×

Mrlje na koži – Hipopigmentacija ili hiperpigmentacija?

Diskoloracijske promjene na koži mogu se prezentirati u obliku hiperpigmentacijskih ili hipopigmentacijskih mrlja, najčešće na koži lica, ali i drugih dijelova tijela. Postoje razni uzroci takvih kožnih promjena, a danas su mogućnosti liječenja u obliku raznih dermatoloških tretmana sve veće i efikasnije.

U ovom blogu donosimo odgovore na sva pitanja koja vas zanimaju u vezi diskoloracijskih promjena na koži – što su hiperpigmentacija i hipopigmentacija kože i zašto se javljaju, koji su im sve potencijalni uzroci te koje sve opcije liječenja takvih kožnih promjena danas postoje.

hiperpigmentacija-kože

Što su hiperpigmentacija i hipopigmentacija kože?

Hiperpigmentacija je vrlo česta pojava na koži pri kojoj dijelovi kože postaju tamnije boje u odnosu na kožu koja ih okružuje. Ovo stanje je najčešće bezopasno i javlja se u oba spola svih rasa, a češće je u osoba svijetlije puti. Hiperpigmentacija nastaje radi prekomjernog stvaranja i taloženja smeđeg pigmenta melanina koji je odgovoran za boju kože, kose i šarenice (irisa) očiju, a proizvode ga specijalizirane stanice – melanociti. Različite puti posljedica su različite količine melanina koji se nalazi u koži, dok je broj melanocita u svih ljudi relativno jednak.

Postoje dvije vrste melanina – eumelanin i feomelanin. Stvaranje melanina pod utjecajem je brojnih čimbenika – genetičkih, ali i vanjskih kao što je to izloženost ultraljubičastom (UV) zračenju. Također, neka patološka stanja u organizmu mogu utjecati na proizvodnju i taloženje melanina u koži.

Poremećaji pigmentacije osim hiperpigmentacije uključuju i hipopigmentaciju (smanjenu pigmentaciju kože) te depigmentaciju (potpuni gubitak pigmentacije na koži). Hipopigmentacija se javlja radi snižene razine melanina u koži zbog čega je koža svjetlija od okolne koja ju okružuje. I hiper- i hipopigmentacija mogu biti:

  • fokalne (ograničeni „otočići“ na koži)
  • difuzne ili generalizirane (na koži većine ili cijelog tijela).

 

Zašto nastaju hiperpigmentacijske promjene na licu i tijelu?

Fokalna hiperpigmentacija je vrlo često posljedica postupalnih procesa, primjerice nakon ozljede (porezotine, opekotine) ili upalnih promjena poput akni ili folikulitisa. Također, česti oblik hiperpigmentacijskih promjena na licu je melazma – nakupina smećkastih mrljica na području čela, obraza i nosa, obično grubo simetričnih rubova. Najčešće se javlja u trudnica (tzv. melasma gravidarum), ali i u žena koje koriste oralnu hormonsku kontracepciju, kao posljedica povećane izloženosti estrogenu.

Manji postotak melazmi se može javiti kod muškaraca, a ova hiperpigmentacijska promjena je općenito češća kod ljudi tamnije puti. Izloženost Sunčevom zračenju može potencirati i pogoršati izraženost melazmi, a ove diskoloracijske promjene se u žena najčešće značajno smanje ili u potpunosti povuku nakon porođaja ili po prestanku korištenja hormonske kontracepcije. S druge strane, kod muškaraca vrlo rijetko dolazi do povlačenja već nastalih melazmi.

hiperpigmentacija-tijela

Uzroci hiperpigmentacijskih promjena

Jedne od najčešćih hiperpigmentacijskih promjena na koži su one uzrokovane izloženošću Sunčevom zračenju, a to su solarni lentigo i sunčane pjege. Solarni lentigo se prezentira hiperpigmentacijskim mrljama veličine do nekoliko milimetara u promjeru koje se javljaju na područjima najviše izloženima suncu poput lica, podlaktica i šaka. Ove promjene se povećavaju u broju i izraženosti sa starenjem, a najčešće se po prvi puta pojavljuju na koži nakon četrdesete godine života.

Sunčane pjege se prezentiraju kao sitne smećkaste mrljice na koži lica (najčešće obraza i nosa), vrata, ramena i ruku, odnosno dijelovima tijela koji su najviše izloženi suncu. Za ove hiperpigmentacijske promjene je karakteristično da im se izraženost smanjuje za vrijeme godišnjih doba kada je Sunčevo zračenje manje, a povećava u vrijeme ljetnih mjeseci.

Difuzna ili generalizirana hiperpigmentacija na tijelu se može javiti kao posljedica korištenja određenih lijekova (primjerice antimalarika, tetraciklina, nekih kemoterapeutika), ali i izloženosti teškim metalima. Osim toga, difuzne hiperpigmentacijske promjene na koži mogu biti uzrokovane i nekim sistemnim bolestima poput:

  • malignih bolesti
  • Addisonove bolesti
  • hemokromatoze
  • primarnog bilijarnog kolangitisa i dr.

Zašto nastaju hipopigmentacijske promjene na licu i tijelu?

Fokalne hipopigmentacijske promjene na koži su najčešće posljedica upalnih dermatoza poput psorijaze i atopijskog dermatitisa, ozljeda na koži i opeklina. Mogu se prezentirati kao bijele točke i mrlje na koži, pravilnih ili nepravilnih rubova, različitih veličina. Osim toga, hipo- ili depigmentacija na koži se može javiti i kao posljedica korištenja nekih lijekova (osobito hidrokinona i fenola), ali i nekih sistemnih bolesti kao što su:

  •  morfea (lokalizirni oblik sklerodermije)
  •  sklerozirajući lihen
  •  pytiriasis versicolor
  •  nutritivne deficijencije (npr. kvašiorkor)
  •  vitiligo i dr.

 

Vitiligo je kronična kožna bolest karakterizirana područjima hipo-, odnosno depigmentacije na koži. Promjene su obično oštro ograničene i često simetrične. Depigmentacijske mrlje mogu biti lokalizirane i obuhvaćati samo jedan ili više segmenata kože tijela ili generalizirane kada je promjenama obuhvaćena većina površine kože. Još jedan uzrok difuzne hipopigmentacije je albinizam – nasljedna bolest u kojoj je stvaranje melanina značajno smanjeno ili u potpunosti izostaje što za posljedicu ima hipopigmentaciju kože, kose i očiju.

hiperpigmentacija-na-kozi-lica

Kako se pigmentacijske promjene na koži liječe?

U adekvatnom liječenju hiper- ili hipopigmentacijskih promjena, prvo je važno pronaći potencijalni uzrok koji je takve promjene i izazvao. Otklanjanjem uzroka u nekim se slučajevima takve promjene značajno smanje u izraženosti ili čak u potpunosti povuku. To primjerice vrijedi za melazme uzrokovane korištenjem oralne hormonske kontracepcije ili hiperpigmentacijske mrlje uzrokovane određenim lijekovima.

U liječenju bilo kakve hiperpigmentacije na koži lica i/ili tijela, izuzetno je važno ograničiti izloženost kože Sunčevom zračenju i pravilno koristiti zaštitu od istog. Adekvatna zaštita se prvenstveno postiže redovitim i svakodnevnim nanošenjem kreme sa zaštitnim faktorom (SPF 50+), širokog spektra (blokiranje i UVA i UVB zračenja). Nanošenje takve zaštite na izloženu kožu (osobito lica) važno je i za vrijeme zimskih mjeseci kako bi se minimizirao utjecaj Sunčevog zračenja koji postoji čak i kada ga ne osjetite.

Također, postoje razni preparati s aktivnim sastojcima koje se mogu koristiti za posvjetljivanje hiperpigmentacijskih mrlja na koži, a često se koriste i u različitim kombinacijama:

  •  preparati s hidrokinonom
  •  preparati s azelaičnom kiselinom
  •  preparati s vitaminom C
  •  preparati s derivatima vitamina A (retinoidi)
  •  kortikosteroidne kreme
  •  preparati s kiselinama (glikolna, ferulična, salicilna, mliječna) i dr.

Zaključno

Neki od navedenih preparata mogu se dobiti na liječnički recept, dok se drugi mogu kupiti u slobodnoj prodaji. Svakako se prije bilo kakve primjene navedenih aktivnih sastojaka na koži (osobito lica) preporuča posavjetovati s dermatologom ili drugom stručnom osobom, s obzirom da nisu svi preparati pogodni za svaki tip kože, a neki su čak i kontraindicirani u određenim bolestima i stanjima (primjerice, trudnicama se savjetuje izbjegavanje kozmetičkih preparata s retinoidima radi potencijalno štetnog djelovanja na plod).

Druge metode liječenja lokaliziranih pigmentacijskih promjena na koži obuhvaćaju mikrodermoabraziju, primjenu kemijskih pilinga i tretmane laserom. Mikrodermoabrazija je tretman kojim se na blag način uklanja površinski sloj kože, čime se smanjuju ili uklanjanju kožne nepravilnosti poput ožiljaka od akni, proširenih pora, bora i diskoloracija. Često se kombinira s tretmanom s mikroiglicama (eng. microneedling). Kemijski piling je tretman u kojima se koriste kiseline u svrhu uklanjanja starih i odumrlih stanica kože i poticanja stvaranja novih. Tretmani laserom se sve češće primjenjuju u liječenju diskoloracijskih promjena na koži, a vrlo efikasno mogu ukloniti promjene na licu poput crvenila i hiperpigmentacijskih mrlja, ali i smanjiti izraženost fotoinduciranih bora na licu.

LITERATURA:

  • MSD Manual: Proffesional Version, dostupno na: https://www.msdmanuals.com/professional
  • DermNet: All about skin, dostupno na: https://dermnetnz.org
  • Desai SR: Hyperpigmentation Therapy: A Review, J Clin Aesthet Dermatol., 2014, 7(8): 13-17.
  • Searle T, Al-Niaimi F, Ali Faisal R.: The top 10 cosmeceuticals for facial hyperpigmentation, Dermatol Ther, 2020, 33(6):e14095.

 

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.