Kako se riješiti gljivica na noktu?

Gljivične infekcije kože i kožnih adneksa nazivaju se dermatomikozama. Kožni adneksi (u doslovnom prijevodu: dodaci, privjesci) su strukture pridružene koži, a uključuju dlake i nokte.

Pojava gljivica na noktu ili vaginalna gljivična infekcija neke su od češćih i svima dobro poznatih bolesti, no gljivične infekcije kože, njezinih adneksa i sluznica čine puno širu skupinu bolesti. U ovom blogu donosimo vam pregled najčešćih gljivičnih infekcija, kako ih prepoznati i kako ih liječiti!

Dermatomikoza-gljivično oboljenje kože

Dermatomikoza je naziv za gljivično oboljenje kože, a može biti uzrokovano različitim skupinama gljivica. Gljivice čine šaroliku skupinu mikroorganizama koji mogu uzrokovati lokalne, ali i sistemske infekcije. Gljivice su, kao i bakterije, normalan dio kožne mikroflore gdje su u suživotu s našim imunološkim sustavom. Poremećaj suživota i ravnoteže te posljedični razvoj gljivične infekcije može biti uzrokovan:

• antibioticima (što je čest problem kod vaginalne kandidoze),
• ranama na koži (primjerice, kod dijabetičkog stopala),
• pojačanim znojenjem i iritacijom zbog trenja (u području pazuha i unutarnje strane bedara)
• kožnom iritacijom nekog drugog uzroka (primjerice, u beba s pelenskim dermatitisom),
• prirodno slabijim imunološkim sustavom (oralna kandidijaza, odnosno mliječac koji se ponekad razvija u periodu dojenja).

Spomenuti rizični čimbenici, posebice kod dijabetičara zbog sporijeg cijeljenja kožnih rana mogu biti razlog za učestale gljivične infekcije. Posebno treba istaknuti i oštećenja nokta, primjerice zanoktice ili rane na području oko nokta koje pogoduju pojavi gljivica na noktu. Pojava gljivica na noktu često je uzrokovana manikurom koja se izvodi u neprikladnim i nesterilnim uvjetima jer se gljivice, kao i druge zarazne bolesti, mogu prenositi. 

Kožna gljivična infekcija može biti uzrokovana sljedećim vrstama gljivica:

• dermatofitima (dermatofitoze),
• kvascima (infekcija kandidom),
• plijesnima (koje rijetko uzrokuju infekciju kože).

Tko može oboljeti od gljivične infekcije?

Sistemske infekcije gljivicama mogu se očitovati u raznim organima, a javljaju se u osoba koje su imunokompromitirane (izrazito slabog imuniteta). To su ponajprije osobe koje su na imunosupresivnom liječenju, kemoterapiji zbog maligne bolesti ili imaju neliječenu HIV infekciju. Suprotno tomu, lokalne gljivične infekcije javljaju se i u potpuno zdravih pojedinaca, premda veći rizik za njihov razvoj također postoji u nekih skupina, poput oboljelih od šećerne bolesti. Nadalje, neke kronične bolesti kože, poput seboreičnog ili atopijskog dermatitisa te psorijaze imaju poveznice s gljivicama koje sudjeluju kao ‘okidači’ za njihov nastanak ili, pak, spomenute bolesti mogu olakšati razvoj infekcije.

Dermatofitoze

Dermatofitoze su gljivična infekcija uzrokovana dermatofitima, a mogu uzrokovati infekcije:

• gole, neobrasle kože (primjerice, kože lica ili nekog drugog dijela tijela koji nije jako dlakav).
• kože između prstiju (interdigitalno područje) i nokta,
• na predjelu kožnih nabora (intertrigo),
• vlasišta.

Gljivične infekcije kože

Sve gljivične infekcije kože pokazuju sličan izgled na koži. Promjene su najčešće obilježene:

• crvenkastim obojenjem,
• blago izdignutim rubovima u usporedbi s okolnom, zdravom kožom,
• ljuskanjem kože te
• blagim osjećajem žarenja i/ili svrbeža.

