×

Trovanje hranom

Trovanje hranom je bolest probavnog sustava koju uzrokuje konzumacija prehrambenih proizvoda kontaminiranih virusima, bakterijama ili njihovim toksinima. Često se razvija ljeti i jedna je od stvari o kojima treba voditi brigu na ljetovanju. Visoke temperature ljeti pospješuju razmnožavanje mikroorganizama u hrani odnosno kvarenje hrane. Međutim, do trovanja hranom može doći tijekom cijele godine, a virusni oblici češći su zimi.

U ovom vam blogu nudimo pregršt informacija o trovanju hranom, uključujući to kako ga prepoznati i liječiti, a za kraj i 10 savjeta kako spriječiti da vam trovanje hranom pokvari ljetovanje.

kako liječiti trovanje hranom

ŠTO JE TROVANJE HRANOM?

Trovanje hranom je naziv za bolest probavnog sustava koja nastaje nakon konzumacije hrane kontaminirane mikroorganizmima odnosno toksinima koje proizvode. Glavne značajke bolesti su proljev i povraćanje, iako ne moraju biti prisutna oba simptoma.

KADA SE TROVANJE HRANOM POJAVLJUJE?

Virusne infekcije probavnog sustava češće su u hladnijim mjesecima u godini, te se rjeđe prenose hranom, a češće kapljicama sekreta. Bakterijske infekcije probavnog sustava češće su u toplijim mjesecima u godini i obično se prenose hranom.

Stoga, trovanje hranom je bolest s kojem se lako možete susresti na ljetovanju, uz druge bolesti koje su česte ljeti, poput ugriza krpelja ili promjena na koži uzrokovanih suncem. Zato je važno znati kako nastojati spriječiti trovanje hranom, te kako ga liječiti ako do njega dođe.

Budući da se zaraza prenosi hranom, redovito oboli više ljudi koji su jeli istu hranu. Obično je to hrana koja je dulje stajala izvan hladnjaka ili hrana iz ugostiteljskih objekata s lošim sanitarnim uvjetima i koji ne pripremaju hranu na ispravan način.

KAKO NASTAJE TROVANJE HRANOM?

Trovanje hranom može nastati na dva različita načina: 1) konzumacijom hrane zagađene bakterijama ili virusima, koji se zatim umnažaju u probavnom sustavu i uzrokuju infekciju, ili 2) konzumacijom hrane zagađene toksinima koje proizvode bakterije. Bakterijska trovanja hranom, bilo samom bakterijom ili njezinim toksinom, najčešći su oblik trovanja hranom ljeti.

U drugom slučaju bakterije se ne umnažaju u probavnom sustavu uzrokujući infekciju, već sâmi toksini stvaraju simptome bolesti. Bolest uzrokovana bakterijskim toksinima u hrani ima kraće ukupno trajanje od bolesti uzrokovane infekcijom.

Također, u drugom je slučaju kraće razdoblje koje prođe od konzumacije pokvarene hrane do razvoja prvih simptoma koji se odnose na trovanje hranom (inkubacija). Vrijeme inkubacije kod trovanja toksinima iznosi između 1 i 16 sati. Kod virusne infekcije iznosi između 12 sati i 4 dana. Kod bakterijskih infekcija iznosi između 1 i 7 dana, ili više, ovisno o vrsti bakterije.

KOJI MIKROORGANIZMI NAJČEŠĆE UZROKUJU TROVANJE HRANOM? 

U narednom tekstu opisujemo pojedine uzročnike trovanja hranom i posebnosti bolesti koje uzrokuju.

Norovirus se prenosi hranom na koju su dospjele čestice stolice ili povraćenog sadržaja zaražene osobe, odnosno hranom koja je na neki drugi način zagađena norovirusom. Virus je vrlo zarazan, ali obično uzrokuje blagu bolest, kratkog trajanja. Vrijeme inkubacije iznosi između 12 sati i 4 dana. Zagađenom hranom mogu se prenositi i drugi virusi koji uzrokuju infekcije probavnog sustava, poglavito rotavirus. Virusne infekcije probavnog sustava, za razliku od bakterijskih, češće su u hladnijim mjesecima u godini.

Bakterije iz roda Campylobacter u načelu se ne prenose s čovjeka na čovjeka, već sa životinja na čovjeka. Taj se prijenos obično ne događa u izravnom kontaktu sa životinjom, već konzumiranjem nedovoljno termički (toplinski) obrađenog mesa, osobito piletine, ili nepasteriziranog mlijeka. Vrijeme inkubacije nešto je dulje nego kod većine oblika trovanja hranom, te može redovito iznositi i do tjedan dana.

