Koliko je opasna angina pektoris?

Angina pektoris je simptom koji ukazuje na smanjeni protok krvi u srčani mišić, najčešće zbog suženja ili začepljenja koronarnih arterija. Koronarne arterije su važne krvne žile koje opskrbljuju srce kisikom i hranjivim tvarima.
Bol u prsima ili osjećaj pritiska znak je angine pektoris. Najčešće nastaje zbog podliježeće bolesti srčanih krvnih žila. U pravilu, postojeća bolest se dodatno provocira izazivajući epizodu boli. Važno je biti upoznat s izgledom ovoga simptoma, jer može ukazivati na pogoršanje zdravlja srca ili nadolazeći srčani udar.

Što je angina pektoris?
Angina nastaje nakon što srce prestane dobivati potrebnu energiju i/ili kisik za rad. Ovisno o stupnju pomanjkanja energije, bol je različitog intenziteta. Tako kod angine gdje postoji protok, koji je blago umanjen, bol je slabija, dok kod potpunih opstrukcija i predinfarktnih stanja bol je vrlo jaka i raste s vremenom.

Građa srca
Srce je organ u prsištu čija je funkcija održavanje tlaka i protoka krvi kroz tijelo. Opisuje se kao pumpa s četiri komore. Svoj rad obavlja stiskanjem i opuštanjem stijenke koju tvori srčani mišić – miokard. Svaki mišić, tako i srce, za rad treba kisik i energiju.

Srčane krvne žile (koronarne arterije) polaze iz aorte (glavne arterije u tijelu) neposredno iznad srca. Opskrbljuju ga dvije žile, desna i lijeva koronarna arterija, koje se granaju i postepeno obavijaju čitav srčani mišić. Srce ne bi moglo obavljati svoju zadaću bez tih arterija, tako da sve krvne žile u tijelu ovise o njihovoj prohodnosti i funkciji.

Promjene krvnih žila
Protok krvi kroz krvne žile ovisi o njihovoj prohodnosti i stijenci. Svaki pomak funkcije krvnih žila mijenja način protoka krvi kroz njih. Promjene prisutne kod ljudi s anginom pektoris su najčešće aterosklerotoske – stijenka postane zadebljana zbog nakupljanja kolesterolskih plakova koji sužuju lumen i smanjuju dotok krvi.
Drugi uzroci narušenoga protoka jesu začepljenja uzrokovana ugrušcima, upale (vaskulitisi), vanjski pritisak i sl.

Angina
Angina može nastati zbog mozaika različitih, međusobno povezanih čimbenika. Promjene krvnih žila vode k manjoj sposobnosti opskrbe srca. Ukoliko srce zadeblja, npr. u prilagodbi na kronično povišen krvni tlak, ni zdrave krvne žile ne mogu primjereno opskrbiti uvećano srce.

S obzirom na uzrok, angina može biti više ili manje opasna. Time razlikujemo i više vrsta angina. Nastaju iz drugačijih razloga te se različito prezentiraju i zahtijevaju poseban pristup liječenju.
Svima je zajedničko da nastaju zbog promjena na razini krvnih žila srca.

Postoje četiri vrste:
Stabilna angina
Nestabilna angina
Prinzmetalova angina
Mikrovaskularna angina
Stabilna angina

Predvidljiva bol u prsima koja nastaje pri naporu obilježje je stabilne angine. Znak je promjene u stijenci krvne žile i podliježeće aterosklerotske bolesti. Nije hitno stanje. Bol nestaje kad naporna aktivnost prestane i čovjek miruje. Popuštanje boli može biti potpomognuto pripravcima koji sadrže nitroglicerin, jer opušta krvne žile i time olakšava protok krvi.

Kako izgleda epizoda angine?
Bol u prsima koja nastupi za vrijeme intenzivne tjelesne aktivnosti, poput košnje trave, nošenja teškog tereta ili planinarenja, može biti angina pektoris. Epizoda takve boli može nastati i kod manjih napora, ako se aktivnost započne prebrzo. Primjeri iz svakodnevnog života su hitro ustajanje iz kreveta zbog prespavanog alarma ili užurbani izlazak iz tramvaja zbog propuštene stanice.

Emocionalni stres može izazvati bol. Osjećaji ljutnje, straha ili uzbuđenosti ubrzavaju rad srca i mogu dovesti do angine. Važno je obratiti se liječniku kako bi se učinile daljnje pretrage, poput krvne slike sa lipidogramom i EKG. Redovite kontrole su potrebne za primjerenu kontrolu podliježeće bolesti.