Osjećaj žarenja i svrbeža, ali i stupanj crvenila ovisi o vrsti uzročnika i lokalnoj upalnoj reakciji te ponekad može biti jače izražen. Kožne promjene često se smanjuju u sredini, a šire se periferno pa mogu izgledati poput prstena s jasno naglašenim rubom.  

Poseban oblik pokazuju gljivične infekcije interdigitalnog područja koje najčešće nastaju na stopalu. Zbog dugotrajnog nošenja uske obuće, znojenja i posljedičnog vlaženja, stopalo je idealno mjesto za razvoj gljivične infekcije. U spomenutom slučaju, kožne promjene su prepoznatljive po:

• crvenilu i pratećim ljuskanjem,
• maceracijama (područje tanke, oštećene i vlažne kože),
• površinskim ranicama (erozijama)

Gljivične infekcija noktiju i vlasišta

Pojava gljivica na noktu može biti uzrokovana kandidom, ali može biti riječi i o dermatofitozi. U slučaju gljivica na noktu promjene su lako prepoznatljive i uvijek započinju na slobodnom rubu nokta. Medicinski izrazi za postojanje gljivica na noktu su onihomikoza kojom označavamo infekciju samog nokta, i paronihija kojom označavamo infekciju okolne kože. Gljivice na noktu dovode do:

• žućkastih ili bjelkastih mrlja na noktima,
• zadebljanja okolnog dijela kože i samog nokta (hiperkeratoza),
• lomljenja, mrvljenja i gubitka zahvaćenog nokta.

Infekcije vlasišta najteži su oblik bolesti, a prema dubini ih dijelimo na površinske i dubinske. Površinske infekcije zahvaćaju kožu tik uz površinu, a dubinske se mogu širiti i u potkožje te uzrokovati nastanak apscesa i kronične upale. Osim na vlasištu, u muškaraca bolest može zahvatiti i bradu. Površinske infekcije dovode do lomljenja vlasi, a liječenjem dolazi do oporavka vlasišta. S druge strane, duboke infekcije često cijele ožiljcima te na zahvaćenom području dovode do trajnog gubitka kose. 

Infekcija kandidom

Kao i ostale gljivice, kandida je fiziološki dio naših koža i sluznica, a do infekcije tipično dolazi zbog pretjeranog umnažanja gljivice. Njezinom rastu najčešće pogoduje pad imuniteta te uzimanje nekih lijekova, primjerice antibiotika ili kortikosteroida. Infekcija kože kandidom ima sličan izgled kao i druge infekcije gljivicama, no često se dodatno pojavljuju i:

• površinske erozije kože,
• ragade (uzdužno pucanje kože i stvaranje ranica),
• bjelkaste naslage na zahvaćenoj koži,
• razvoj malih prištića (pustulica).

Premda se gljivične infekcije vanjskog spolovila mogu pojaviti zbog navedenih čimbenika (antibiotici i pad imuniteta), kandida može biti i spolno prenosiva bolest pa je relativno česti razlog odlaska na ginekološki pregled. Gljivična infekcija stidnih usana uzrokuje crvenilo i svrbež, a istovremena gljivična infekcija rodnice uzrokovat će bjelkasti, mrvičasti iscjedak. Zaraziti se mogu i muškarci pa je ponekad potrebno liječiti oba partnera.

Soor (gljivična infekcija usta, odnosno usne šupljine) javlja se u dojenčadi zbog slabijeg imuniteta, ali i u odraslih osoba koje nose zubne proteze ili su imunokompromitirane. Bolest je lako prepoznatljiva po obilnim, bijelim naslagama po sluznici usta. Onihomikoza (gljivična infekcija nokta) uzrokovana kandidom izgledom podsjeća na druge gljivice te uzrokuje iste simptome.

Kako se dijagnosticira gljivična infekcija?

Sve gljivične infekcije, pa tako i gljivične infekcije kože dijagnosticiraju se pregledom i razgovorom s liječnikom. Liječnik će vas ispitati detalje o:

• izgledu kožnih promjena, 
• početnom mjestu njihovog pojavljivanja i širenju,
• promjeni njihovog izgleda kroz vrijeme te
• pridruženim simptomima.

