Lice je obično prvo što primijetimo prilikom upoznavanja ljudi, a čista i blistava koža lica simbol je ljepote u brojnim kulturama. Kako bismo vlastitoj koži pružili primjerenu zaštitu i potporu u obliku kozmetičkih preparata, neophodno je poznavati njezine karakteristike i sklonosti. One se razlikuju od osobe do osobe, a opisane su tipovima kože. Što su tipovi kože, kako se određuju i kako voditi brigu o vlastitom tipu kože, doznajte u nastavku bloga.
U svijetu dermatologije postoje brojne podjele kože lica razvijene s ciljem prevencije bolesti i procjene sklonosti određenim kožnim promjenama. U narodu je pak najzastupljenija podjela kože u kozmetičkom smislu, pa tako postoje suhi, masni, mješoviti i osjetljivi tip kože. Ova podjela je nastala još sredinom prošlog stoljeća, uslijed razvitka kozmetičke industrije predvođene Helenom Rubinstein i Elizabeth Arden, pa ćete je često pronaći i kao „podjelu po Rubinstein“.
S razvojem industrije i napretkom znanosti, utvrđeno je kako je ova podjela u nekim dijelovima manjkava i korisnicima ne donosi zadovoljavajuće rezultate pri odabiru preparata za njegu kože. Stoga se pojavila potreba za razvojem nove, detaljnije podjele tipova kože koju je razvila Leslie Baumann. Podjela tipova kože po Baumann temelji se na 4 kategorije:
Važno je naglasiti kako mogu postojati sve moguće kombinacije ovih četiriju svojstava, što daje 16 mogućih tipova kože. Također, tip kože ne ostaje nužno isti tijekom cijeloga života, na primjer, osobe koje inače imaju normalnu kožu, često tijekom zimskih mjeseci mogu razviti suhu kožu.
Da bismo razumjeli karakteristike različitih tipova kože i njihove potrebe, važno je upoznati se s osnovnim pojmovima koji se tiču građe naše kože. Ona je sazdana od 3 sloja ispod kojih se nalazi potkožno masno tkivo. Površinski sloj se naziva epidermis i on se sastoji od svojih 5 slojeva, od kojih valja spomenuti površinski ili rožnati sloj (stratum corneum). Kroz te slojeve prolaze lojne žlijezde sa svojim izvodnim kanalima koje proizvode masno – voštani sadržaj, odnosno sebum. Sebum stvara mehaničku barijeru i štiti kožu od dehidracije. Jedna od posebitosti kože lica upravo je gustoća tih lojnih žlijezda kojih na licu može biti i do devet puta više nego na ostalim dijelovima tijela.
Vlastiti tip kože lica možete utvrditi u suradnji s vašim dermatologom ili samostalno, tako da ispunite online upitnik koji vas vodi kroz proces utvrđivanja karakteristika koje najbolje opisuju vašu kožu (kao primjer izdvajamo Baumann skin type questionnaire). Istraživanja su pokazala kako je subjektivna procjena svojstava kože (čak i od strane stručnjaka) često pogrešna i mora biti nadopunjena objektivnim dijagnostičkim metodama kako bi ponudila ispravne rezultate. Stoga je odlazak dermatologu jedini način da sa sigurnošću utvrdite vlastiti tip kože i počnete koristiti odgovarajuće proizvode kako biste kožu održali zdravom i mladolikom.
Masna koža uzrokovana je prekomjernim lučenjem sebuma iz žlijezda lojnica. Sebum je koži neophodan, budući da je štiti i sprječava dehidraciju, no u prekomjernim količinama može dovesti do začepljenja pora i nastanka kožnih oboljenja (primjerice akni). Najveća količina sebuma nastaje u području čela i nosa (takozvana T-zona), stoga se simptomi masne kože (poput akni) često pojavljuju prvo na ovim područjima. Treba imati na umu kako je određena količina zaštitnog sloja masti na licu normalna i zdrava, te ju ne treba pod svaku cijenu uklanjati, ako ne izaziva druge simptome.
Manjak sebuma jedan je od mogućih uzroka suhe kože, koju karakterizira crvenilo, svrbež, peckanje i ljuštenje kože. Uslijed manjka sebuma dolazi do povećanog isparavanja vode preko epidermisa. Do suhe kože mogu dovesti i sljedeći čimbenici:
Osjetljivu kožu karakterizira slaba barijera prema vanjskim utjecajima što dovodi do čestih upalnih reakcija. S obzirom na prezentaciju ona se dijeli u više podskupina, a najčešće se manifestira u obliku akni, rozaceje, peckanja i kontaktnog dermatitisa. Za razliku od osjetljive, otporni tip kože ima grublji i deblji rožnati sloj koji ju štiti od vanjskih utjecaja. Prilikom njege ovog tipa kože treba imati na umu da njegova građa, iako korisna pri obrani od vanjskih čimbenika, onemogućava „slabijim“ kozmetičkim preparatima da prodru u kožu i tako ih čini beskorisnima.
