Porfirija – kronična bolest koja se može pojaviti i nestati tijekom života

Jeste li znali da su se kroz povijest brojne legende o vampirima i vukodlacima temeljile upravo na simptomima porfirije? Ova rijetka i kompleksna metabolička bolest može imati nepredvidive simptome i tijek bolesti – može se iznenadno pojaviti, zatim nestati i ostati neprimijećena godinama.
Što je porfirija, koje vrste porfirije postoje, kako prepoznati ovu kroničnu bolest te kako se ista dijagnosticira i liječi, saznajte u današnjem blogu.

ŠTO JE PORFIRIJA?

Porfirija označava skupinu rijetkih poremećaja u procesu stvaranja hema – molekule ključne za prijenos kisika u organizmu. Hem je sastavni dio hemoglobina u crvenim krvnim stanicama (eritrocitima), kojim se u krvi prenosi kisik od pluća do tkiva. Uz to, hem se nalazi u mioglobinu, proteinu koji se pronalazi u srcu i mišićima.
Budući da je proces stvaranja hema usporen ili zaustavljen, u vašem tijelu dolazi do nakupljanja porfirina ili njegovih kemijskih preteča, što može biti uzrok niza tegoba – od blagih do životno ugrožavajućih. Porfirija može zahvatiti:
živčani sustav
kožu
probavni sustav

ŠTO POVISUJE RIZIK OD JAVLJANJA PORFIRIJE?

Porfirija je prvenstveno nasljedna bolest, što znači da se prenosi genima s roditelja na dijete, dok su stečeni oblici znatno rjeđi. Ipak, velik broj oboljelih nema člana obitelji s dokazanom porfirijom, budući da se simptomi često javljaju tek nakon izloženosti određenim provocirajućim čimbenicima, poput specifičnih lijekova.
Najčešći uzroci pojave tegoba porfirije su:
prekomjerna izloženost sunčevoj svjetlosti
visoke razine željeza u krvi
lijekovi – poput oralnih kontraceptiva, sedativa, psihijatrijskih lijekova, određenih antibiotika
hormonalne promjene – moguće promjene tijekom menstrualnog ciklusa
alkohol i pušenje
infekcije – pr. kronični hepatitis C, HIV
fizički ili emocionalni stres
dugotrajno gladovanje ili dijete s niskim unosom ugljikohidrata

KOJE VRSTE PORFIRIJA POSTOJE?

Postoje tri glavna načina podjele porfirija. Najpreciznija se temelji na enzimu čija je funkcija narušena, pri čemu razlikujemo osam vrsta porfirija. S druge strane, u praksi je najkorisnija podjela prema dominantno pogođenom organskom sustavu. Akutne porfirije prvenstveno uzrokuju neurološke i probavne tegobe, dok se kožne (kutane) manifestiraju promjenama na koži zbog povećane osjetljivosti na sunčevu svjetlost.
Treći kriterij podjele odnosi se na organ u kojem dolazi do nakupljanja porfirina i/ili njihovih preteča. Prema tome, razlikujemo jetrene i eritropoetske porfirije – u prvima se prekomjerno stvaranje preteča odvija u jetri, dok se kod eritropoetskih porfirija to događa u koštanoj srži.
Budući da je podjela na akutne i kožne porfirije najjednostavnija i najčešće korištena, u nastavku ćemo ih prikazati kroz tu perspektivu, uz daljnju razradu prema poremećenom enzimu i detaljnije objašnjenje pojedine vrste.

AKUTNE PORFIRIJE

Akutne porfirije prvenstveno utječu na živčani sustav i karakteriziraju ih iznenadni napadaji – akutne krize. Ove epizode nastupaju naglo, a mogu trajati satima, danima ili tjednima. Praćene su jakim bolovima u trbuhu, povraćanjem, neurološkim poremećajima (npr. mišićne slabosti), te mentalnih problema, poput halucinacija, osjećaja uznemirenosti ili depresije.
U akutne porfirije ubrajaju se:
Akutna intermitentna porfirija (AIP). Najčešći je oblik akutne porfirije, koji se manifestira jakom boli u trbuhu, neurološkim simptomima (neuropatije) i psihičkim poremećajima. Uzrokovan je nedostatkom enzima porfobilinogen deaminaze. Napadi se obično javljaju nakon puberteta i češći su u žena. Riječ „intermitentna“ podrazumijeva da se bolest opetovano pojavljuje s prekidima poboljšanja.
Porfirija variegata (VP). Uz simptome karakteristične za akutnu intermitentnu porfiriju, javljaju se i kožne promjene, poput mjehura i rana kože nakon izlaganja suncu. Promjene sporo cijele, ostavljajući za sobom pigmentirane ili blago udubljene ožiljke.
Nasljedna koproporfirija (HCP). Prezentira se slično porfiriji variegati, ali s blažim simptomima.
Porfirija uzrokovana nedostatkom ALA dehidrataze (ALAD porfirija). Izrazito rijedak oblik, u kojem se najčešće javlja teška bol u trbuhu.
Procjenjuje se da većina osoba s naslijeđenim akutnim oblicima porfirije (čak 80-90%) nikada ne razvije simptome. Kod onih koji ih ipak iskuse, simptomi se često javljaju tek u rijetkim epizodama, s tek jednim do dva napadaja tijekom života. Ova nepredvidivost porfirije pokazuje koliko bolest može dugo ostati neprimjetna te se iznenada pojaviti pod određenim okolnostima.

