Zašto nastaje i što sve uzrokuje urtikariju?

Urtikarija ili koprivnjača su dobro ograničeni, crveni plakovi nalik ugrizu komarca, no mogu biti različitih veličina i oblika.

Slično psorijazi, urtikarija svrbi, ali se ne ljuska. Ovo se stanje kože javlja zbog otpuštanja histamina i njemu srodnih molekula u dubljem sloju kože (dermisu). Urtikarija može biti imunološke i neimunološke prirode te se javiti u akutnom ili kroničnom obliku. Uz koprivnjaču se može pojaviti i angioedem (oticanje dubokog dermisa) koji može zahvatiti kožu, ali i sluznice. Za razliku od urtikarije koja nije životno ugrožavajuća, oteklina uzrokovana angioedemom može zatvoriti dišni put i biti opasna po život. U tekstu vam donosimo sve o urtikariji, uzrocima i mogućnostima liječenja!

Što je koprivnjača ili urtikarija?

Koprivnjača, urtikarija ili urtikarijski osip su crveni plakovi, često praćeni svrbežom i oticanjem zahvaćenog dijela kože. Zbog toga su urtikarijske promjene nerijetko blago uzdignute iznad površine. Urtikarija se može kategorizirati prema načinu nastanka i prema duljini trajanja.

Koje su vrste urtikarije?

Prema načinu nastanka razlikujemo imunološke i neimunološke uzroke urtikarija. Oba uzroka dovode do istih promjena: otpuštanja histamina i drugih tvari iz upalnih stanica koje dovode do širenja kapilara, edema (otekline), crvenila i svrbeža.

Prema duljini trajanja urtikarija može biti akutna ili kronična. Najčešći oblik urtikarije je akutni (javlja se u oko 70% slučajeva), a u tek 30% slučajeva se javlja kronična urtikarija. Urtikarija se smatra kroničnom ako traje dulje od 6 tjedana. U kroničnih urtikarija rjeđe se otkrije uzrok te se u nekim slučajevima same povuku bez očitog razloga. Trajati mogu tjednima, ali i mjesecima. S druge strane, akutna urtikarija brzo nastaje, ali se i brzo povlači.

Koji je uzrok urtikarije?

Potencijalnih uzroka urtikarija ima mnogo i razlikuju se ovisno o tome govorimo li o akutnoj ili kroničnoj urtikariji. Neki uzroci akutne urtikarije mogu biti:

• kontakt s alergenom kao što je lateks, prhut, životinjska dlaka,
• lijekovi i kozmetički proizvodi,
• emocionalni stres ili anksioznost
• tjelesni podražaji (znojenje, tuširanje toplom vodom, sunce, tjelovježba),
• ugriz ili ubod kukca,
• infekcije bakterijama, parazitima ili virusima,
• transfuzijske reakcije,
• prehrambeni alergeni

Akutna urtikarija najčešće je povezana s alergijskim reakcijama i atopijom, odnosno sklonošću razvoja alergijske reakcije na tvari iz okoliša (alergene). Zbog toga se akutna urtikarija češće javlja u osoba koje boluju od alergijskog rinitisa (upale nosne sluznice) ili astme.

Kronična urtikarija ima daleko manje uzroka te se najčešće javlja uz neka druga tjelesna stanja. Uzroci kronične urtikarije mogu biti i autoimune bolesti, kao što je hipotireoza uzrokovana Hashimotovim tireoiditisom ili lupus. Drugi endokrini poremećaji mogu također biti praćeni urtikarijom. Osim toga, zloćudne bolesti (rak) također može biti uzrokom urtikarijskih promjena na koži.

Ponekad se uzrok urtikarije ne može odrediti ni nakon opsežne dijagnostičke obrade. Takve se urtikarije nazivaju idiopatskima jer njihov okidač ostaje neotkriven.

Kako izgleda urtikarija kod odraslih, a kako kod djece?

Plakovi se na koži mogu pojaviti pojedinačno ili u skupinama. Iako se urtikarija u pravilu opisuje kao pojava eritematoznih (crvenih) plakova, oni mogu biti crvene, svjetlocrvene pa i bijele boje. Javlja se i svrbež. Nakon otprilike 24 sata plakovi nestanu nakon čega na koži ne ostaju nikakvi vidljivi tragovi.

Ako se uz plakove javi i angioedem, moguć je osjećaj neugode i zatezanja zahvaćene kože ili sluznice. Angioedem najčešće prolazi u roku od 72 sata, obično nešto sporije od plakova.