Bakterije iz roda Salmonella također se obično prenose konzumacijom nedovoljno termički obrađene hrane. Kod salmoneloze osobito je često posrijedi trovanje piletinom ili jajima (uključujući trovanje majonezom). Djeca su podložnija infekciji salmonelama od odraslih ljudi. Vrijeme inkubacije obično iznosi 1-2 dana.

Listeria monocytogenes uglavnom ne uzrokuje bolest u osoba normalnog imuniteta, već u onih s oslabljenim imunitetom, poput novorođenčadi, trudnica ili starijih ljudi. Infekcija ovom bakterijom osobit značaj ima u trudnoći zbog mogućih posljedica za dijete. Bakterija se prenosi kontaminiranom hranom, često nedovoljno termički obrađenim mesom, nepasteriziranim mlijekom ili mliječnim proizvodima, a infekcija obično nastaje u trećem tromjesečju trudnoće. U trudnice uzrokuje blagu bolest, sa simptomima sličnima sezonskoj gripi, ali infekcija fetusa koja se prenosi s majke može imati teške posljedice. Prepozna li se infekcija i pravovremeno liječi, dijete se može roditi zdravo. Stoga, preporučujemo vođenje trudnoće, kako biste sačuvali zdravlje vašega djeteta. 

Bakterije iz roda Yersinia najčešće se prenose konzumacijom nedovoljno termički obrađene svinjetine. Vrijeme inkubacije obično iznosi 4-6 dana. Osim tipičnog oblika bolesti obilježenog proljevom i vrućicom, također može uzrokovati pseudoapendicitis, odnosno bolest koja oponaša simptome apendicitisa (upale crvuljka, koju se često pogrešno naziva ‘’upala slijepog crijeva’’).

Toksini bakterije Staphylococcus aureus obično dospijevaju u hranu od ljudi koji je pripremaju, a nose bakteriju u nosnoj šupljini odnosno ždrijelu, ili u kožnim oštećenjima. Toksini ove bakterije otporni su na termičku obradu hrane. Drugim riječima, ne mogu se uništiti kuhanjem ili pečenjem. Vrijeme inkubacije iznosi 1-6 sati. Stafilokokno trovanje hranom pretežno je obilježeno jakim povraćanjem.

Toksini bakterije Clostridium perfringens uzrokuju nakon nešto duljeg vremena inkubacije, od 8 do 16 sati, bolest koja je pretežno obilježena vodenastim proljevom. Obično je u pitanju trovanje mesom.

Bakterija Bacillus cereus može uzrokovati bolest sličnu kao obje prethodno navedene bakterije, ovisno o tome koji se njezin toksin nalazi u hrani koju je osoba konzumirala. Razvija se uglavnom u riži, čak i ako je čuvana u hladnjaku dulje vrijeme.

BOTULIZAM

Botulizam je oblik trovanja hranom uzrokovan toksinom bakterije Clostridium botulinum. Vrijeme inkubacije iznosi 12-36 sati. Bolest može započeti mučninom i povraćanjem, bolovima u trbuhu i proljevom, slično drugim oblicima trovanja hranom. Međutim, naknadno se razvija mišićna slabost, koja može ugroziti život kada zahvati dišne mišiće. Obično se pojavljuje više slučajeva bolesti skupa, u ljudi koji su konzumirali istu hranu. Najčešće se radi o domaće konzerviranoj hrani. ‘’Baloniranje’’ konzerve hrane, odnosno ispupčenje stijenki zbog nakupljanja plina, ukazuje na mogućnost zagađenosti hrane botulinskim toksinom, te je važno takvu hranu ne konzumirati.

Bolest je životno ugrožavajuća, te ju je važno na vrijeme prepoznati i liječiti antitoksinom i potpornim mjerama za disanje. Korisno je radi postavljanja dijagnoze u bolnicu donijeti ostatke hrane za koju se sumnja da je uzrokom intoksikacije radi laboratorijskog ispitivanja. Znakovi koji mogu upućivati na botulizam su suhoća usta, mutan vid, dvoslike, spuštenost očnih kapaka, smetnje gutanja ili govorenja, mlohavost mišića lica.

Trovanje hranom kod djece može biti u obliku dojenačkog botulizma. Dojenački botulizam nastaje infekcijom probavnog sustava nakon što dojenče ustima unese spore bakterije Clostridium botulinum. Spore se nalaze u prašini iz okoliša. Prašina sa sporama često zagađuje med. Stoga, iako je med siguran za konzumaciju u odraslih osoba i starije djece, preporučuje se izbjegavati davanje meda dojenčadi. Simptomi i znakovi su izostanak stolice, problemi s hranjenjem, slabost mišića odnosno mlohavost dojenčeta, neuobičajeno slinjenje, te razdražljivost ili slab plač.