KOŽNE PORFIRIJE

Kožne porfirije karakterizirane su preosjetljivošću kože na sunčevu svjetlost, što dovodi do oštećenja kože. Manifestiraju se pojavom mjehura, hiperpigmentacija, erozija i pojačan rast dlaka na izloženim dijelovima kože. Za razliku od akutnih porfirija, kožne forme obično ne uzrokuju neurološke simptome. U kožne porfirije ubrajaju se:
Porfirija cutanea tarda (PCT). Najčešći oblik kožne porfirije, praćen pojavom kroničnih mjehura. Većinom se radi o stečenom poremećaju (75-80%), a primijećena je povezanost s čimbenicima poput viška željeza, konzumacije alkohola, infekcije hepatitisom C ili primjene određenih lijekova.
Kongenitalna eritropoetska porfirija (CEP). Rijedak oblik koji uzrokuje crvenkasti urin, anemiju i smeđu boju zubi.
Eritropoetska protoporfirija (EPP). Obično se javlja u djetinjstvu s bolnom osjetljivošću na sunčevu svjetlost, uz oticanje kože, ali bez stvaranja mjehura i ožiljaka.
Hepatoeritropoetska porfirija (HEP). Izuzetno rijetka i teška vrsta u kojoj dolazi do teških ozljeda kože, uz mogući gubitak prstiju i deformacija lica. Javlja se u novorođenčadi.
Razumijevanje različitih tipova porfirije ključno je za pravodobnu dijagnozu i učinkovito liječenje, s obzirom na raznolike simptome i moguće ozbiljne komplikacije.

KOJI SU SIMPTOMI PORFIRIJE?

Simptomi porfirije ovise o vrsti porfirije. Mogu biti veoma raznoliki i varirati od blage nelagode do ozbiljnih komplikacija.

AKUTNE PORFIRIJE
Napadaji akutne porfirije praćeni su prvenstveno neurološkim tegobama. Mogu trajati satima, danima ili tjednima. Važno je liječiti simptome što je ranije moguće kako bi se prevenirale komplikacije. Akutni napadaji mogu biti praćeni:
neurološkim simptomima – slabost mišića, paraliza, utrnulost
teškim bolovima u trbuhu
povraćanjem, mučninama i zatvorom (konstipacijom)
ubrzanim srčanim ritmom (tahikardijom) i visokim krvnim tlakom (hipertenzijom)
otežanim disanjem – povezano sa slabošću mišića i paralizom
promjenom boje urina – obično bude tamnocrvene boje zbog izlučivanja porfirina
psihičkim problemima – javljaju se halucinacije, anksioznost, depresija, zbunjenost
pojavom mjehura na dijelovima kože izložene suncu – u porfiriji variegati i nasljednoj koproporfiriji
Većina osoba s akutnom porfirijom doživi svega nekoliko napadaja tijekom života. Međutim, u žena je rizik ponavljanja veći zbog utjecaja spolnih hormona, posebno progesterona. Kako biste smanjili mogućnost ponovnih napadaja, ključno je izbjegavati poznate okidače i pridržavati se preporuka liječnika.

KOŽNE PORFIRIJE
Tegobe kožnih porfirija su uglavnom vezane uz promjene na koži te obično ne dolazi do promjena u neurološkoj funkciji. Ukoliko bolujete od neke vrste kožne porfirije, utoliko možete razviti simptome poput:
osjetljivosti kože na sunčevu svjetlost –koža pri izlaganju pocrveni ili se stvaraju mjehurići
zadebljanja kože i hiperpigmentacija
stvaranja rana i ožiljaka kože koji sporo zarastaju
prekomjerne dlakavosti na izloženom području
svrbeža kože
mokrenja tamnocrvenog urina

KOJE SU MOGUĆE KOMPLIKACIJE PORFIRIJE?

Ukoliko se nije adekvatno i pravovremeno liječila porfirija, utoliko može doći do razvoja komplikacija. Učestalije javljanje tegoba povezano je s većim rizikom od nastanka komplikacija.