U slučaju težih oblika infekcija, a posebice infekcija vlasišta, potrebno je uzeti uzorak za mikroskopsku analizu i uzgoj uzročnika. Svrha takvog postupka je odrediti točnog uzročnika infekcije, slično kao kod izrade hemokulture pri vađenju krvi ili brisa ždrijela kod upale grla. Uzeti se može uzorak kože ili vlas, ovisno o vrsti infekcije.

Ponekad gljivične infekcije noktiju, ali i drugih dijelova tijela mogu imitirati neke kožne bolesti, a tada će biti potrebna detaljnija dermatološka obrada.

Svaka lokalna gljivična infekcija može se komplicirati sekundarnom bakterijskom infekcijom. To je osobito često u slučaju infekcija vlasišta te infekcija intertriginoznog područja, poput prepona. Bakterijska infekcija najčešće će pojačati lokalne promjene i uzrokovati nastanak pustula, malih mjehurića ispunjenih gnojem. U tom je slučaju potrebna i lokalna antibiotska terapija koju će odrediti vaš liječnik.

Liječenje gljivične infekcije

Gljivične infekcije mogu se liječiti lokalnom ili sistemskom terapijom. Sistemska terapija koristi se u slučaju infekcija vlasišta u kombinaciji s lokalnim liječenjem. Za ostale gljivične infekcije najčešće je dovoljno samo lokalno liječenje, korištenjem kreme ili gela koji sadrži antimikotik. Antimikotik je, kao i antibiotik za bakterije, kemijska tvar koja ‘ubija’ i sprječava rast gljivica. Antimikotici za nokte mogu se primijeniti poput laka za nokte koji sadrži antimikotik. 

Treba znati kako liječenje ponekad može biti dugotrajno, a uz primjenu lijeka potrebno je i održavati higijenu zahvaćenog dijela kože kako bi liječenje bilo što uspješnije.

Savjet za kraj- Kako spriječiti gljivične infekcije?

Postojanje gljivične infekcije u nekih ljudi često je začarani krug jer unatoč liječenju nisu otklonjeni rizični uvjeti koji pogoduju rastu gljivica. To se najčešće susreće u osoba koje:

• boluju od šećerne bolesti,
• su pretile pa između kožnih nabora dolazi do pojačanog znojenja i vlaženja,
• puno vremena provode u obući, uz pojačano znojenje stopala (primjerice, atletsko stopalo),
• ne mogu samostalno ili im je otežano voditi brigu o osobnoj higijeni,
• zbog prirode posla imaju stalno vlažne i mokre ruke,
• koriste pelene, a nemaju primjerenu higijenu pelenske regije.

U spomenutim slučajevima javljaju se česte gljivične infekcije pa je uz primarno liječenje potrebno osigurati i prikladne uvjete kože kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje. Područje gdje se pojavljuje gljivična infekcija potrebno je održavati suhim, a nokte urednima. 

Ako imate neku ranu, potrebna je primjerena higijena rane dok ona ne zacijeli, a također izbjegavajte obuću koja je uska i izaziva znojenje te redovito mijenjajte čarape. Također, gljivice se mogu prenijeti s čovjeka na čovjeka, ali i sa životinje na čovjeka. Zbog toga izbjegavajte korištenje tuđih osobnih predmeta poput češlja, obuće i ručnika, a pri doticaju sa zaraženim dijelom tijela ili životinjom, operite ruke.

Iako česta i bezopasna, pojava gljivica na noktu ili drugom dijelu tijela predstavlja veliki kozmetski problem i zahtijeva liječenje, stoga kontaktirajte liječnika!

LITERATURA:

• Skerlev M. Kožne bolesti uzrokovane gljivama (dermatomikoze). U: Basta-Juzbašić A i sur. Dermatovenerologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2014. 149–66. 
• Bouopda Tamo SP. Candida Infections: Clinical Features, Diagnosis and Treatment. Infect Dis Clin Microbiol. 2020; 2(2):91–102.
• American Academy of Dermatology. Fungal Infections of the Skin. 
• MSD Priručnik dijagnostike i terapije. Gljivične infekcije kože.

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.