Urtikarija kod djece ima jednaku kliničku sliku kao i urtikarija kod odraslih. Plakovi nerijetko nestaju nakon 24 sata. Neovisno o dobi, uz urtikariju se može javiti i anafilaktički šok. Vrlo je važno znati prepoznati simptome anafilaktičkog šoka jer je ovo stanje opasno po život!

Simptomi anafilaktičkog šoka mogu se javiti na:

• sluznicama (oticanje jezika, angioedem usne i kapaka)
• dišnom sustavu (kašalj, otežano disanje, oticanje sluznice dišnih puteva koje otežava govor i može uzrokovati gušenje)
• srcu i krvnim žilama (ubrzani, ali slabi puls uz niski tlak i omaglicu ili sinkopu)
• probavnom sustavu (mučnina, povraćanje i proljev)

Ako primijetite ove simptome na sebi ili nekome iz svoje okoline, ne čekajte sa zvanjem hitne pomoći!

Kako se dijagnosticira urtikarija?

Razgovor s liječnikom vrlo je važan dio pri dijagnosticiranju urtikarije. Vrlo je važno opisati svako prethodno pojavljivanje urtikarije, kada se javila, na kojem dijelu ili dijelovima tijela te koliko je trajala. Također, važno je spomenuti:

• bilo kakvo uzimanje lijekova
• kontakt s materijalima ili tvarima koje bi mogle uzrokovati alergijsku reakciju (lateks, boje, kozmetički pripravci i slično)
• konzumiranje hrane koja bi mogla biti povezana sa simptomima
• obiteljsku povijest bolesti

Početna dijagnostička obrada urtikarije temelji se na vađenju krvi i alergološkom testiranju jer je najčešći uzrok urtikarije alergijska reakcija. U slučaju sumnje na kroničnu urtikariju potrebno je učiniti dodatne testove kojima bi se utvrdio njezin točan uzrok.

Kako se liječi urtikarija?

Urtikarija se najčešće liječi antihistaminicima. Antihistaminici su lijekovi koji usporavaju otpuštanje histamina u tkivu. Antihistaminici se primjenjuju kao lijekovi i kod alergijskih reakcija gdje je također prisutno otpuštanje histamina. Osim antihistaminika, u težim se slučajevima mogu dati i kortikosteroidi. Akutne, alergijske urtikarije najčešće spontano prolaze, no davanje lijekova ubrzava povlačenje promjena i smanjuje neugodne simptome, poput svrbeža. Osim lijekova, hladni oblozi mogu se koristiti kao samopomoć jer će ublažiti svrbež, oteklinu i crvenilo.

Također, ako je u pitanju akutna urtikarija, izbjegavanje alergena, fizikalnih čimbenika (vode, sunca, topline ili hladnoće) ili kemijskih tvari koje djeluju provocirajuće može spriječiti ponovni nastanak urtikarije.

Što je to hipoalergena dijeta?

Za bolju kontrolu bolesti i sprječavanje novih epizoda urtikarije možete primijeniti hipoalergenu dijetu. Riječ je o dijeti koja se temelji na konzumaciji namirnica koje imaju minimalni alergeni učinak. Kako su alergeni najčešće bjelančevine, u početku se savjetuje izbjegavanje bjelančevina, a potom njihovo postupno uvođenje. Nažalost, neke namirnice su strogo zabranjene u takvoj prehrani, a to su:

• suhomesnati proizvodi zbog visokog udjela aditiva i konzervansa
• ostala konzervirana i jako začinjena hrana
• agrumi
• odnosno citrusno voće
• orašasti plodovi

Osim spomenutih namirnica, ostale se namirnice mogu prilagoditi ovisno o osobnom ukusu i toleranciji pojedine namirnice. Sami, ili uz savjetovanje s nutricionistom, možete odrediti koje namirnice koristiti, a koje izbaciti iz svakodnevne prehrane. Važno je da ovaj plan prehrane bude u potpunosti prilagođen vama. Ciljano izbacivanje namirnice ili skupine namirnica naziva se eliminacijskom dijetom te, kao i hipoalergena dijeta, može biti korisno u otkrivanju uzroka urtikarije i alergije općenito. Zbog toga ima veliku važnost u prevenciji, ali i dijagnostici urtike.

Literatura:

• MSD Priručnik. Urtikarija.
• Lakoš-Jukić I, Lipozenčić J. Kronična urtikarija. Medix: specijalizirani medicinski dvomjesečnik. 2005;11(59):102–106.
• Lipozenčić J. Urticaria i angioedem. U: Dermatovenerologija. Medicinska naklada 2014. 262–269.
• Schaefer P. Acute and Chronic Urticaria: Evaluation and Treatment. Am Fam Physician. 2017;95(11): 717-724.

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.