Važnost preventivnih pregleda kože

Dermatologija je znanost koja se bavi promjenama na našem najvećem organu – koži. Važnost kože nije samo u vanjskom izgledu, nego i u njenoj zaštitnoj funkciji te je zato bitno obaviti pregled kože u slučaju da primijetite promjene. 

Naime, koža predstavlja barijeru između vanjskog svijeta i našeg organizma, te nas štiti od sunčeve svjetlosti, mikroorganizama i kemijskih tvari.

Nažalost, pregled zdravlja kože i preventivni dermatološki pregledi su često zapostavljeni i rezervirani isključivo za pojedince koji su već razvili zabrinjavajuće kožne promjene. Zašto je to dugoročno loša strategija i kolika je uistinu važnost redovitih dermatoloških pregleda, saznajte u ovome blogu. 

ŠTO JE DERMATOVENEROLOGIJA?

Dermatovenerologija je grana medicine koja obuhvaća dva bliska područja, dermatologiju i venerologiju. Dermatologija se bavi dijagnostikom, liječenjem i prevencijom bolesti kose, kože, noktiju i sluznica, dok je venerologija usmjerena na problem spolno prenosivih bolesti. 

Koža je iznimno složen organ s mnogobrojnim funkcijama, čiju važnost i zdravlje nerijetko zapostavljamo. Kao što smo već spomenuli, ona predstavlja zaštitnu barijeru između organizma i vanjskog svijeta. Kao takva mora imati brojne mehanizme prilagodbe na različite uvjete.

FUNKCIJE KOŽE

1. regulacije tjelesne temperature
   Koža igra ključnu ulogu u procesu održavanja konstantne temperature tijela, procesu koji nazivamo termoregulacija. Izlučivanjem znoja i njegovim isparavanjem s površine kože, ona otpušta tjelesnu toplinu. S druge strane, ako je temperatura okoliša iznimno niska i tijelo treba zadržati toplinu, u koži se odvija proces vazokonstrikcije, odnosno smanjivanja protoka krvi kroz žile u koži, kojim se smanjuje otpuštanje topline. 
2. osjeta
   U koži su isprepleteni brojni živčani završeci i receptori koji nam pružaju sposobnost prepoznavanja raznih osjeta iz okoliša. Oni predstavljaju svojevrstan prozor u svijet koji nas okružuje i pomoću njih osjetimo dodir, pritisak, toplinu, hladnoću i bol
3. imunološke regulacije
   Koža predstavlja nezaobilazan dio našeg imunosnog sustava i osim mehaničke, djeluje i kao imunološka barijera za razne mikroorganizme i patogene (tvari koje mogu naštetiti našem organizmu). Ona sadrži stanice imunološkog sustava koje igraju ključnu ulogu u započinjanju imunosnog odgovora kada je tijelo prvi puta napadnuto od strane nekog mikroorganizma, te sudjeluju u daljnjoj regulaciji te imunosne reakcije. 
4. izlučivanja
   Putem znoja koža izlučuje vodu, elektrolite (poput natrija, kalija i klora), te otpadne proizvode metabolizma i na taj način održava ravnotežu tvari u organizmu.
5. upijanja tvari
   Unatoč značajnoj funkciji kože u izlučivanju štetnih tvari, neke stvari se mogu i apsorbirati kroz kožu. Kao primjer mogu poslužiti kreme i lokalni pripravci koji se nanose na kožu i tim putem ulaze u organizam, a najpoznatiji primjer su svakako nikotinski flasteri koji funkcioniraju na ovaj način.
6. sinteze vitamina D 

Nipošto ne smijemo zaboraviti ulogu kože u procesu stvaranja vitamina D koji je neophodan za pravilan metabolizam i izgradnju kostiju. 

Iz navedenog, možemo zaključiti kako zdravlje kože nema samo estetsku vrijednost, već i ulogu u zdravlju cjelokupnog organizma, stoga su njezina zaštita i zdravlje nezaobilazni elementi zdravog načina života. 

ZAŠTO JE VAŽAN PREGLED KOŽE KOD DERMATOLOGA?

Njega kože i preparati za njeno održavanje i zaštitu imaju veliku ulogu u zdravlju vaše kože, no oni nipošto ne smiju biti zamjena redovitim pregledima dermatologa.

Dermatolozi su visoko educirani stručnjaci s godinama iskustva u medicini, znanosti i njezi pacijenata.

Njihovi pregledi temelje se na sveobuhvatnom pristupu pacijentu, koji uključuje genetske faktore, opće stanje pacijenta i pridružene bolesti.