Termini pigmentirana i nepigmentirana u ovom smislu se ne odnose na količinu melanina (kožnog pigmenta) u koži, odnosno boju kože, nego na njenu sklonost razvijanju hiperpigmentiranih promjena (promjene koje su tamnije od ostatka kože). U obzir dolaze samo promjene koje je moguće dermatološkim preparatima ili postupcima izliječiti, kao što su:
U ovu skupinu ne pripadaju promjene koje je potrebno ukloniti ekscizijom (izrezivanjem) ili opsežnijim postupcima, na primjer:
*(bez obzira na hipervezu bilo bi dobro da u zagradu staviš pojašnjenje – „prirođeni madeži“)
Poznavanje sklonosti kože pigmentaciji neophodno je za ispravan odabir jačine i agresivnosti određenih kemijskih ili laserskih terapijskih postupaka.
Prirodno je da koža s odmakom vremena polako gubi svoju strukturu i elastičnost. To se prvenstveno događa uslijed oštećivanja kolagena i elastina (dva proteina kože koja održavaju njezinu strukturu). Kako bismo uspješno prevenirali štetu, neophodno je rano prepoznati sklonost kože prema boranju i krenuti sa primjenom odgovarajućih kozmetičkih preparata. Ova kategorija nam pomaže u ranom prepoznavanju te sklonosti putem identifikacije rizičnih čimbenika poput:
Masna koža uzrokovana je viškom sebuma na površini kože. Kako bismo to spriječili, potrebno je redovito čistiti kožu lica i prevenirati stvaranje još veće količine sebuma, tako što ćemo izbjegavati iritaciju kože.
*Pokušaj preoblikovati ovaj odlomak da ima više smisla. Primjerice: Masna koža uzrokovana je viškom sebuma na površini kože. Stoga, kako bi spriječili stvaranje još veće količine sebuma i popratne kožne promjene, potrebno je redovito čistiti kožu lica odgovarajućim preparatima/preparatima prilagođenim masnom tipu kože.
Ako to smatrate potrebnim, opravdano je koristiti tonere koji djeluju na smanjivanje pora i čiste kožu lica od ostataka šminke. Izbjegavajte korištenje tonera svaki dan i budite oprezni s tonerima koji sadrže alkohol, budući da mogu isušiti kožu lica, što će joj dugoročno naštetiti. Umjesto njih potražite tonere s dokazano učinkovitim prirodnim sastojcima poput hamamelis virginiana (sjevernoamerička lijeska) i aloe vere.
Njega suhe kože temelji se na obnovi zaštitne barijere kože i zadržavanju što veće količine vode u epidermisu.
Za čišćenje suhe kože najboljima su se pokazali nježni, nepjenušavi sapuni (engl. nonfoaming cleanser). Naime, što se sapun više pjeni, sadrži više surfaktanta (kemijske tvari koje smanjuju površinsku napetost), koji uklanja masnoću s lica. Ovo je poželjno kod masne kože, no kod osoba sa suhom kožom to dovodi do daljnje iritacije i isušivanja.
Kreme za suhu kožu
Pri odabiru hidratantne kreme za suhu kožu najvažnija stavka su ispravni sastojci. Njihov primarni cilj je „zarobiti“ što veću količinu vode u koži. U tu svrhu se najčešće koriste dvije vrste sastojaka, okluzivi i humektanti. Okluzivi prekrivaju površinu kože i smanjuju isparavanje vode, dok humektanti na sebe privlače molekule vode. Iznimno je važno da su oba sastojka zastupljena u kremi koju koristite, budući da su u kombinaciji daleko učinkovitiji.
Okluzivi koji se često koriste su:
Najčešće korišteni humektanti su:
Druga uloga sastojaka hidratantnih krema je jačanje zaštitne barijere vaše kože. U tu svrhu koriste se znanstveno potvrđene kombinacije koje sadržavaju kolesterol, ceramide (vrsta masti) i masne kiseline u točno određenim omjerima.
Najbolje formulacije za suhu kožu su kreme i losioni, a poželjno je nanositi ih nakon umivanja dok je lice još vlažno, kako bi što više vode ostalo u koži.
Tonere se ne preporuča koristiti kod suhe kože.
Kako biste spriječili daljnje oštećivanje strukture vaše kože, svakako treba za početak razmisliti o uklanjanju nekih ranije nabrojanih rizičnih čimbenika iz svakodnevnog života.
U kategoriji kozmetičkih preparata postoje 3 važne skupine koje dokazano pomažu vašoj koži u borbi protiv bora, a to su:
Štite vas od ultraljubičastog (UVA i UVB) zračenja. Najefikasniju zaštitu pružaju kreme s mineralnim prahom, čiju boju možete vrlo lako prekriti puderom.
Retinoidi su derivati vitamina A koji dokazano potiču sintezu kolagena i smanjuju njegovu razgradnju.
Najčešće korišteni antioksidans je vitamin C (askorbinska kiselina) koji osim smanjivanja oksidativnog stresa, sudjeluje i u samoj sintezi kolagena.
Sada se već zasigurno pitate zašto našem popisu nedostaju hijaluronska kiselina i preparati kolagena. Naime, oba sastojka, iako zastupljeni u koži, ne mogu prodrijeti kroz kožnu barijeru, ako ih nanosimo u obliku kreme. Zahvaljujući svojoj velikoj sposobnosti za vezanje vode (hijaluronska kiselina) i stvaranje proteinskog filma na površini kože (kolagen), oni uzrokuju privremeni efekt zatezanja kože i ispravljanja nepravilnosti. Nakon čišćenja kože i uklanjanja preparata, ovaj efekt se gubi, budući da ovi preparati ne mogu trajno smanjiti bore.
Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |