bolesti. Iako je COVID-19 bolest koja zahvaća uglavnom dišni sustav i uzrokuje tegobe slične prehladi, upali grla ili pluća, uzročnik ove bolesti može utjecati i na druge organe. Zbog toga post COVID sindrom predstavlja šaroliku skupinu poteškoća s kojima se susreću pacijenti nakon što ozdrave. Kako je najčešće riječ o respiratornoj infekciji, post COVID sindrom poglavito uzrokuje smetnje disanja, no sve je veći broj drugih opisanih stanja koja muče pacijente. U ovom blogu donosimo vam najnovija saznanja o ovom zanimljivom, ali i dalje nedovoljno poznatom sindromu te savjete za uspješan oporavak!

ŠTO JE POST COVID SINDROM?

COVID-19 je akutna bolest gornjih i donjih dišnih putova izazvana jednim od najnovijih tipova koronavirusa. Ova skupina obuhvaća razne viruse koji tijekom zimskih mjeseci uzrokuju blagu prehladu. Međutim, neki od tih virusa mogu uzrokovati i teže bolesti, a jedan od tih je i virus koji uzrokuje COVID-19. Iako je pretežito asimptomatska ili blaga bolest, COVID-19 se u nekih osoba može pojaviti u težem obliku, poput upale pluća te zatajenja organa poput bubrega i jetre, upale srčanog mišića (miokarditis), a vrlo rijetko dolazi  do  upale mozga i moždane ovojnice (meningitis i encefalitis) . Također, ova bolest obilježena je povećanim rizikom od nastanka ugrušaka u žilama različitih dijelova tijela i organa

Post COVID sindrom je skup stanja koja se javljaju nakon preboljenja akutne COVID-19 bolesti i posljedica su oštećenja nastalog tijekom nje. Tegobe      mogu uključivati različite  organske sustave, a najčešće zahvaćaju: 

• srce i krvne žile
• dišne puteve i pluća
• probavni sustav
• neurološki sustav
• kožu

Najbitniji kriterij za definiciju sindroma jest vrijeme trajanja tegoba. O post COVID sindromu govorimo kada tegobe vezane uz neki od spomenutih organskih sustava traju dulje od 4 tjedna, a osoba je prije toga preboljela COVID-19. Budući da je vrijeme trajanja pojedinih simptoma raznoliko, uobičajeno je sindrom podijeliti na:

• subakutni COVID-19 sindrom
• kronični post COVID sindrom

O subakutnom sindromu govorimo kada su simptomi započeli razvojem COVID-19 bolesti i prisutni su nakon negativnog nalaza antigenskog ili PCR testa, a trajanje im je kraće od 12 tjedana. S druge strane, ukoliko tegobe traju dulje od 12 tjedana, govorimo o kroničnom post COVID sindromu.

ZAŠTO NASTAJE POST COVID SINDROM?

Točan uzrok nastanka post COVID sindroma i dalje je nepoznat. Trenutna saznanja upućuju na to da je navedena dijagnoza posljedica pretjeranog oštećenja organa tijekom akutne COVID-19 bolesti. Oporavak i regeneracija organa je proces nepredvidivog trajanja i tijeka, a time se može objasniti i različito vrijeme potrebno za oporavak među oboljelima. Iako uzroci sindroma i dalje nisu poznati, uočena je češća pojava simptoma među nekim skupinama, a to su:

• osobe starije životne dobi
• oboljeli od šećerne bolesti, pretilosti i visokog kolesterola
• osobe koje pate od visokog krvnog tlaka
• osobe koje boluju od malignih bolesti (primjerice, karcinoma pluća, dojke ili kolona)
• necijepljeni

SIMPTOMI POST COVID SINDROMA

Simptomi post COVID sindroma, osim što su raznovrsni i različitog intenziteta, često su obilježeni periodima poboljšanja i pogoršanja zbog čega su pacijenti često zbunjeni, ali i zabrinuti te  frustrirani jer je tijek bolesti nepredvidiv. 

