Promjene na koži uzrokovane suncem

Tijekom toplijeg dijela godine najviše brinemo o vlastitoj koži i promjenama koje uočavamo na njoj. Iako se izlaganje Suncu najčešće povezuje s opeklinama i melanomom, dugogodišnje i svakodnevno izlaganje Suncu može uzrokovati i druge kožne promjene koje mogu biti dobroćudnog, ali i zloćudnog karaktera. Sunčeva svjetlost može biti uzrok alergijskih reakcija, ali je i rizični čimbenik za nemelanomske tumore kože – planocelularni i bazocelularni karcinom. U ovom blogu donosimo vam sve o najznačajnijim kožnim promjenama koje nastaju uslijed dugogodišnjeg izlaganja Suncu i kako ih prepoznati te vas podsjećamo da su uz ginekološki, redoviti dermatološki pregledi također poželjni i potrebni! 

KAKO SUNCE UTJEČE NA KOŽU?

Sunčeva svjetlost ima nezamjenjivu ulogu u ljudskom životu i od presudne je važnosti za neke procese u tijelu. Primjerice, proizvodnja vitamina D u organizmu nezamisliva je bez Sunčeve svjetlosti. Međutim, takva svjetlost može imati i negativne učinke, posebice na koži koja je kronično izložena Suncu. Jedan dio Sunčeve svjetlosti pripada ultraljubičastoj spektru. Ultraljubičasti spektar označava se kraticom UV, prema engleskom nazivu ultraviolet (hr. ultraljubičasto), a čine je UVA, UVB i UVC zrake. UVB zrake imaju najznačajniji učinak na kožu jer dopiru do njezine površine. Jedna od karakteristika ovih zraka jest da prolaze kroz vodu, zbog čega je primjena krema sa zaštitnim faktorom potrebna i tijekom boravka u moru ili slatkoj vodi.

Sunčeve zrake potiču melanocite (pigmentirane stanice kože) na proizvodnju kožnog pigmenta melanina čija je zadaća zaštita kože od negativnog učinka pretjeranog izlaganja UV zrakama. Zbog toga se tamnjenje može objasniti kao prilagodba i zaštitna reakcija organizma na izlaganje Suncu. Osim proizvodnje melanina, dugoročno izlaganje Suncu uzrokuje i druge (ne)vidljive promjene na koži, a to su:

• oštećenje genetskog materijala stanica kože, što je jedan od čimbenika za razvoj malignih tumora kože (melanom, planocelularni i bazocelularni karcinom),
• promjene kolagenskih i elastičnih vlakana, što dovodi do starenja (proces photoaginga),
• smanjenje aktivnosti imunoloških stanica u koži, zbog čega se neke bolesti i upalne promjene na koži (primjerice, psorijaza) smiruju tijekom ljeta,
• Sunčevih opeklina.

Promjene na koži povezane sa Sučevim svijetlom tipično se dijele u nekoliko skupina, a to su:

• prekanceroze uvjetovane dugotrajnim izlaganjem Suncu,
• (ne)melanomski maligni tumori kože,
• fototoksične reakcije uzrokovane kombiniranim djelovanjem svjetlosti i neke tvari, najčešće kozmetičkih pripravaka,
• fotoalergijske reakcije nastale zbog imunološke reakcije na Sunčevu svjetlost,
• rijeđe bolesti, poput pelagre koja nastaje zbog manjka B3 vitamina.

PREKANCEROZE KOŽE

Prekanceroza je skupni naziv za promjene na koži iz kojih može nastati maligna novotvorevina (karcinom). Iz njih najčešće nastaje planocelularni karcinom, dok bazocelularni karcinom nema predstadij u obliku prekanceroze. Zato se za njega kaže da nastaje de novo. Pojava prekanceroza na koži zahtijeva pomno praćenje, a ponekad i preventivno liječenje zbog toga što upozoravaju na moguću preobrazbu u malignu promjenu. Nalazimo ih u epidermisu (površinskom dijelu kože). Promjene na koži kod starijih osoba, posebice na mjestima izloženima Suncu, često pripadaju skupini prekanceroza. Glavne prekanceroze su:

• aktinička keratoza,
• aktinički heilitis,
• keratoakantom.

Aktinička keratoza, poznata i pod nazivom solarna keratoza najčešća je prekanceroza kože koja se veže uz izlaganje UVB zrakama. Naziv aktinička označava da je uzrokovana utjecajem svjetlosti, a naziv keratoza opisuje izgled promjene. Naime, solarna keratoza izgleda kao oštro ograničena kožna promjena hrapave površine koja je prekrivena ljuskicama ili krasticama. Kraste i ljuskice često su smećkaste ili žućkaste boje. 

Kožne promjene na licu, uški ili vratu u starijih osoba svijetle puti najčešće odgovaraju aktiničkoj keratozi. Ukoliko se promjena pojavi na donjoj usni, govorimo o aktiničkom heilitisu.

Keratoakantom je brzorastuća tvorba koja raste iznad razine kože, a najčešće je okruglog oblika i tvrda na dodir. Kao i aktinička keratoza može imati rožnate naslage, ali je za razliku od nje crvenkasto obojen. 