Prednosti koje nosi pregled stručnjaka

1. personalizirani pristup pacijentu
   Nemaju svi pacijenti isti tip kože, stoga je neophodno da se terapija temelji na potrebama pojedinca. U Poliklinici Mazalin, dermatolozi na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva prilagođavaju terapiju potrebama svakog pacijenta i tako osiguravaju najbolje ishode liječenja.
2. napredne opcije liječenja
   Ozbiljnija dermatološka stanja zahtijevaju upotrebu preparata koji imaju vrlo specifičnu i ciljanu namjenu, te mogu uzrokovati neželjene nuspojave ako se koriste pogrešno i na svoju ruku. Zbog toga su oni dostupni isključivo na preporuku dermatologa, nakon što obavite dermatološki pregled. 
3. probir na tumorske bolesti
   U sklopu pregleda, dermatolog analizira cijelu površinu vaše kože u potrazi za bilo kakvim znakovima mogućih tumorskih procesa, poput melanoma ili karcinoma (zloćudni tumori kože). Njihova dijagnostika i prepoznavanje zahtjeva dobro razumijevanje dinamike bolesti i iskustvo u analizi kožnih promjena. 
4. dugotrajna terapija kroničnih bolesti
   Određene dugotrajne (kronične) bolesti, poput akni, psorijaze ili rozaceje zahtijevaju trajnu terapiju i redovite konzultacije s dermatologom u svrhu ranog prepoznavanja promjena u tijeku bolesti i prilagodbe terapije. 
5. edukacija i savjeti stručnjaka
   Dermatolog vam može pružiti sve potrebne informacije o vašem tipu kože i savjetovati vas o rutini koja će najbolje odgovarati vašim potrebama i željama. 

Još bitnije, upozorit će vas na sve štetne sastojke i postupke koji mogu naštetiti vašoj koži i koje biste trebali izbjegavati. 

KAKO IZGLEDA DERMATOLOŠKI PREGLED?

Dermatološki pregled kože započinje razgovorom s dermatologom u kojemu iznosite probleme koji vas dovode na pregled kože. Ako se radi o rutinskom pregledu, korisno je liječnika obavijestiti o eventualnim promjenama koje ste zamijetili na vlastitoj koži u posljednje vrijeme. 

Nakon uvodnog razgovora i kratke analize vaše obiteljske povijesti bolesti, slijedi glavni dio dermatološkog pregleda. On se sastoji od pregleda kože cijelog tijela, prvo golim okom, a zatim detaljnim pregledom pojedinih promjena pomoću pomagala zvanog dermatoskop.

Dermatoskopski se najčešće pregledavaju madeži, no ova naprava može poslužiti i u analizi drugih kožnih promjena.

Ukoliko je naišao na sumnjivu promjenu, dermatolog će u skladu s pretpostavljenom dijagnozom provesti i daljnje dijagnostičke postupke poput:

• biopsije 
• pregleda pod posebnim osvjetljenjem 
• kožnih testova preosjetljivosti

U sklopu pregleda često se mogu izvesti i manji terapijski postupci, primjerice krioterapija, odnosno hlađenje viška tkiva (najčešće bradavica i malih dobroćudnih tumora kože zvanih fibromi) čime ono odumire i otpada. Često se naziva i “paljenje” bradavica, premda to nije posve primjeren naziv. 

NAJČEŠĆA STANJA U DERMATOLOGIJI 

Moguća stanja zbog kojih se pacijenti javljaju svome liječniku su brojna, stoga ih ovdje nećemo sve nabrajati. Pokušat ćemo razjasniti nekoliko stanja koja se najčešće pojavljuju u općoj populaciji i često su izvor straha i zabrinutosti. Također postoje i promjene koje nisu toliko učestale, no nipošto ih ne bismo smjeli previdjeti tokom (samo)pregleda.

BRADAVICE

Bradavice, su dobroćudne kožne promjene koje najčešće nastaju nakon interakcije površinskog sloja kože i određenih tipova humanog papiloma virusa. Imaju izgled čvrstih čvorića, promjera su obično do 1 cm i najčešće su smeđe boje ili boje kože. Ne predstavljaju nikakvu opasnost po zdravlje, a mogu se uklanjati:

• krioterapijom 
• ekskohleacijom – postupak izrezivanja djelića kože na kojem se nalazi bradavica
• CO2 laserom 
• keratoliticima – kemijski preparati koji se nanose na kožu, te s vremenom razgrađuju slojeve bradavice

GLJIVICE NA NOKTIMA

Još jedan od čestih uzroka posjeta dermatologu su gljivice na noktima, odnosno stanje poznato pod nazivom onihomikoza.

Te promjene su obilježene bjelkasto-žutim obojenjem nokta, a s vremenom i promjenom njegove građe. Budući da infekcije obično dugo traju, dolazi do zadebljanja nokta i njegova odizanja od površine, čime on propada i mrvi se.

Nakon mikrobiološke potvrde da se radi o gljivičnoj infekciji, za liječenje se koriste lokalni (kupke i kreme) i sistemski preparati (tablete) koji djeluju protiv gljivičnih mikroorganizama. 

AKNE

Akne su jedan od najčešćih dermatoloških problema koji se mogu pojaviti u svakoj dobi, a osobito su česte u pubertetu i adolescenciji.