AKUTNE PORFIRIJE
Neadekvatno zbrinjavanje pri akutnim napadajima može dovesti do značajne dehidracije, izuzetno visokih vrijednosti krvnog tlaka, otežanog disanja ili epileptičkih napadaja. Dugoročne komplikacije uključuju cirozu i karcinom jetre, kronično zatajenje bubrega, polineuropatije (istovremeno oštećenje više perifernih živaca po cijelom tijelu) i hipertenzija.

KOŽNE PORFIRIJE
Komplikacije su vezane uz cijeljenje ozljeda, što uključuje produženo cijeljenje i infekcije rane. Oštećena koža podložnija je infekcija, a rane mogu teško zacjeljivati. Također, jetrena oštećenja mogu se javiti i u kožnih porfirija kao dugoročna komplikacija.

KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA PORFIRIJE?

Dijagnosticiranje porfirije je izazovno jer se radi o rijetkom poremećaju koji nema svojstvenih simptoma, već ih dijeli s brojnim drugim bolestima. Pravovremeno i precizno prepoznavanje porfirije ključno je za učinkovito liječenje i kontrolu bolesti. Postavljanje dijagnoze proces je koji uključuje pregled liječnika, laboratorijske pretrage i genetsko testiranje.
Pregled liječnika i uzimanje anamneze
Prvi korak u dijagnosticiranju porfirije je klinička procjena koja uključuje:
uzimanje anamneze simptoma – liječnik će vas ispitati detaljno o vašim tegobama, njihovoj učestalosti, trajanju i mogućim okidačima
obiteljsku anamnezu – s obzirom na to da je porfirija uglavnom nasljedna bolest, važno je saznati postoji li član obitelji sa sličnim simptomima ili dokazanom porfirijom
prepoznavanje okidača – liječnik će pokušati identificirati moguće čimbenike koji vam izazivaju simptome, poput određenih lijekova, izloženosti sunčevoj svjetlosti, prehrambenih navika ili stresa

Laboratorijske pretrage
Nakon početne procjene, liječnik će preporučiti specifične laboratorijske pretrage za potvrdu dijagnoze:
analiza urina – tijekom akutnog napadaja, uzorak urina može pokazati povišene razine porfirina i njihovih prekursora, što su tvari koje mogu uzrokovati tamniju boju urina
analiza krvi – mjerenje razina porfirina i njihovih prekursora u plazmi može pomoći u identifikaciji specifičnog tipa porfirije
analiza stolice – određene se vrste porfirije mogu potvrditi analizom porfirina prisutnih u stolici
Važno je napomenuti da se uzorci trebaju prikupiti tijekom ili neposredno nakon pojave simptoma kako bi rezultati bili što precizniji.

Genetsko testiranje
S obzirom na nasljednu prirodu mnogih oblika porfirije, genetsko testiranje može biti korisno za:
potvrdu dijagnoze – određivanje specifičnih genetskih mutacija povezanih s različitim tipovima porfirije
skrining (probiranje) članova obitelji – otkrivanje nositelja mutacija koji nemaju simptome, ali mogu prenijeti gen na potomke ili razviti simptome pod određenim uvjetima u budućnosti; važno za bolje razumijevanje bolesti i prevenciju komplikacija u bliskih članova obitelji
Preporučljivo je odraditi genetsko savjetovanje prije i nakon testiranja kako bi se osiguralo pravilno tumačenje rezultata i pružila podrška i vama, i vašoj obitelji.

Diferencijalna dijagnoza
Zbog preklapanja simptoma porfirije s drugim stanjima, poput gastrointestinalnih poremećaja, neuroloških bolesti ili dermatoloških problema, važno je isključiti druge moguće dijagnoze. Nužno je razmotriti i isključiti:
akutni abdomen – hitna kirurška stanja praćena izrazitom boli u trbuhu; pr. upala slijepog crijeva (apendicitis), ileus (prekid prolaska crijevnog sadržaja), upala gušterače (pankreatitis)
neuromišićne bolesti (miastenija gravis, multipla skleroza, Guillain-Barréov sindrom) – slabost mišića i paraliza mogu imitirati ove bolesti
dermatološke bolesti (pelagra, dermatitisi) – može nalikovati fotosenzitivnosti kožnih porfirija
trovanja (živa, olovo, organofosfati) – toksini mogu izazvati slične neurološke simptome
sistemski eritemski lupus (SLE) – fotosenzitivni osipi i autoimune manifestacije
endokrini poremećaji – hipertireoza (preaktivna štitnjača), šećerna bolest (dijabetes)
druge nasljedne metaboličke poremećaje – Wilsonova bolest, Fabryeva bolest, mitohondrijske bolesti
psihijatrijske poremećaje (shizofrenija, bipolarni poremećaj) – osobito kad su dominantni simptomi halucinacije i anksioznost
Ovaj proces može zahtijevati dodatne pretrage (pr. CT, MR) i suradnju s drugim specijalistima.