Spomenute prekanceroze mogu se preobraziti u planocelularni karcinom kože, zbog čega ih je potrebno pratiti i liječiti. Liječenje najčešće uključuje:

• strogu i redovitu fotoprotekciju zaštitnim kremama,
• kirurško uklanjanje (eksciziju) promjene
• lasersko uklanjanje ili krioterapijsko liječenje (uklanjanje smrzavanjem)

BAZOCELULARNI I PLANOCELULARNI KARCINOM

Planocelularni i bazocelularni karcinom glavni su nemelanomski maligni tumori kože koji nastaju zbog izlaganja UV zračenju. Glavna razlika između ovih tumora jest tijek nastanka. Planocelularni karcinom tipično nastaje iz neke premaligne lezije (prekanceroze). Uglavnom se prepoznaju kao promjene na koži lica, premda je moguć razvoj tumora i na drugim mjestima na koži.

BAZOCELULARNI KARCINOM

Bazocelularni karcinom kože može imati različite oblike. Primjerice, nodularni bazocelularni karcinom raste iznad površine kože, poput perle. Na tumoru se ponekad mogu stvoriti rane (ulcerozni bazocelularni karcinom) i pigmentacije. Bazocelularni karcinom nosa često može u početku sličiti na kožni prišt, a kasnije se na njemu mogu pojaviti ulceracije. U slučaju pigmentacija, histološkim pregledom odstranjenog tkiva je potrebno isključiti melanom. 

Kožni bazocelularni karcinom najčešće je spororastući tumor, koji iznimno rijetko daje metastaze. Zbog sporog rasta ljudi često ignoriraju novonastale promjene misleći da je riječ o beznačajnoj ranici. Važno je upamtiti da svaka rana koja ne cijeli potencijalno upućuje na kožni tumor i stoga zahtijeva pregled liječnika.

Operacija bazocelularnog karcinoma podrazumijeva kirurško uklanjanje (eksciziju) tumora. Osim operativnog zahvata, u liječenju se može primijeniti i zračenje. Za bazocelularni karcinom prognoza je odlična, a radioterapija se uglavnom koristi u slučaju velikih tumora koji se ne mogu liječiti kirurški, uz jednake rezultate.

PLANOCELULARNI KARCINOM (SKVAMOZNI KARCINOM KOŽE)

Planocelularni karcinom nastaje na prijelazu kože i sluznice, a planocelularni karcinom donje usne najčešće je mjesto i oblik tumora. Naziv planocelularni označava da je tumor građen od epitelnih stanica. Epitelne stanice ne nalaze se samo na koži, već ih nalazimo i na sluznicama dišnog, genitalnog, i probavnog sustava.

Prekanceroza je prvi stadij u razvoju tumora, a daljnjom malignom promjenom nastaje in situ karcinom. Takav oblik karcinoma ograničen je na epitelne stanice kože (epidermis), a daljnjom progresijom nastaje invazivni planocelularni karcinom koji prodire u dublje dijelove (dermis).

Drugi oblici planocelularnog karcinoma koji se ne nalaze na koži nisu vezani uz izlaganje ultraljubičastom zračenju i povezuju se s drugim rizičnim čimbenicima. Rizični čimbenici za planocelularni karcinom usne šupljine uključuju konzumaciju alkohola, pušenje, ali i infekciju onkogenim tipovima HPV virusa. Pušenje je također rizični čimbenik za planocelularni karcinom pluća, kao i karcinom kolona.

Za planocelularni karcinom prognoza je lošija i postoji veća mogućnost ponovne pojave tumora (recidiva) nakon kirurškog liječenja. Preživljenje se značajno smanjuje ukoliko postoje metastaze u okolne limfne čvorove, ili udaljene organe.

ZNAKOVI ZA UZBUNU

Redovita dermatološka kontrola i samostalan pregled kože najučinkovitiji je način za pravovremeno uočavanje alarmantnih simptoma. Ne treba zanemariti ni pregled vlasišta, budući da se svi maligni tumori kože pa tako i planocelularni i bazocelularni karcinom mogu pojaviti i ondje. Bilo da je riječ o melanomskim ili nemelanomskim tumorima, posebnu pažnju treba obratiti na nekoliko stavki. Promjene koje ukazuju na ozbiljnija stanja najčešće su:

• promjene pigmentacije na koži ili promjene nevusa
• postojanje rane na koži koja ne cijeli duže vrijeme,
• ubrzanje rasta ili promjena izgleda kožne izrasline koja je otprije prisutna,
• povećanje limfnih čvorova u predjelu vrata ili nekog drugog dijela gdje se nalazi promjena.

SAVJET ZA KRAJ – KADA OTIĆI K LIJEČNIKU?

Ljeto nije jedino godišnje doba kada smo izloženi Suncu, a izlaganje Suncu teško je izbjeći. Zbog toga je najbitnije poznavati rizik dugotrajnog izlaganja jer se jedino tako možemo mudro zaštititi! Praćenje UV indeksa, izbjegavanje boravka na otvorenom u periodu najjačeg Sunca, korištenje pokrivala za lice, vlasište i tijelo te fotoprotekcija glavni su načini za siguran boravak na Suncu.

Samopregled kože omogućit će vam pravovremeno otkrivanje kožnih promjena, a redoviti posjeti dermatologu trebali bi postati dio brige o vlastitom zdravlju kako biste na vrijeme otkrili uzrok promjena na koži i uspješno ih liječili!

LITERATURA:

1. Kummar V, Abbas AK, Aster JC. Robbin’s Basic Pathology. 9th edition. Philadelphia: Elsevier, Saunders. 2013.
2. Lukšić I. Zloćudni tumori glave i vrata. U: Lukšić I i sur. Maksilofacijalna kirurgija. Zagreb: Naklada Ljevak. 2019; 156–163. 
3. Basta-Juzbašić A i sur. Dermatovenerologija. Zagreb: Medicinska naklada. 2014.

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.