Povišeni trigliceridi u krvi – uzroci, simptomi i liječenje

Povišeni trigliceridi u krvi – uzroci, simptomi i liječenje

Hipertrigliceridemija (povišeni trigliceridi u krvi) kompleksan je metabolički poremećaj povezan s povećanim srčano – žilnim rizikom (srčanim i moždanim udarom), kao i rizikom od razvoja akutne upale gušterače (pankreatitisa). Smatra se da zahvaća minimalno 10 % populacije te da je njena učestalost u porastu.

U ovome blogu pročitajte sve o hipertrigliceridemiji – što je, koji su mogući uzroci i simptomi te mogućnosti liječenja ovog stanja.

Što su trigliceridi?

Trigliceridi su, najjednostavnije rečeno, masti (lipidi) koje našem tijelu služe kao izvor energije i toplinski izolator.
Višak masti koje unesemo prehranom tijelo skladišti upravo u obliku triglicerida te ih koristi kada je to potrebno.
Osim triglicerida, koji su najčešći oblik masti u našem tijelu, razlikujemo i dvije vrste kolesterola: LDL (tzv. „loš“) kolesterol i HDL (tzv. „dobar“) kolesterol.
Stoga se ovaj poremećaj može javiti izolirano, isključivo povišeni trigliceridi, ili može biti praćen padom HDL kolesterola te porastom LDL kolesterola, što je povezano s dodatnim zdravstvenim rizicima.
Danas se povišeni trigliceridi nalaze u svake četvrte odrasle osobe, a često su povezani s metaboličkim sindromom.
Što je metabolički sindrom?

Metabolički sindrom označava skup stanja koja znatno povećavaju rizik od srčanih bolesti, šećerne bolesti (dijabetesa) i moždanog udara.

Uključuje:
pretilost,
povišeni krvni tlak (hipertenziju),
povišene razine šećera u krvi (dijabetes),
povišene trigliceride,
snižene vrijednosti HDL kolesterola.

Koji su rizični čimbenici povezani s povišenom vrijednosti triglicerida u krvi?
Hipertrigliceridemija može biti primarna (genetski uzrokovana) ili sekundarna (posljedica drugih stanja i navika).
Primarna hipertrigliceridemija

Ovo je rijetko stanje uzrokovano genetskim mutacijama, a primjeri uključuju:

obiteljsku hipertrigliceridemiju
familijarnu kombiniranu hiperlipidemiju

Sekundarna hipertrigliceridemija

Mnogo češće, povišeni trigliceridi posljedica su različitih faktora, uključujući:

pretilost
dijabetes tipa 2
hipotireozu (usporen rad štitnjače)
Cushingov sindrom (poremećaj povezan s povišenim razinama kortizola)
kroničnu bubrežnu bolest
trudnoću
autoimune bolesti (npr. lupus)
određene lijekove (estrogeni, beta-blokatori, oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, atipični antipsihotici)
nezdravu prehranu (hrana bogata zasićenim mastima i visokim glikemijskim indeksom)
prekomjernu konzumaciju alkohola

Koja je to hrana visokog glikemijskog indeksa i bogata zasićenim mastima?
Hrana visokog glikemijskog indeksa jako brzo povisuje vrijednost šećera u krvi.
Radi se o rafiniranim i prerađenim ugljikohidratima poput:

bijelog kruha
bijele riže
kolačima, keksima i slatkišima
krumpirima
zaslađenim jogurtima
čak i voćem poput lubenice i ananasa
Hrana bogata zasićenim mastima je:
crveno meso poput svinjetine i janjetine
punomasno mlijeko
maslac
keksi i slatkiši

Povišeni trigliceridi simptomi

Hipertrigliceridemija najčešće nema posebnih simptoma po kojima bi pacijent mogao zaključiti da se radi o ovome poremećaju.
Međutim, kod izrazito povišenih razina triglicerida, mogu se pojaviti:
Eruptivni ksantomi – male narančasto-crvene bubuljice na trupu i udovima,
Lipemija retinalis – narančasto-žute krvne žile mrežnice.
Najčešće se povišeni trigliceridi otkrivaju slučajno, tijekom rutinskih i sistematskih pregleda, ili kada je nažalost, već došlo do razvoja ozbiljnih komplikacija poput srčanog, moždanog udara ili upale gušterače.

Kako se dijagnosticira hipertrigliceridemija?

