×

Autizam – koji su prvi znakovi i kako pomoći djetetu?


Autizam je neurorazvojni poremećaj koji se očituje već u ranom djetinjstvu. Američki psihijatar Leo Kanner je 1943. godine uočio neobična ponašanja kod jedanaestoro djece. Za opis ovog sindroma koristio je termin „autizam“ koji je označavao povlačenje u svijet mašte. U ovom blogu donosimo vam sve o autizmu – koji su prvi znakovi, što sve može utjecati na razvoj poremećaja te koje se terapije koriste u svrhu povećanja kvalitete života pojedinaca s autizmom.

Autizam – koji su prvi znakovi i kako pomoći djetetu?

Što je autizam?

Poremećaj iz spektra autizma složen je neurorazvojni poremećaj karakteriziran poteškoćama u socijalnim i jezičnim vještinama,  komunikaciji, učenju i motorici. Pojam „spektar“ odnosi se na širok raspon simptoma i ozbiljnosti. Svako dijete je zasebno i specifično stoga se ne može odrediti točna dob prepoznavanja prvih znakova, međutim najčešće se prepoznaje već u ranom djetinjstvu – između 2. i 3. godine života, a ponekad i ranije. Poseban oblik autizma – atipični autizam, započinje kasnije u djetinjstvu, većinom do dvanaeste godine života. Autizam je poremećaj koji traje cijeli život i ne može se izliječiti, no adekvatna terapija značajno povećava funkcionalnost i produktivnost pojedinca te podiže kvalitetu života na veću razinu.

Znakovi (simptomi) autizma

Neka djeca pokazuju prve znakove autizma već u ranom djetinjstvu, poput izbjegavanja kontakata očiju, neodazivanja na vlastito ime ili ravnodušnosti prema roditeljima ili skrbnicima, dok se druga djeca razvijaju normalno nekoliko mjeseci ili godina života, bez pokazivanja simptoma autizma, a potom postanu naglo povučena, agresivna ili šutljiva. Simptomi se razlikuju od djeteta do djeteta i ne moraju sva djeca koja imaju autizam pokazivati sve znakove . Također, mnoga djeca koja nemaju autizam mogu pokazivati nekoliko znakova autizma stoga je stručna procjena od iznimne važnosti. Glavni simptomi autizma očituju se u ponašanju, komunikaciji i socijalizaciji.

Ponašanje

Odrasli i djeca s autizmom vrlo često imaju neobična ponašanja ili interese, a to može uključivati:

  • Ponavljajuće pokrete tijela (ljuljanje, mahanje, okretanje, hodanje/trčanje unaprijed i unatrag)
  • Dugotrajno gledanje u svijetlo ili predmete koji se kreću
  • Slaganje igračaka ili nekih predmeta prema točnom redoslijedu te ukoliko se raspored promijeni reagiraju uzrujano
  • Pokazivanje opsesivnih interesa prema nečemu
  • Potrebu za ustaljenom rutinom

Poteškoće u komunikaciji i socijalizaciji

Socijalna interakcija i komunikacija često predstavljaju veliki izazov za osobe s autizmom. Neki od znakova poteškoća kod djeteta mogu biti:

  • Izbjegavanje kontakta očima
  • Neodazivanje na vlastito ime
  • Dijete ne razgovara
  • Neprestano ponavlja riječi ili fraze
  • Nepokazivanje emocija poput sreće, tuge, iznenađenja ili pretjerana reakcija na određenu situaciju ili predmet
  • Ne dijeli interese s drugima (npr. dijete nikad  nije pokazalo predmet koji mu se sviđa, izrazilo interes prema nečemu)
  • Ne prepoznaje tuđe emocije
  • Ne primjećuje ostale vršnjake i nikada se ne igra s njima
  • Ne razumije složena pitanja ili upute

 

Važno je aktivno pratiti razvoj djeteta te što prije potražiti stručnu procjenu ukoliko dijete u nekom trenutku razvoja počne pokazivati neke od navedenih simptoma. 

Autizam – koji su prvi znakovi i kako pomoći djetetu?

Zašto nastaje autizam?

Poremećaj iz spektra autizma i dalje nema poznat točan uzrok. S obzirom da je poremećaj vrlo složen te da simptomi i njihova težina variraju, vjerojatno postoji više uzroka u kojima su genetika i okoliš u interakciji.

