Paraliza sna-uzroci i simptomi poremećaja sna

Paraliza spavanja (engl. sleep paralysis – SP) jest privremena nemogućnost pokretanja/pomicanja tijela neposredno nakon uspavljivanja ili buđenja.

Premda se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, paraliza spavanja se uobičajeno prvi puta pojavljuje u djetinjstvu, adolescenciji ili mlađoj odrasloj dobi. 

Epizoda paralize spavanja može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, no budući da je osoba svjesna svega oko sebe, nerijetko se javljaju osjećaji zbunjenosti, anksioznosti, tjeskobe i/ili straha.

U tekstu koji slijedi donosimo vam sve o paralizi spavanja – što je, zašto se pojavljuje, te nekoliko savjeta za dobar i kvalitetan san.

Spavanje i poremećaji spavanja – definicija, klasifikacija 

Spavanje je fiziološki, privremeni i periodični prekid budnosti, reguliran cirkadijanim (dnevnim) ritmom. Obično se sastoji od 4 – 5 ciklusa spavanja od kojih svaki traje 90 – 120 minuta.

Svaki ciklus sastoji se od 3 NREM (engl. non – rapid eye movement) faze spavanja i 1 REM (engl. rapid eye movement) faze spavanja.

REM spavanje uključuje životopisne snove te mišićnu atoniju – kratkotrajni gubitak kontrole mišića pod kontrolom volje. U normalnim okolnostima, atonija prestaje nakon buđenja, tako da osoba nikada ne postane svjesna te nemogućnosti kretanja. 

Poremećaji spavanja i danas su veliki medicinski i javnozdravstveni problem zbog sve veće učestalosti tih poremećaja, njihova neprepoznavanja i neodgovarajućeg liječenja.

Poremećaji spavanja uglavnom predstavljaju samo simptom, a ne zaseban entitet. Naime, isti se češće javljaju uz tjelesnu i/ili psihijatrijsku bolest nego samostalno. 

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB), poremećaji spavanja svrstavaju se u poremećaje nagona za spavanje, a dijele se na kvantitativne i kvalitativne. Najvažniji kvantitativni poremećaji nagona za spavanje (ili disomnije) jesu nesanica i pretjerana pospanost, dok kvalitativni poremećaji (ili parasomnije), uz paralizu spavanja, uključuju i hodanje u snu, noćne more, noćni strah, noćno mokrenje i dr.

Što je to paraliza spavanja?

Paraliza sna ili paraliza spavanja jest stanje obilježeno kratkotrajnim gubitkom kontrole mišića, poznato kao mišićna atonija, koje se događa neposredno nakon uspavljivanja ili buđenja, a budući da svijest očuvana, ovaj fenomen često je praćen intenzivnim osjećajem straha i tjeskobe.

Uobičajena faza ciklusa spavanja u kojoj se manifestira je REM faza spavanja.

Paraliza spavanja može se pojaviti izolirano (engl. isolated sleep paralysis – ISP) i povremeno (engl. recurrent isolated sleep paralysis – RISP) ili u kontekstu širokog spektra medicinskih stanja.

Prekid epizode paralize spavanja može biti spontan ili potaknut vanjskom stimulacijom (primjerice dodirom druge osobe).

Što uzrokuje paralizu spavanja?

Točan uzrok paralize spavanja nije poznat. Međutim, ista se povezuje s određenim medicinskim stanjima. Neka od njih navodimo u nastavku. 

• nesanica (insomnija)
• poremećen obrazac spavanja (zbog smjenskog rada, promjene vremenskih zona)
• narkolepsija (prekomjerna pospanost tijekom dana)
• posttraumatski stresni poremećaj (engl. post – traumatic stress disorder – PTSD)
• apneja u spavanju (zastoji u disanju tijekom spavanja) 
• anksiozni poremećaj 
• depresivni poremećaj 

Također, brojne studije ukazuju na moguću obiteljsku sklonost za nastanak iste. 

Koji su simptomi paralize spavanja?

Prema Američkoj akademiji za medicinu spavanja (engl. American Academy of Sleep Medicine – AASM), prosječna dob pojave prve epizode paralize spavanja jest između 14. i 17. godine života.

Simptomi paralize spavanja obično su bezopasni, nestaju u roku od nekoliko minuta te ne uzrokuju nikakve trajne fizičke posljedice ili traume. Međutim, iskustvo može biti poprilično uznemirujuće i zastrašujuće.

Simptomi uključuju: 

• nemogućnost pomicanja glave, trupa i udova 
• oduzetost govora 
• osjećaj pritiska na prsima i gušenja
• halucinacije
• strah
• osjećaj bespomoćnosti

Također, brojne studije ukazale su na moguću obiteljsku sklonost za navedeno stanje.

Kada potražiti pomoć liječnika?

Paraliza spavanja najčešće se pojavljuje izolirano i povremeno te obično ne zahtijeva liječenje. Međutim, ista može biti indikator ozbiljnijeg podležećeg zdravstvenog stanja.

Stoga, primijetite li da vam spomenuta pojava narušava kvalitetu spavanja, raspoloženje i/ili utječe na normalno funkcioniranje tijekom dana, potražite savjet/pomoć izabranog liječnika.

Liječnik će procjeniti je li potrebna daljnja obrada, odnosno specijalistički pregled neurologa ili somnologa (stručnjaka za poremećaje spavanja) te terapijsko liječenje moguće bolesti u podlozi – lijekovima ili psihoterapijom. 

Kako spriječiti paralizu sna? 

Najbolja prevencija paralize spavanja jest – poboljšati higijenu spavanja i zdrave navike vezane za spavanje i uspavljivanje. 

Higijena spavanja jest skup dobrih navika i postupaka koji su neophodni za razvoj i održavanje kvalitetnog spavanja, a samim time i za potpuno funkcioniranje tijekom dana.

Stoga, u nastavku donosimo 5 savjeta koji vam mogu pomoći da unaprijedite vlastitu higijenu spavanja i kvalitetu sna.

1. pridržavajte se redovitog rasporeda spavanja i buđenja svaki dan, uključujući i vikende – pokušajte redovito spavati 7 do 9 sati dnevno
2. stvorite ugodno okruženje u spavaćoj sobi
3. izbjegavajte unos stimulativnih napitaka prije odlaska u krevet – kofein, energetska pića, alkohol
4. izbjegavajte intenzivnu tjelovježbu prije spavanja
5. smanjite izloženost plavom svjetlu prije odlaska u krevet – plavo svjetlo (koje elektronički uređaji poput pametnih telefona, tableta i računala emitiraju u velikim količinama) negativno utječe na lučenje melatonina ili „ hormona spavanja“.

Literatura:

• American Academy of Sleep Medicine (AASM). What is sleep paralysis?
• PubMed. Sleep Paralysis
• Sleep Foundation. Sleep Paralysis: Symptoms, Causes and Treatment
• WebMD. Is sleep paralysis a symptom of a serious problem?

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić i Dr. Dominik Ljubas u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.