Hipertrigliceridemija se dijagnosticira određivanjem razine lipida u krvi nakon 12-satnog gladovanja. Standardni lipidni profil (lipidogram) uključuje:
ukupni kolesterol,
LDL kolesterol,
HDL kolesterol,
trigliceride.

U odraslih se hipertrigliceridemija definira razinom triglicerida >2,3 mmol/L (>200 mg/dl). 
Važno je napomenuti da je u muškaraca normalno nešto viša razina triglicerida u krvi nego u žena u reproduktivnom razdoblju.

Trigliceridi vrijednosti

Neophodno je određivanje svih lipida u krvi (dakle i LDL i HDL kolesterola, ne samo triglicerida) te procjena njihova odnosa kako bi se ispravno donijela odluka o potrebi uvođenja terapije.
Vaš liječnik može zatražiti i određivanje razine apolipoproteina B – radi se o testu koji nam daje detaljniji uvid u kardiovaskularni rizik pojedinca. 
Ako je rezultat viši od 130 mg/dL radi se o povećanom riziku.
Liječenje hipertrigliceridemije

Promjene načina života (prvi korak u liječenju):

gubitak kilograma – smanjenje tjelesne mase poboljšava metabolizam lipida.
prestanak pušenja – pušenje smanjuje razinu „dobrog“ HDL kolesterola.
smanjenje unosa alkohola – alkohol povisuje trigliceride.
zdrava prehrana – manje rafinirane hrane, više vlakana.
redovita tjelesna aktivnost – minimalno 30 minuta umjerene aktivnosti dnevno.

Farmakološko liječenje (terapija lijekovima)

Ako promjene životnih navika ne dovedu do željenih rezultata, uvodi se farmakološka terapija. O tome hoće li se uvesti terapija ovisi i ima li pacijent dodatne zdravstvene rizike.

Najčešće se koriste statini, a od ostalih lijekova poznati su fibrati, omega-3 masne kiseline ili niacin.
U slučaju primarne hipertrigliceridemije, može se provesti afereza lipida, postupak pročišćavanja krvi od viška lipida.
Također se moraju liječiti bilo koji uvjeti koji uzrokuju ili su faktori rizika za povišenje razina lipida. Osobe s dijabetesom trebaju pažljivo kontrolirati razinu glukoze u krvi, a liječe se i bolesti bubrega, jetre i hipotireoidizam. 
Cilj liječenja je za visokorizične pacijente postići vrijednosti triglicerida ispod 1,7 mmol/L, a zaštitnog HDL-kolesterola više od 1 mmol/L za muškarce, te više od 1,2 mmol/L za žene. Kod pacijenata bez dodatnih posebnih rizika dopuštaju se i nešto više razine.

Općenito, lipidi bi trebali biti procijenjeni najmanje dva puta prije početka farmakološke terapije, a zatim ponovljeni 8-12 tjedana nakon početka terapije ili prilagodbe doze.

Kako pozitivno utjecati na razinu triglicerida u krvi?

Zamijeniti gazirane napitke i sokove vodom.
Umjesto pekarskih proizvoda za doručak, odabrati cjelovite žitarice.
Kao prilog birati povrće umjesto krumpira i riže.
Preferirati ribu, piletinu i puretinu umjesto crvenog mesa.
Koristiti mliječne proizvode sa smanjenim udjelom masti.
Redovita fizička aktivnost, čak i hodanje 30 minuta dnevno, može značajno poboljšati lipidni profil.

Zaključak

Povišeni trigliceridi mogu dugoročno povećati rizik od ozbiljnih, po život opasnih bolesti. Pozitivna je činjenica da je promjenom životnih navika i odgovarajućom terapijom moguće uspješno kontrolirati stanje i prevenirati razvoj težih komplikacija. Redoviti pregledi ključni su za pravovremeno otkrivanje i prevenciju komplikacija.

Kako biste na vrijeme provjerili svoje zdravlje i smanjili rizike, naručite se na pregled kod vrhunskih stručnjaka Poliklinike Mazalin, već danas!

Literatura:
Cleveland Clinic. Apo B Test
HeMED. Dislipidemija
NIH. Metabolic Syndrome – Causes And Risk Factors
NIH. Hypertriglyceridemia
PMC. Clinical review on triglycerides
Pliva Zdravlje. Hiperlipidemija – povišene masnoće u krvi
WebMD. Foods High in Saturated Fat