Iako period nakon preboljenja koronavirusne bolesti uglavnom prolazi bez većih komplikacija, može narušiti kvalitetu života. Najčešće se javljaju simptomi vezani za dišni sustav jer u njemu nastaju najveća oštećenja tijekom infekcije, a oni se mogu očitovati kao:

• osjećaj zaduhe pri fizičkoj aktivnosti ili mirovanju
• ubrzana frekvencija disanja (tahipneju)
• poteškoće pri udisaju, ali i izdisaju
• dugotrajni suhi i nadražajni kašalj

Ovi simptomi ponekad sliče astmi, kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti ili alergiji na zračne alergene. Druge tegobe krvožilnog i respiratornog sustava su:

• osjećaj nepravilnog kucanja srca (palpitacije ili aritmije), što se može utvrditi EKG snimanjem
• pojava duboke venske tromboze, posebno u bolesnika koji su liječeni u bolnici
• bol pri udisaju ili izdisaju, koja je najčešće posljedica umaranja dišne muskulature

Osim simptoma vezanih za respiratorne organe, pacijenti se mogu žaliti i na kronični umor, brzo zamaranje, bol u mišićima pa čak i na dugotrajnu temperaturu. Zanimljivo, koža je također jedan od organa koji može biti zahvaćen u ovom sindromu. Kožni problemi uključuju jače opadanje kose koje može nalikovati i opadanju nakon trudnoće te pojavu osipa ili urtika po tijelu. 

Iskustvo u radu s dosadašnjim post COVID bolesnicima ukazuje na češću pojavu autoimunih bolesti. Točan mehanizam njihovog nastanka nije poznat, ali se čini da akutna bolest i stres koji ona uzrokuje mogu djelovati kao okidač za pretjerani imunološki odgovor organizma. Jedan od češćih autoimunih poremećaja u post COVID sindromu jest disfunkcija štitnjače, koja dovodi do pretjerane ili snižene proizvodnje hormona tiroksina. Umor i slabija koncentracija simptomi su Hashimotovog tireoiditisa, najčešće autoimune bolesti štitnjače te se ponekad teško mogu razlikovati od općih simptoma post COVID sindroma. Zbog toga je potrebno vađenjem krvi odrediti razinu hormona, kako bi se isključio poremećaj štitnjače.

MENTALNO ZDRAVLJE I NEUROLOŠKE POSLJEDICE COVID-19

Neurološke posljedice koronavirusne bolesti jedne su od učestalijih tegoba koje muče pacijente. Problemi sa živčanim sustavom mogu biti centralni ili periferni. Periferni neurološki simptomi uključuju:

• produžen gubitak osjeta okusa i njuha
• smetnje sluha i zujanje u ušima (tinitus)
• poremećaje osjeta (parestezije i hipoestezije)
• tremor

Parestezije predstavljaju osjećaj peckanja ili trnjenja u rukama ili nogama, a hipoestezije označavaju pojavu smanjenog osjeta dodira u pojedinim dijelovima tijela. Ove neurološke smetnje ponekad predstavljaju dijagnostički problem jer mogu biti uzrokovane nizom bolesti. 

Ukoliko vaše opće zdravstveno stanje ne otkriva druge znakove ozbiljnije bolesti te vaši članovi obitelji ili vi nemate do sada dijagnosticiranu neurološku bolest (poput multiple skleroze ili  Parkinsonove bolesti) vrlo vjerojatno je riječ o post COVID tegobama. 

Simptomi uzrokovani poremećajem središnjeg živčanog sustava najčešće se javljaju u obliku:

• smetnji koncentracije, zbunjenosti i smetenosti
• glavobolje
• vrtoglavice

U slučaju ovih simptoma kod pacijentica je potrebno isključiti bolesti štitnjače te migrensku glavobolju. Vrtoglavica može biti uzrokovana raznim stanjima, a u razjašnjavanju njezinog uzroka najkorisnije je detaljno opisivanje pratećih simptoma i situacija u kojima se pojavljuje.

Za neurološke tegobe, nažalost, ne postoji učinkovito liječenje te je riječ o simptomima koji mogu biti različitog trajanja. U slučaju nastanka novih simptoma ili učestalijeg i intenzivnijeg pojavljivanja prethodnih, potrebno je učiniti slikovne radiološke i dodatne neurološke pretrage.