TROVANJE HRANOM – SIMPTOMI

Važno je znati koji su simptomi trovanja hranom te kako prepoznati trovanje hranom, da biste ga mogli pravovremeno i primjereno početi liječiti. Glavni simptomi i znakovi trovanja hranom koje je rezultat infekcije virusima odnosno bakterijama su sljedeći:

  • mučnina
  • povraćanje
  • proljev
  • grčevi u trbuhu
  • povišena tjelesna temperatura

 

Proljev obično traje do tjedan dana. Ponekad se sluznica crijeva, oštećena za vrijeme infekcije, ne uspijeva brzo oporaviti, pa proljev traje dulje, iako je sâma infekcija razriješena.

Kao rezultat gubitka tekućine u tijelu uslijed obilnog proljeva ili povraćanja može se razviti dehidracija. Liječenje je u prvom redu usmjereno upravo na rehidraciju organizma.

Kod intoksikacija bakterijskim toksinima iz hrane povraćanje je uglavnom dominantni simptom, dok je proljev odsutan ili oskudniji nego kad je u pitanju prethodno opisano trovanje hranom. Temperatura je najčešće normalna. U tom slučaju bolest obično prolazi unutar jednoga dana.

Zabrinjavajući simptomi i znakovi, koji trebaju potaknuti traženje medicinske pomoći, su sljedeći:

  • teže narušeno opće stanje
  • ubrzana frekvencija rada srca
  • nizak krvni tlak
  • disanje koje je ubrzano, usporeno, duboko ili plitko
  • plavičasti prsti ili usne
  • izostanak potrebe za mokrenjem dulje negoli je normalno
  • prisutnost krvi u stolici ili povraćenom sadržaju
  • dulje trajanje vrućice (okvirno, više od 5 dana)
  • izrazito jaka bol u trbuhu ili osjetljivost trbuha na dodir

 

Ako je bol u trbuhu izrazito jaka i ako se trbuh bolno grči na dodir, može se raditi o težoj bolesti, te su potrebe dodatne pretrage, često uključujući ultrazvuk abdomena

Osim na teži oblik infekcije probavnog sustava, krv u stolici može upućivati na zloćudne tumore, upalne crijevne bolesti ili druga ozbiljna stanja. Stoga, potrebna je daljnja dijagnostička obrada.

simptomi trovanja hranom

DIJAGNOSTIKA

Za dijagnostiku se koristi pregled uzorka stolice. Takva dijagnostika ne provodi se redovito u svih oboljelih, već u osoba s nekom od sljedećih karakteristika:

  • teže bolesni
  • dulje trajanje vrućice (> 5 dana)
  • krv i sluz u stolici
  • mala djeca i starije osobe
  • trudnice
  • dulje trajanje simptoma
  • teže kronične bolesti

 

Ponekad se može za pregled umjesto uzorka stolice upotrijebiti povraćeni sadržaj. Ostatci konzumirane hrane mogu biti korisni uzorci za pregled ako se sumnja na trovanje hranom.

Osobama s krvlju u stolici ili povraćenom sadržaju često je potreban endoskopski pregled, odnosno vizualni pregled probavnog sustava kamerom koja se uvodi kroz usta ili analni otvor.

TROVANJE HRANOM – LIJEČENJE

Važno je znati kako liječiti trovanje hranom, osobito ako obolite na ljetovanju. Za liječenje trovanja hranom ključna je rehidracija – to je prva pomoć kod trovanja hranom. Tekućinu se oboljeloj osobi može davati na usta ili intravenski. Na usta se može davati obična voda ili oralna rehidracijska otopina. To je vodena otopina koja sadrži šećer i minerale. Može se pripremiti otapanjem gotovih pripravaka iz ljekarne u vodi. 

Ako niste u mogućnosti kupiti pripravak u ljekarni, moguće je pripremiti otopinu i od sastojaka koje imate kod kuće: u 1 litru čiste vode ili čaja umiješati 1 čajnu žličicu kuhinjske soli, ½ čajne žličice sode bikarbone i 1-2 jušne žlice šećera.

Redovitu prehranu treba uspostaviti što je prije moguće, kako bi se spriječio brz i pretjeran gubitak tjelesne mase koji često prati trovanje hranom. Prehrana treba biti bogata bjelančevinama i ugljikohidratima, a izbjegavati treba celulozu i mast. Neki primjeri takvih namirnica su: kuhano pileće ili pureće meso, kuhana riža, dvopek, jogurt, svježi ili posni sir, banane, zobena kaša, kuhani krumpir, žganci, griz.