Nekoliko različitih gena uključeno je u poremećaj iz spektra autizma. Kod neke djece autizam može biti povezan s  genetskim poremećajem poput Rettovog sindroma (progresivni neurorazvojni poremećaj) ili sindroma fragilnog X kromosoma (najčešći nasljedni oblik mentalne retardacije) dok kod druge djece, ostale genetske promjene (mutacije na kromosomima) mogu povećati rizik za razvoj autizma.

Neke genetske mutacije su nasljedne, dok se neke se javljaju spontano, a obje uvelike mogu utjecati na razvoj mozga i način komunikacije moždanih stanica čime određuju ozbiljnost simptoma. Način na koji okoliš utječe na razvoj autizma nije točno definiran, no na temelju istraživanja se smatra kako virusne infekcije, različiti lijekovi i komplikacije u trudnoći povećavaju rizik za razvoj poremećaja iz spektra autizma.

Može li MMR cjepivo utjecati na razvoj autizma?

Važno je naglasiti kako cjepivo ni na koji način ne utječe na razvoj autizma. Cjepivo MMR (poznato i kao Mo-Pa-Ru) štiti od ospica, zaušnjaka i rubeola, a prima se u razdoblju između 12 i 15 mjeseci života – u isto vrijeme kada je moguće zamijetiti prve znakove autizma. Naime, 2010. godine je znanstveni časopis „The Lancet“ povukao znanstveni članak kojeg je 1998. godine objavio Andrew Wakefield, a radi kojeg je MMR cjepivo povezano s razvojem autizma.

Tekst je uklonjen iz znanstvene literature nakon što su provedena brojna, opsežna i temeljita istraživanja potaknuta Wakefieldovim tvrdnjama te je nedvojbeno dokazano da cjepivo nije povezano s autizmom.

Najveće istraživanje, u trajanju od 10 godina, provedeno je u Danskoj, a u istraživanju je sudjelovalo 657 461 djece. Također, provedena je istraga kojom je utvrđeno da je Wakefield lagao, izmišljao i falsificirao podatke u studiji te je za to istraživanje primio novac od odvjetnika koji su vodili parnice u kojima se pokušavalo povezati cjepiva s određenim bolestima. Wakefield je na sudu priznao svoju laž i oduzeta mu je liječnička licenca.

Autizam – koji su prvi znakovi i kako pomoći djetetu?

Terapije za djecu s autizmom

Svrha terapije je smanjiti izražaj simptoma koji ometaju svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života. S obzirom da autizam drugačije utječe na svako dijete, potreban je individualan pristup. Iz tog razloga terapije obično uključuju više profesionalaca koji su usmjereni prema pojedincu. Terapija se može provoditi u obrazovnom, zdravstvenom, društvenom ili kućnom okruženju ili u kombinaciji. Kada govorimo o vrstama terapije, najčešće su uključena dva osnovna pristupa:

Bihevioralni pristup

Jedna od najzastupljenijih bihevioralnih terapija je ABA (Applied Behavior Analysis), a temelji se na podučavanju igre, komunikacije, samozbrinjavanju, jezičnim i životnim vještinama te pomaže u smanjenju problematičnog ponašanja. Sam pristup, duljinu i cilj terapije određuje terapeut uz dogovor s roditeljima ili skrbnicima

Razvojni pristup

Razvojni pristupi su usmjereni na glavne karakteristike autizma. Obraća se pažnja na interese i aktivnosti djeteta te se sukladno tome djetetu pomaže razviti interakcija, komunikacija, sposobnost izražavanja i prepoznavanja emocija, logično rasuđivanje i slično. Razvojni pristup često se kombinira zajedno s bihevioralnim te se dijete kroz zajedničku igru razvija do najviše razine za koju je sposobno.

Bitan korak u napretku djeteta je komunikacija između terapeuta i roditelja kako bi se terapija u potpunosti mogla prilagoditi djetetu kao pojedincu. Kod odgoja djece s autizmom potrebna je velika količina strpljenja, a kako bi taj put postao lakši, savjetuje se promatrati ponašanje i interese djeteta te mu pristupati na takav način, kroz igru i u skladu s djetetovim ponašanjem.

 

LITERATURA:

 

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska. 

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
    Svojom prijavom pristajete da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu. Ovu privolu možete u svako doba povući, na kraju svakog Newslettera, te ćemo, u slučaju povlačenja privole, vaše podatke izbrisati. Daljnje informacije možete pronaći u našim uvjetima korištenja i pravilima privatnosti.
  • Hidden
  • Hidden
  • Hidden
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.