Nadalje, jedna od glavnih posebnosti post COVID sindroma jest značajan utjecaj na psihičko zdravlje. Razna su istraživanja do sada pokazala veću pojavnost i drugih smetnji psihičkog zdravlja poput: 

• anksioznosti
• depresije
• smetnji spavanja
• posttraumatskog stresnog poremećaja

Ove duševne smetnje često su zabilježene kod pacijenata koji su bili na bolničkom liječenju ili su dio liječenja proveli u jedinicama intenzivne skrbi. Liječenje teških oblika COVID bolesti može biti stresno i traumatično iskustvo, a nakon njega obično slijedi dugotrajan i spor postupak rehabilitacije. Zbog toga naredni period može biti emocionalno zahtjevan i predstavljati veliki psihički, ali i fizički stres za organizam. 

Ove tegobe možete olakšati razgovorom s prijateljima i bližnjima, ali isto tako i sa stručnjacima za mentalno zdravlje. Također, okružite se pozitivnim vijestima i posvetite se sebi i svojim hobijima jer će vam to podići raspoloženje. Karantena i boravak u zatvorenom također su negativno utjecali na psihičko zdravlje pa toplije vrijeme iskoristite za laganu šetnju i boravak na otvorenom! 

POST COVID I VISOKI KRVNI TLAK

Visoki krvni tlak nije samo rizičan čimbenik za razvoj teške COVID-19 bolesti nego je i jedan od čestih zdravstvenih problema post COVID sindroma. U ljudskom tijelu postoje razne molekule koje povisuju tlak, a najpoznatiji su adrenalin i angiotenzin. Angiotenzin prepoznaje stanice u stijenci krvne žile pomoću posebnog receptora za koji se veže i tako potiče njihovu kontrakciju. Zbog toga se promjer žile smanjuje i njezina stijenka stvara veći otpor krvi zbog čega dolazi do porasta tlaka.

Uzročnik COVID-19 veže se i mijenja aktivnost angiotenzinskog receptora čime se može objasniti veća učestalost hipertenzije nakon preboljenja infekcije. Iako se još uvijek ne može sa sigurnošću reći je li nastalo povišenje tlaka kronično ili tek prolazno, ukoliko razvijete visoki tlak potrebno je redovito mjeriti i voditi dnevnik tlaka. Tako će vaš liječnik moći odrediti trebaju li vam lijekovi. Osim lijekova, prestanak pušenja i smanjenje unosa soli također mogu smanjiti vrijednosti tlaka!

KAKO PREPOZNATI POST COVID SINDROM?

Postavljanje dijagnoze post COVID sindroma ponekad je izazovno jer se znakovi sindroma mogu objasniti i drugim bolestima pa je određivanje točnog uzroka ponekad zahtjevno. Kako bi točno postavio dijagnozu, liječnik će vas upitati razna pitanja, a neka od njih su:

• Kada ste preboljeli COVID-19 i koje ste simptome imali tijekom bolesti?
• Imate li problema s kondicijom i svakodnevnim fizičkim aktivnostima?
• Imate li problema s koncentracijom, nesanicom, osjećajem anksioznosti ili neki drugi problem vezan uz mentalno zdravlje?
• Je li vam period bolesti bio stresan i kako se sada osjećate?

Budući da svaki pacijent doživljava drugačije simptome i tegobe, detaljan razgovor je najkorisniji alat koji će liječniku omogućiti uvid u to kako se osjećate i kakvo je vaše opće zdravlje. Osim razgovora, liječnik će:

• poslušati vaše srce i pluća stetoskopom
• snimiti EKG
• provjeriti zasićenje krvi kisikom, pomoću uređaja zvanog pulsni oksimetar
• uputiti vas na vađenje krvi, pregled urina i rendgensko snimanje pluća

Vađenje krvi osnovna je pretraga u svih bolesnika neovisno o dobi te će liječniku dati najbolji uvid u vaše zdravstveno stanje. Vaši laboratorijski nalazi mogu ukazivati na:

• anemiju
• prisutnost neke druge infekcije
• pogoršanje neke kronične bolesti, poput šećerne ili autoimune bolesti (primjerice, hipotireoze ili reumatoidnog artritisa)
• smanjenu bubrežnu funkciju
• smanjenu funkciju jetre (povišeni jetreni enzimi)

Spomenuta stanja mogu biti uzroci simptoma koji se susreću u post COVID sindromu. Nakon virusnih infekcija, moguća je naknadna pojava bakterijske infekcije jer prethodna virusna infekcija oslabljuje imunološki sustav. Vađenjem krvi liječnik dobiva uvid i u stanje vaših kroničnih bolesti što je bitno jer COVID-19 bolest predstavlja stres za organizam, a to može prouzročiti pogoršanje vaših kroničnih stanja.

