PHD (patohistološka) analiza kože

Patohistološka analiza kože, poznatija kao PHD analiza, je ključni dijagnostički postupak u identifikaciji različitih kožnih bolesti. Patohistologija je grana medicine koja mikroskopski proučava promjene u tkivima izazvane bolestima.

PHD analiza kože pruža liječnicima detaljne informacije o promjeni strukture i funkcije stanica kože, što im pomaže u dijagnosticiranju različitih stanja, od dobroćudnih promjena do zloćudnih oboljenja kože.

PHD analiza kože obično se primjenjuje kada se na temelju kliničkog pregleda i laboratorijskih nalaza ne može sa sigurnošću dijagnosticirati oboljenje i kada je potrebna potvrda kod sumnje na maligno oboljenje, poput melanoma ili nekog drugog tipa raka kože.

Kako se provodi PHD analiza kože?

Sam proces PHD analize kože započinje uzimanjem uzorka kože putem biopsije. Biopsija kože podrazumijeva uklanjanje male količine kožnog tkiva s područja koje pokazuje promjene – bilo da su to madeži, lezije, osipi ili druge abnormalnosti. Ovaj postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji. Postoji nekoliko vrsta biopsija koje se izvode, ovisno o vrsti i dubini promjena na koži. Najčešće korištene metode su:

punch biopsija – koristi se poseban kružni instrument koji “izrezuje” uzorak tkiva u obliku cilindra, omogućujući precizno uzimanje tkiva iz svih slojeva kože.
ekscizijska biopsija – u ovoj metodi izrezuje se cijeli madež ili promjena kože koja se zatim šalje na analizu.
incizijska biopsija – kada je promjena prevelika da bi se uklonila u cijelosti, uzima se samo manji dio patološki promijenjenog područja.

Nakon što se uzme uzorak, on se najprije mora pripremiti za analizu. Tkivo se fiksira u formalinu kako bi se očuvala njegova struktura te se boji raznim bojama kako bi se istaknule stanice u odnosu na pozadinu preparata.

Uzorak se se šalje u patohistološki laboratorij, gdje patolog analizira tkivo pod mikroskopom. Patolog proučava promjene u strukturi stanica, njihovoj organizaciji, broju i prisutnosti bilo kakvih abnormalnosti koje mogu ukazivati na bolest.

Kada se preporučuje PHD analiza kože?

PHD analiza kože obično se preporučuje u nekoliko situacija:

novi madeži ili promjene na postojećim madežima – kada se na koži pojavi novi madež ili postojeći madež pokazuje karakteristike asimetrije, promjene boje i nepravilnosti rubova, PHD analiza pomaže procijeniti radi li se o benignoj ili malignoj promjeni – melanomu.

sumnje na druge tipove raka kože – suspektne kvržice, mrlje i kožne promjene koje upućuju na bazocelularni ili planocelularni karcinom kože potrebno je poslati na PHD analizu.

simptomi upale ili infekcije- u nekim slučajevima, PHD analiza može pomoći u identificiranju uzroka lezija kože koje su rezultat infekcija, alergijskih reakcija ili autoimunih bolesti.

dijagnoza nejasnih simptoma- ako su prisutni dugotrajni nespecifični simptomi poput osipa, crvenila ili svrbeža, a uzrok nije jasan, biopsija može pomoći u donošenju konačne dijagnoze.

praćenje postojećih bolesti- biopsija i PHD analiza kože mogu također biti korisne u praćenju pacijenata s dijagnosticiranim kožnim oboljenjima, poput psorijaze.

Što se može otkriti patohistološkom analizom?

Patohistološka analiza kože može otkriti širok spektar stanja, uključujući sljedeće.

benigni tumori – poput hemangioma, dermatofibroma i lipoma, koji se često pojavljuju na koži, mogu se precizno dijagnosticirati pomoću PHD analize, čime se otklanja sumnja na maligno oboljenje.

maligni tumori – najvažnije primjena PHD analize je dijagnosticiranje malignih bolesti – melanoma, bazocelularnog karcinoma i planocelularnog karcinoma te drugih oblika malignih oboljenja kože.

upalne bolesti – mikroskopska analiza stanica i tkiva može dijagnosticirati i pomoći u praćenju kroničnih upalnih bolesti kože, kao što su psorijaza, lupus i druge autoimune bolesti koje pogađaju kožu.

infekcije – patohistološka analiza može pomoći u identifikaciji virusnih, bakterijskih ili gljivičnih kožnih infekcija.

prisutnost abnormalnih stanica – uz pomoć PHD analize moguće je na vrijeme prepoznati bilo kakve abnormalnosti promjena stanica, uključujući i prekanceroze – promjene na koži koje ako se ne liječe mogu prijeći u invazivni karcinom.

Rezultati i važnost

Nakon što patolog završi analizu uzorka, rezultati se šalju liječniku, koji postavlja dijagnozu i upućuje na daljnje liječenje. Ako rezultati ukazuju na benignu (dobroćudnu) promjenu, to obično znači da nije potrebno dodatno liječenje, ali pacijent može biti upućen na redovite preglede.
Ako se pronađe maligna (zloćudna) novotvorina, važno je započeti liječenje što je prije moguće. To može uključivati kirurško uklanjanje, kemoterapiju ili radioterapiju, ovisno o vrsti raka.

U slučaju upalnih bolesti kože, liječnik će propisati odgovarajuću terapiju, koja može uključivati kortikosteroide, imunosupresive ili druge lijekove za kontrolu simptoma i smanjenje upale.

Zaključak

Patohistološka analiza kože igra ključnu ulogu u preciznoj dijagnozi, liječenju i praćenju pacijenata s kožnim promjenama. Pravovremeno otkrivanje kožnih oboljenja, osobitno raka kože, od ključne je važnosti za uspješno liječenje i presudna je za preživljenje pacijenata s dijagnosticiranim tumorom. S obzirom na sve veći broj slučajeva kožnih oboljenja, posebno malignih tumora, važnost PHD analize nikada nije bila veća.