Praćenje i daljnje pretrage

S obzirom na nepredvidiv tijek bolesti, nakon postavljanja dijagnoze preporučuje se redovito praćenje stanja pacijenta s ciljem:
procjene učinkovitosti liječenja – praćenje odgovora na terapiju i prilagodba liječenja prema potrebi
otkrivanja mogućih komplikacija – rano prepoznavanje i liječenje komplikacija povezanih s porfirijom
edukacije pacijenta – informiranje o metodama izbjegavanja okidača i prevenciji tegoba kako bi se poboljšala kvaliteta života

KAKO SE LIJEČI PORFIRIJA?

Iako se porfirija ne može u potpunosti izliječiti, lijekovi i određene promjene načina života mogu vam ublažiti tegobe i poboljšati kvalitetu života. Liječenje simptoma ovisi o vrsti porfirije koju imate.

LIJEČENJE AKUTNE PORFIRIJE
Akutne porfirije karakteriziraju iznenadni i teški simptomi, stoga je ključ liječenja brza medicinska intervencija kako bi se simptomi stavili pod kontrolu i spriječile komplikacije. Liječenje akutne porfirije može uključivati:
Intravensku primjenu hemina. Primjenom hemina smanjuje se proizvodnja porfirina i drugih preteča hema.
Davanje glukoze putem infuzije ili na usta. Visoke doze ugljikohidrata (glukoze) mogu smanjiti aktivnost enzima koji sudjeluju u stvaranju porfirina, što dovodi do smanjenja simptoma.
Lijekove za ublažavanje specifičnih tegoba. Koriste se analgetici za bol, antiemetici za mučninu i lijekovi za smanjenje krvnog tlaka.
Izbjegavanje okidača. Prepoznavanje i izbjegavanje čimbenika koji mogu izazvati napadaje, poput određenih lijekova, alkohola i stresa, ključni su za prevenciju budućih epizoda.

LIJEČENJE KOŽNE PORFIRIJE
Kožne porfirije manifestiraju se preosjetljivošću kože na sunčevu svjetlost, što dovodi do oštećenja kože. Stoga, liječenje se fokusira na zaštitu kože i smanjenje razine porfirina u tijelu:
Izbjegavanje sunčeve svjetlosti. Ograničavanje izlaganja suncu, posebno tijekom najjačeg UV zračenja, pomaže u sprječavanju razvitka simptoma.
Zaštitna odjeća i kreme. Nošenje odjeće koja pokriva kožu i korištenje krema s visokim zaštitnim faktorom pružaju dodatnu zaštitu. Važno je pratiti i po potrebi nadoknađivati vitamin D zbog smanjenog izlaganja sunčevoj svjetlosti.
Flebotomija (puštanje krvi). Ovom se metodom smanjuje razina željeza u tijelu, što može pomoći u smanjenju simptoma kod određenih tipova porfirije.
Farmakološka terapija. Neki lijekovi mogu pomoći u smanjenju proizvodnje porfirina i ublažavanju simptoma. U osoba u kojih se ne može primijeniti flebotomija koristi se antimalarik, koji omogućuje brže izlučivanje porfirina.

U slučaju ozbiljnih komplikacija, može biti potrebno nadomjestiti funkciju pogođenih organa. U težim slučajevima to može uključivati transplantaciju jetre ili presađivanje koštane srži.
S obzirom na raznolikost tipova porfirije, liječenje treba biti prilagođeno svakom pacijentu. Redovito praćenje i prilagodba terapije ključni su za uspješno upravljanje bolešću.

ZAKLJUČAK

Porfirija je rijetka i složena bolest koja može predstavljati velik izazov, kako u dijagnostici, tako i u liječenju. Pravovremeno prepoznavanje simptoma ključno je za sprječavanje pogoršanja bolesti i smanjenje rizika od budućih napadaja. Individualizirani pristup terapiji, u kombinaciji s vašom brigom o vlastitom zdravlju, može značajno poboljšati kvalitetu života i omogućiti vam bolje upravljanje bolešću.
Iako može djelovati nepredvidivo, porfirija ne mora upravljati vašim životom. U suradnji s liječnikom vi možete biti ti koji ćete uvelike utjecati na vlastito zdravlje!

LITERATURA:
HeMED: Pregled porfirija
PubMed: Update on the Porphyrias
PubMed: Clinical features of acute attacks, chronic symptoms, and long-term complications among patients with acute hepatic porphyria in Japan: a real-world claims database study
Mayo Clinic: Porphyria
WILEY Online Library; The Porphyrias

Autor: Dr. Alda Ranogajec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.