U osoba koje imaju simptome zaduhe, suhog kašlja i teže obavljaju fizičke aktivnosti često se izvodi rendgen pluća. Čak i blaga COVID-19 bolest može uzrokovati promjene na plućima koje mogu biti dugotrajne i sporo cijeliti.

Ukoliko ste starije životne dobi, a uz bolujete od šećerne bolesti ili visokog krvnog tlaka, liječnik će vjerojatno htjeti procijeniti zdravlje vaših bubrega pa će zatražiti i pregled urina u laboratoriju. Promjene u sastavu urina mogu ukazivati na bubrežno oštećenje koje može nastati tijekom akutne infekcije te se može održati i tijekom post COVID-19 sindroma.

Nakon ozdravljenja od COVID-19 obavezno posjetite svog liječnika radi kontrolnog pregleda. Većina simptoma post COVID sindroma spontano prestaje i ne zahtijeva posebne oblike liječenja, ali bitno je prepoznati i nadzirati ih. Svog liječnika odmah kontaktirajte ukoliko primijetite:

• pogoršanje simptoma 
• izraženi nedostatak zraka, tešku zaduhu i oštru ili probadajuću bol u prsima
• visoku temperaturu ili druge simptome zaraznih bolesti
• pojavu simptoma koji prije nisu bili prisutni
• oteklinu i bolnost u jednoj nozi (u tom slučaju potrebno je učiniti Color doppler vena zbog sumnje na duboku vensku trombozu trombozu)
• bol u prsima
• ubrzani rad srca (tahikardija) i osjećaj lupanja srca (palpitacije)
• nagli gubitak tjelesne težine bez održavanja dijete

LIJEČENJE POST COVID SINDROMA 

Liječenje post COVID sindroma i dalje je tema brojnih rasprava. Liječnici su suglasni u tome da jedinstvenog lijeka nema, ali neki savjeti i postupci mogu vam olakšati tegobe i ubrzati vaš oporavak. Iako znanstveno utemeljene, ove preporuke neće nužno imati jasne i očekivane učinke te neće odgovarati svakoj osobi.

U osoba koje su imale teži oblik bolesti te veći period provele u krevetu, potrebno je vratiti snagu mišića i pokretljivost zglobova. U tom je slučaju potrebno posavjetovati se s liječnikom ili fizioterapeutom o mogućnostima fizikalne rehabilitacije koja će vam vratiti izgubljenu snagu. Ukoliko bolujete od kroničnih plućnih bolesti, možda će vam biti potrebna i plućna rehabilitacija, koja obuhvaća:

• vježbe pravilnog disanja
• vježbe snaženja dišnih mišića
• vježbe koje olakšavaju iskašljaj sekreta dišnih puteva
• terapiju kisikom (najčešće korištenjem maske ili nosne kanile, odnosno cjevčice)

VJEŽBE DISANJA

Vježbe disanja najkorisniji su alat tijekom oporavka. Prednost vježbi je da se mogu izvoditi kod kuće, ne zahtijevaju posebnu opremu niti oduzimaju previše vremena. Bitno je da ih izvodite redovito kako biste vidjeli njihov učinak. Postoje razne vježbe, ali se uglavnom izvode vježbe za jačanje dijafragme (ošita) jer je to glavni mišić za disanje.

Razlikujemo abdominalno i prsno disanje. Pri prsnom disanju dolazi do značajnog širenja prsnog koša, dok pri abdominalnom disanju dolazi do širenja trbuha, što se događa zbog aktivacije i spuštanja ošita. Zbog toga je abdominalno disanje pravilan oblik disanja jer pri takvom disanju koristimo ošit. Ovaj oblik disanja se treba vježbati kako bi postao navika. Vježbe disanja uključuju:

• puhanje gumenog balona, pri čemu kod upuhivanja zraka treba stisnuti trbušne mišiće
• disanje pomoću šala ili marame oko struka s rukama položenim na prsa, odnosno trbuh

Korištenje ruku poželjno je jer ćete tako osvijestiti pokrete trbuha. Pri udisaju ruka položena na trbuh mora se odizati, a pri izdisaju spuštati. Korištenjem šala ili marame postići ćete dodatan otpor što će poboljšati rad mišića.