Imaju značajan utjecaj na samopouzdanje i dobrobit pacijenata, a put do njihova izlječenja može biti dug i mukotrpan. K

valitetan dermatološki pregled i ispravna edukacija od strane stručnjaka su neophodan prvi korak u borbi protiv ove učestale bolesti. 

Važno je napomenuti da se akne mogu uspješno tretirati i riješiti primjenom laserske terapije uklanjanja akni i laserskom terapijom za uklanjanje ožiljaka od akni koje nudimo u Poliklinici Mazalin.

DJEČJE BOLESTI

Dječja dob karakterizirana je sebi svojstvenom skupinom kožnih problema koji se rijetko pojavljuju u odrasloj dobi.

Osim dječjih osipnih bolesti, koje su u nadležnosti liječnika obiteljske medicine, u ovom uzrastu se pojavljuju i promjene poput:

• hemangioma – dobroćudni tumor krvnih žila 
• prirođenih nevusa – madeži prisutni po rođenju ili koji nastaju u ranoj dobi
• plamenih nevusa – veće crvene mrlje na površini kože, prisutne već po rođenju, koje se s vremenom ne povlače

Takvim promjenama bavi se grana pedijatrijske dermatologije, odnosno dječji dermatolozi. 

RANICE KOJE NE CIJELE

Naša koža je izložena djelovanju brojnih vanjskih čimbenika koji je mogu nadražiti ili oštetiti, pa su ranice na njenoj površini relativno učestale i bezopasne. Ponekad se na površini kože pojavljuju ranice za koje nismo sigurni kako su nastale, no ukoliko one brzo prođu, ne trebaju biti alarm za uzbunu. S druge strane, primjetite li ranu na koži koja ne cijeli već duže vrijeme (više od dva tjedna bez ikakvog poboljšanja), to bi vam trebalo pobuditi sumnju na ozbiljnije stanje i potaknuti vas na odlazak dermatologu.

SUMNJIVI MADEŽI

Madeži ili nevusi su potpuno prirodna područja hiperpigmentacije kože i mnogi ih smatraju simbolom ljepote (“beauty marks”). S dugogodišnjim izlaganjem suncu, raste šansa za zloćudnom promjenom stanica koje sačinjavaju madeže. Stoga, neophodno je povremeno obavljati samopreglede kože u kojima obraćamo pozornost na bilo kakve promjene veličine, oblika ili boje madeža. 

Primjetite li ikakve promjene ili simptome od strane madeža poput boli, svrbeža ili peckanja, obavezno se obratite svom dermatologu. 

MOŽEMO LI REDOVITIM PREGLEDIMA KOŽE SPRIJEČITI DERMATOLOŠKE BOLESTI?

Poput mnogih stanja u medicini, dermatološke bolesti su uzrokovane interakcijom više faktora, uključujući one na koje možemo utjecati i one na koje ne možemo.

Njihov nastanak je nemoguće u potpunosti spriječiti, no razlika između otkrivanja bolesti u njenom začetku i u uznapredovalom stadiju, može značiti razliku između života i smrti.

Od karcinoma i melanoma, do kroničnih bolesti poput psorijaze i rozaceje, rana dijagnoza i rani početak liječenja poboljšavaju ishod bolesti i smanjuju rizik za nastanak komplikacija.

Također, liječenje bolesti već u ranoj fazi omogućuje upotrebu manje agresivnih terapijskih postupaka koji imaju puno niži rizik od razvoja nuspojava.

Primjerice, početni stadij melanoma liječi se jednostavnom ekscizijom (izrezivanjem) promjene i ima gotovo stopostotnu uspješnost liječenja, dok nuspojava nema.

Ukoliko taj melanom ne primjetimo i ne liječimo, on može napredovati do visokih stadija kada njegovo liječenje obuhvaća opsežne operacije, kemoterapiju i zračenje, s preživljenjem od samo 22,5% u narednih 5 godina.

Ono što čini razliku između ova dva scenarija su isključivo redoviti samopregledi i pravovremeni posjet dermatologu. 

I ZA KRAJ…

Vrijednost kvalitetnih dermatoloških pregleda kože je neprocjenjiva i leži u mogućnosti ranog otkrivanja potencijalno opasnih kožnih promjena i savjetovanju pacijenata o potrebnim promjenama u njezi kože i životnim navikama. Mjesečni samopregledi i redoviti preventivni posjeti dermatologu su osnova prevencije brojnih tumorskih i kroničnih kožnih bolesti i mudro ulaganje u vaše buduće zdravlje. 

LITERATURA

1. Basta – Juzbašić A. i Sur. Dermatovenerologija. Medicinska naklada. 2014.
2. UpToDate. Patient education: Melanoma treatment; localized melanoma (Beyond the Basics)
3. SkinCancer. Annual exams
4. NHS. Non-melanoma skin cancer

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.