Nestabilna angina
Nestabilna angina najčešće nastaje u mirovanju. Nije izazvana promjenama u aktivnosti čovjeka, već unutarnjim zbivanjima na srcu. Bol ne prestaje i sa vremenom postaje sve intenzivnija – pokazuje crescendo (tal. rastući) uzorak.

Hitno je stanje. Zahtjeva medicinsku pomoć zbog mogućeg infarkta.
Nastaje zbog začepljenja koronarne krvne žile, najčešće zbog komadića plaka koji se otkinuo. Ateroskleroza je povezana s ovom vrstom angine, budući da je izvor embola (uzročnika blokade) najčešće plak na stijenci krvne žile.

Prinzmetalova angina
Ova vrsta angine ne nastaje zbog začepljenja, već nekontroliranog stiskanja glatkih mišića krvne žile. Može se dogoditi i bez ateroskleroze, koja ju pogoršava ako je prisutna.

Među rizicima koji doprinose ovome stanju je pušenje.
Najčešće nestane bez intervencije, a može se liječiti farmakološkim pripravcima koji blokiraju rad kalcijskih kanala na glatkomišićnim stanicama krvnih žila.

Mikrovaskularna angina
Kada postoji bol unatoč “čistim”, prohodnim krvnim žilama, sumnja se na mikrovaskularnu varijantu angine. Promjene nastanu u najmanjim krvnim žilama srca, što predstavlja dijagnostički izazov. Češća je kod žena.

Angina pektoris kod žena
Angina kod žena može biti različita nego kod muškaraca.

Gotovo polovina svih žena starijih od dvadeset godina pati od nekog oblika kardiovaskularne bolesti. To je ujedno i najčešći uzrok smrti u ženskoj populaciji.

Važno je biti upoznat sa simptomima srčanih tegoba u žena, budući da mogu biti neuobičajeni. Bol u prsima prisutna kod muškaraca, kod pacijentica može izostati i biti zamijenjena znakovima poput umora, vrtoglavice i boli u leđima. Zbog neodređenosti i preklapanja s drugim stanjima, postoji mogućnost previda i odgode dijagnoze i liječenja. Medicinski djelatnici moraju biti savjesni i pomno razmotriti te mogućnosti.
Estrogen, hormon koji se oslobađa iz jajnika, ima zaštitnički učinak na zdravlje srca. Razine ovog hormona snizuju se nakon menopauze i time mijenjaju rizik za nastanak angine pektoris. Hormonalne promjene mogu mijenjati i konstituciju i dobrinositi razvitku kardiovaskularnih bolesti.

Pretrage kod postojanja angine pektoris
Liječnik uz fizikalni pregled uzima u obzir krvne pretrage i po mogućnosti ordinira specijalistički kardiološki pregled. Ukoliko se angina pojavi više puta, dobra je praksa voditi dnevnik događanja, s opisom nastanka, trajanja i popuštanja boli.

Daljnje pretrage uključuju EKG i ultrazvuk za funkciju srca te angiografija za pregled stanja krvnih žila.
Ukoliko pretrage za uobičajene oblike angine ne pokazuju jasne promjene, posebni testovi mikrovaskularne funkcije mogu nas uputiti u dijagnostici tog oblika angine.

Zaključak
Bolesti srca i pridruženih krvnih žila najčešći su uzrok smrti u Hrvatskoj. Imaju kroničan tijek i najčešće iznenadni ishod. Maksimalno smanjenje rizika najbolji je pristup u izbjegavanju ovih bolesti. To uključuje prestanak pušenja, usvajanje zdravih prehrambenih navika i primjerenu tjelesnu aktivnost.

U slučaju nalaza aterosklerotskih promjena na krvnim žilama i moguće pojave angine, usvajanje zdravih navika još je važnije. Epizode boli u stabilnoj angini mogu se kontrolirati pripravcima nitroglicerina i smanjenjem napora.
Posebno oštra bol i ona koja nastaje u mirovanju, poput one kod nestabilne angine, zahtijeva hitni posjet liječniku.
Drugačiji pristup u dijagnostici i liječenju kod žena je mjestimice nužan, zbog drugačijeg nastupa simptoma.

Izvori:
● https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/angina/symptoms-causes/syc-20369373
● https://www.heart.org/en/health-topics/heart-attack/angina-chest-pain/angina-in-women-can-be-different-than-men
● https://www.escardio.org/Guidelines/Clinical-Practice-Guidelines/Chronic-Coronary-Syndromes
● https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/angina-pectoris
● https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/21489-angina