Mrlje na koži – Hipopigmentacija ili hiperpigmentacija?

Diskoloracijske promjene na koži mogu se prezentirati u obliku hiperpigmentacijskih ili hipopigmentacijskih mrlja, najčešće na koži lica, ali i drugih dijelova tijela. Postoje razni uzroci takvih kožnih promjena, a danas su mogućnosti liječenja u obliku raznih dermatoloških tretmana sve veće i efikasnije.

U ovom blogu donosimo odgovore na sva pitanja koja vas zanimaju u vezi diskoloracijskih promjena na koži – što su hiperpigmentacija i hipopigmentacija kože i zašto se javljaju, koji su im sve potencijalni uzroci te koje sve opcije liječenja takvih kožnih promjena danas postoje.

Što su hiperpigmentacija i hipopigmentacija kože?

Hiperpigmentacija je vrlo česta pojava na koži pri kojoj dijelovi kože postaju tamnije boje u odnosu na kožu koja ih okružuje. Ovo stanje je najčešće bezopasno i javlja se u oba spola svih rasa, a češće je u osoba svijetlije puti. Hiperpigmentacija nastaje radi prekomjernog stvaranja i taloženja smeđeg pigmenta melanina koji je odgovoran za boju kože, kose i šarenice (irisa) očiju, a proizvode ga specijalizirane stanice – melanociti. Različite puti posljedica su različite količine melanina koji se nalazi u koži, dok je broj melanocita u svih ljudi relativno jednak.

Postoje dvije vrste melanina – eumelanin i feomelanin. Stvaranje melanina pod utjecajem je brojnih čimbenika – genetičkih, ali i vanjskih kao što je to izloženost ultraljubičastom (UV) zračenju. Također, neka patološka stanja u organizmu mogu utjecati na proizvodnju i taloženje melanina u koži.

Poremećaji pigmentacije osim hiperpigmentacije uključuju i hipopigmentaciju (smanjenu pigmentaciju kože) te depigmentaciju (potpuni gubitak pigmentacije na koži). Hipopigmentacija se javlja radi snižene razine melanina u koži zbog čega je koža svjetlija od okolne koja ju okružuje. I hiper- i hipopigmentacija mogu biti:

• fokalne (ograničeni „otočići“ na koži)
• difuzne ili generalizirane (na koži većine ili cijelog tijela).

Zašto nastaju hiperpigmentacijske promjene na licu i tijelu?

Fokalna hiperpigmentacija je vrlo često posljedica postupalnih procesa, primjerice nakon ozljede (porezotine, opekotine) ili upalnih promjena poput akni ili folikulitisa. Također, česti oblik hiperpigmentacijskih promjena na licu je melazma – nakupina smećkastih mrljica na području čela, obraza i nosa, obično grubo simetričnih rubova. Najčešće se javlja u trudnica (tzv. melasma gravidarum), ali i u žena koje koriste oralnu hormonsku kontracepciju, kao posljedica povećane izloženosti estrogenu.

Manji postotak melazmi se može javiti kod muškaraca, a ova hiperpigmentacijska promjena je općenito češća kod ljudi tamnije puti. Izloženost Sunčevom zračenju može potencirati i pogoršati izraženost melazmi, a ove diskoloracijske promjene se u žena najčešće značajno smanje ili u potpunosti povuku nakon porođaja ili po prestanku korištenja hormonske kontracepcije. S druge strane, kod muškaraca vrlo rijetko dolazi do povlačenja već nastalih melazmi.

Uzroci hiperpigmentacijskih promjena

Jedne od najčešćih hiperpigmentacijskih promjena na koži su one uzrokovane izloženošću Sunčevom zračenju, a to su solarni lentigo i sunčane pjege. Solarni lentigo se prezentira hiperpigmentacijskim mrljama veličine do nekoliko milimetara u promjeru koje se javljaju na područjima najviše izloženima suncu poput lica, podlaktica i šaka. Ove promjene se povećavaju u broju i izraženosti sa starenjem, a najčešće se po prvi puta pojavljuju na koži nakon četrdesete godine života.

Sunčane pjege se prezentiraju kao sitne smećkaste mrljice na koži lica (najčešće obraza i nosa), vrata, ramena i ruku, odnosno dijelovima tijela koji su najviše izloženi suncu. Za ove hiperpigmentacijske promjene je karakteristično da im se izraženost smanjuje za vrijeme godišnjih doba kada je Sunčevo zračenje manje, a povećava u vrijeme ljetnih mjeseci.

Difuzna ili generalizirana hiperpigmentacija na tijelu se može javiti kao posljedica korištenja određenih lijekova (primjerice antimalarika, tetraciklina, nekih kemoterapeutika), ali i izloženosti teškim metalima. Osim toga, difuzne hiperpigmentacijske promjene na koži mogu biti uzrokovane i nekim sistemnim bolestima poput:

• malignih bolesti
• Addisonove bolesti
• hemokromatoze
• primarnog bilijarnog kolangitisa i dr.

Zašto nastaju hipopigmentacijske promjene na licu i tijelu?

Fokalne hipopigmentacijske promjene na koži su najčešće posljedica upalnih dermatoza poput psorijaze i atopijskog dermatitisa, ozljeda na koži i opeklina. Mogu se prezentirati kao bijele točke i mrlje na koži, pravilnih ili nepravilnih rubova, različitih veličina. Osim toga, hipo- ili depigmentacija na koži se može javiti i kao posljedica korištenja nekih lijekova (osobito hidrokinona i fenola), ali i nekih sistemnih bolesti kao što su:

•  morfea (lokalizirni oblik sklerodermije)
•  sklerozirajući lihen
•  pytiriasis versicolor
•  nutritivne deficijencije (npr. kvašiorkor)
•  vitiligo i dr.

Vitiligo je kronična kožna bolest karakterizirana područjima hipo-, odnosno depigmentacije na koži. Promjene su obično oštro ograničene i često simetrične. Depigmentacijske mrlje mogu biti lokalizirane i obuhvaćati samo jedan ili više segmenata kože tijela ili generalizirane kada je promjenama obuhvaćena većina površine kože. Još jedan uzrok difuzne hipopigmentacije je albinizam – nasljedna bolest u kojoj je stvaranje melanina značajno smanjeno ili u potpunosti izostaje što za posljedicu ima hipopigmentaciju kože, kose i očiju.

Kako se pigmentacijske promjene na koži liječe?

U adekvatnom liječenju hiper- ili hipopigmentacijskih promjena, prvo je važno pronaći potencijalni uzrok koji je takve promjene i izazvao. Otklanjanjem uzroka u nekim se slučajevima takve promjene značajno smanje u izraženosti ili čak u potpunosti povuku. To primjerice vrijedi za melazme uzrokovane korištenjem oralne hormonske kontracepcije ili hiperpigmentacijske mrlje uzrokovane određenim lijekovima.

U liječenju bilo kakve hiperpigmentacije na koži lica i/ili tijela, izuzetno je važno ograničiti izloženost kože Sunčevom zračenju i pravilno koristiti zaštitu od istog. Adekvatna zaštita se prvenstveno postiže redovitim i svakodnevnim nanošenjem kreme sa zaštitnim faktorom (SPF 50+), širokog spektra (blokiranje i UVA i UVB zračenja). Nanošenje takve zaštite na izloženu kožu (osobito lica) važno je i za vrijeme zimskih mjeseci kako bi se minimizirao utjecaj Sunčevog zračenja koji postoji čak i kada ga ne osjetite.

Također, postoje razni preparati s aktivnim sastojcima koje se mogu koristiti za posvjetljivanje hiperpigmentacijskih mrlja na koži, a često se koriste i u različitim kombinacijama:

•  preparati s hidrokinonom
•  preparati s azelaičnom kiselinom
•  preparati s vitaminom C
•  preparati s derivatima vitamina A (retinoidi)
•  kortikosteroidne kreme
•  preparati s kiselinama (glikolna, ferulična, salicilna, mliječna) i dr.

Zaključno

Neki od navedenih preparata mogu se dobiti na liječnički recept, dok se drugi mogu kupiti u slobodnoj prodaji. Svakako se prije bilo kakve primjene navedenih aktivnih sastojaka na koži (osobito lica) preporuča posavjetovati s dermatologom ili drugom stručnom osobom, s obzirom da nisu svi preparati pogodni za svaki tip kože, a neki su čak i kontraindicirani u određenim bolestima i stanjima (primjerice, trudnicama se savjetuje izbjegavanje kozmetičkih preparata s retinoidima radi potencijalno štetnog djelovanja na plod).

Druge metode liječenja lokaliziranih pigmentacijskih promjena na koži obuhvaćaju mikrodermoabraziju, primjenu kemijskih pilinga i tretmane laserom. Mikrodermoabrazija je tretman kojim se na blag način uklanja površinski sloj kože, čime se smanjuju ili uklanjanju kožne nepravilnosti poput ožiljaka od akni, proširenih pora, bora i diskoloracija. Često se kombinira s tretmanom s mikroiglicama (eng. microneedling). Kemijski piling je tretman u kojima se koriste kiseline u svrhu uklanjanja starih i odumrlih stanica kože i poticanja stvaranja novih. Tretmani laserom se sve češće primjenjuju u liječenju diskoloracijskih promjena na koži, a vrlo efikasno mogu ukloniti promjene na licu poput crvenila i hiperpigmentacijskih mrlja, ali i smanjiti izraženost fotoinduciranih bora na licu.

LITERATURA:

• MSD Manual: Proffesional Version, dostupno na: https://www.msdmanuals.com/professional
• DermNet: All about skin, dostupno na: https://dermnetnz.org
• Desai SR: Hyperpigmentation Therapy: A Review, J Clin Aesthet Dermatol., 2014, 7(8): 13-17.
• Searle T, Al-Niaimi F, Ali Faisal R.: The top 10 cosmeceuticals for facial hyperpigmentation, Dermatol Ther, 2020, 33(6):e14095.

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.