Kada dojenče oboli od trovanja hranom ili drugog oblika infekcije probavnog sustava, majka se može zapitati: jesu li trovanje hranom i dojenje međusobno isključivi? Odgovor je taj da se kod dojenčadi preporučuje nastaviti dojenje.

Antibiotici se ne primjenjuju u svih pacijenata, već u pacijenata s nekom od sljedećih karakteristika:

  • teže bolesni
  • dulje trajanje vrućice (> 5 dana)
  • starije osobe i mala djeca
  • krv u stolici
  • teže kronične bolesti
  • korištenje antibiotika u proteklih mjesec dana (povećan rizik infekcije bakterijom) Clostridium difficile

 

Medicinski ugljen često se koristi kod trovanja hranom. Funkcionira tako da na svoju površinu veže toksine ili mikroorganizme, koji se tako uspješnije izlučuju stolicom. Medicinski ugljen može stolicu učiniti crnom, ali takva promjena boje ne treba biti razlog za brigu sama po sebi te je prolazna.

Antiperistaltici su lijekovi koji smanjuju kretanje crijeva (peristaltiku). Tako mogu ublažiti proljev. Međutim, njihova primjena se ne preporučuje kod trovanja hranom ili drugih infektivnih proljeva jer usporavanje peristaltike crijeva može pospješiti djelovanje toksina.

Probiotici su ljekovita sredstva koja sadrže mikroorganizme koji se inače mogu pronaći na sluznici crijeva. Populacija tih mikroorganizama obično je narušena infekcijom mikroorganizmima koji uzrokuju bolest ili korištenjem antibiotika. Probiotici u periodu bolesti, ali i izvan njega, pomažu obnovi populacije tih korisnih mikroorganizama. Većina probiotika sadrži bakterije roda Lactobacillus, a neki i određenu vrstu gljivice koja se pokazala korisnom. Prebiotici su, pak, određena vrsta vlakana kojima se hrane korisni mikroorganizmi u crijevima. Hrana bogata prebioticima – razne vrste povrća i voća – pospješuje obnovu crijevne mikroflore.

SAVJETI ZA PREVENCIJU TROVANJA HRANOM

Za kraj vam donosimo 10 savjeta kako biste izbjegli da vam akutno trovanje hranom pokvari ljetovanje ili radni tjedan:

  1. perite ruke prije pripremanja hrane i prije jela
  2. perite svježe voće i povrće
  3. kada pripremate meso, pobrinite se da ono bude dobro toplinski obrađeno
  4. nemojte piti nepasterizirane mliječne proizvode
  5. nemojte držati hranu izvan hladnjaka, osobito ljeti
  6. nemojte jesti hranu koja je predugo stajala u hladnjaku
  7. nemojte jesti hranu kojoj je istekao rok trajanja
  8. nemojte jesti hranu sumnjivog, neugodnog mirisa
  9. nemojte jesti hranu iz konzervi čije su stijenke ‘’balonirane’’ ili koja se na drugi način čini pokvarenom, osobito ako je proizvedena u kućnoj radinosti
  10. nemojte jesti hranu u ugostiteljskim objektima upitnih sanitarnih uvjeta

 

Kod izražavanja roka trajanja na prehrambenim proizvodima, korisno je imati na umu razliku između formulacija ‘’upotrijebiti do’’ i ‘’najbolje upotrijebiti do’’. Formulacija ‘’upotrijebiti do’’ govori kako nakon isteka roka trajanja nije sigurno konzumirati proizvod, čak i ako nema promjena u izgledu ili mirisu. S druge strane, formulacija ‘’najbolje upotrijebiti do’’ govori kako nakon isteka roka trajanja može doći do promjene svojstava poput okusa ili teksture, iako proizvod može biti siguran za konzumaciju dugo nakon isteka tog roka.

 

LITERATURA:

  1. Begovac J i sur. Klinička infektologija. Zagreb: Medicinska naklada. 2019.
  2. Centers for Disease Control and Prevention – How Norovirus Spreads
  3. Kalenić S i sur. Medicinska mikrobiologija. Medicinska naklada. 2013.
  4. Podvorec D. Hipotonično dojenče [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2021
  5. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu – „Upotrijebiti do“ ili „najbolje upotrijebiti do“? Novi vodič za pomoć proizvođačima hrane

 

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i Dr. Dominik Ljubas u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.