OSIGURAJTE DOVOLJNO VREMENA ZA ODMOR

Umor je čest simptom nakon svake bolesti, a posebice u slučaju težih oblika COVID-19. Zbog toga organizirajte svoje dnevne aktivnosti u skladu sa svojim fizičkim mogućnostima i kondicijom. Nemojte se nikako pretjerano naprezati tijekom svakodnevnih obaveza te uzmite kraće pauze ukoliko su vam potrebne.

Iako su boravak na zraku i fizička aktivnost poželjni, uvodite ih postupno, počevši s laganim šetnjama. Tako tjelesna aktivnost neće biti opterećenje već opuštajuće sredstvo za vaše tijelo.

DODACI PREHRANI

Dodaci prehrani i zdrava prehrana također su bitni jer je tijekom bolesti oslabljen apetit i često dolazi do gubitka kilograma koje je potrebno nadoknaditi. Pravilnim izborom namirnica osigurat će te dovoljnu količinu energije i na zdrav način vratiti mišićno, koštano i masno tkivo koje ste izgubili tijekom bolovanja. 

Dodaci prehrani također su dobrodošli, no prije njihovog uzimanja porazgovarajte s liječnikom o načinu njihovog doziranja i potrebnim količinama. Pripravci koji vam mogu biti od koristi su:

• vitaminski dodaci prehrani
• probiotici i prebiotici
• kalcij, željezo i cink
• oralni dodaci prehrani s većim udjelom kalorija i proteina korisni su ukoliko ste imali značajan gubitak kilograma

Pripravci vitamina D, ali i vitamina C uvijek su poželjni jer osim jačanja imuniteta doprinose jačanju kosti i kvalitetnijem stvaranju kolagena, bitne molekule koja izgrađuje našu kožu, kosti, kosu i nokte. 

Probiotici i prebiotici korisni su u pacijenata koji su tijekom akutne bolesti uzimali antibiotike ili za vrijeme post COVID sindroma imaju smetnje probavnog sustava, a posebice proljev. 

Ukoliko bolujete od šećerne bolesti, visokog kolesterola ili druge kronične bolesti prehrambene navike obavezno uskladite s vašim zdravstvenim stanjem kako biste razinu šećera i masnoća održali pod kontrolom! 

SAVJET ZA KRAJ – KADA OTIĆI LIJEČNIKU?

Tijekom oporavka od koronavirusne bolesti vodite računa o tome da se ne izlažete pretjeranom fizičkom opterećenju i svakodnevne obaveze uskladite s vlastitim mogućnostima. Osim toga, nemojte zanemariti ni psihičko zdravlje te si osigurajte dio u danu za mentalni odmor. Ukoliko primijetite pogoršanje ili nastanak novih simptoma, nemojte ih ignorirati te se javite liječniku!

LITERATURA:

1. Nalbandian, A., Sehgal, K., Gupta, A. et al. Post-acute COVID-19 syndrome. Nat Med. 2021; 27, 601–615.
2. Chippa V, Aleem A, Anjum F. Post Acute Coronavirus (COVID-19) Syndrome. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2022.
3. American College of Cardiology – COVID-19 and Hypertension: What We Know and Don’t Know. 
4. Stefanou MI, Palaiodimou L, Bakola E, et al. Neurological manifestations of long-COVID syndrome: a narrative review. Ther Adv Chronic Dis. 2022;13:20406223221076890. 
5. Brugliera, L., Spina, A., Castellazzi, P. et al. Nutritional management of COVID-19 patients in a rehabilitation unit. Eur J Clin Nutr. 2020;74, 860–863.
6. Greenhalgh T, Knight M, A’Court C, Buxton M, Husain L. Management of post-acute covid-19 in primary care. BMJ. 2020;370:m3026.

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.