Srčani problemi

Srčani problemi često počinju suptilno, a prepoznavanje ranih znakova može igrati ključnu ulogu u pravodobnom liječenju i očuvanju zdravlja srca. Svijest pacijenata o simptomima je nužna za rano prepoznavanje i pravovremeno obraćanje liječniku. Za pravilan uvid u svoje zdravlje, potrebno je biti upoznat sa svojim tijelom, mogućim bolestima i njihovim znakovima.

Koji su to rani znakovi srčanih problema?

Deset najčešćih znakova na koje je potrebno paziti su:

● angina pektoris, tj. bol u prsima
● kratkoća daha
● umor
● palpitacije, tj. nepravilni otkucaji
● oticanje u nogama
● vrtoglavica, osjećaj slabosti
● kašalj
● hladan znoj
● mučnina
● prenesena bol
Kada se obratiti liječniku?

Znakovi srčanih bolesti pojavljuju se u stanjima koja zahtijevaju poziv hitne pomoći i odlazak na hitni bolnički prijem. Navedeni znakovi pojavljuju se u stanjima poput srčanog udara ili aritmija i drugih stanja koja mogu dovesti do poremećenog rada ili zatajenja srca.
Važno je redovito kontroliranje zdravstvenog stanja u suradnji sa obiteljskim liječnikom. Većina akutnih srčanih zbivanja nastaju nakon dugogodišnjih procesa koji se u mnogim slučajevima mogu otkriti i usporiti, lijekovima ili nutricionistički.

Znakovi srčanih problema
Srce je izuzetno važan organ jer omogućuje krvnu opskrbu svih organa u tijelu. Znakovi srčane disfunkcije mogu biti lokalizirani u samom srcu (angina, palpitacije), mogu biti opći (umor, osjećaj slabosti, hladan znoj) ili im je pojavnost drugdje u tijelu (kašalj, kratkoća daha, oticanje).

1. ANGINA
Angina, ili angina pektoris, je osjećaj boli ili pritiska u prsima koji nastupa zbog nedovoljne opskrbe srčanog mišića. Razlikujemo stabilnu i nestabilnu anginu pektoris.
Tijekom naporne aktivnosti krvna opskrba ne može pratiti potrebe srčanog mišića te dolazi do osjećaja boli ili stezanja u prsima. Pojavu nazivamo stabilnom anginom, budući da bol posustaje u ponovnom mirovanju. Ovo nije hitno stanje, ali upućuje na suženje krvnih žila te je potrebno obratiti se liječniku.
Nestabilna angina je hitno stanje koje prethodi infarktu. Razlikuje se od stabilne angine jer nastaje bilo kad, najčešće u mirovanju. Bol ne posustaje, već je s vremenom sve intenzivnija. Potrebna je hitna medicinska pomoć.

2. PALPITACIJE
Palpitacije su osjećaj nepravilnog kucanja srca, kao da je srce „preskočilo“ otkucaj ili da srce treperi. Pojavljuju se u stanjima ubrzanog rada srca, tahikardije.

3. KRATKOĆA DAHA, KAŠALJ
Pluća se, kao i srce, nalaze u prsištu. Cijela desna polovica srca ima zadatak dostaviti krv u pluća kako bi došlo do izmjene plinova; opskrbe kisikom i otpuštanja ugljikovog dioksida. Srčana disfunkcija time utječe i na rad pluća. Dolazi do neravnoteže u protoku kroz tkivo pluća te nastaje kašalj. Kratkoća daha nastaje zbog uzbuđenosti koja nastupa u medicinskim stanjima povezanim sa srcem ili zbog kroničnog gubitka kondicije srca.

4. PRENESENA BOL
Živci u našem tijelu putuju kroz svoje korijene u kralježničnu moždinu, zatim do mozga. Više živaca može prolaziti kroz isti korijen te uzrokovati osjet boli na drugim mjestima u tijelu. Bol zbog srčanih problema najčešće se pojavljuje u prsima i širi niz lijevu ruku, ali se može pojaviti u desnoj ruci, trbuhu, leđima, vratu i čeljusti. Važno je svaku bol ozbiljno shvatiti.

5. VRTOGLAVICA, MUČNINA
Srce održava tlak u krvnim žilama što omogućuje opskrbu svih organa u tijelu. Kod smanjene srčane funkcije, dolazi do pada tlaka i manje dopreme krvi mozgu, koji se nalazi na najvišoj točki u tijelu i zahtjeva adekvatan tlak. Može doći do vrtoglavice ili gubitka svijesti. Rad srca je čimbenik u nastanku bolesti mozga, poput moždanog udara.
Mučnina može nastati zbog promjena u probavnom sustavu tijekom neadekvatne krvne opskrbe.

6. UMOR, HLADAN ZNOJ
Srčani problemi mogu utjecati na osjećaj energije koje imamo. Kod kroničnih (dugotrajnih) srčanih bolesti, pojavljuje se osjećaj umora zbog neadekvatnog krvnog tlaka i nedovoljne opskrbe stanica potrebnim hranjivim tvarima i kisikom, što dovodi do umora. Hladan znoj pojavljuje se u aktivaciji simpatičkog živčanog sustava zbog stresa koje tijelo osjeća tijekom akutnih srčanih stanja. Bitno je potražiti medicinsku pomoć.

7. OTICANJE U NOGAMA
Ravnoteža tlakova na stijenci krvnih žila održava promet tekućine izvan i unutar stanica. Kod bolesti poput srčanog popuštanja, zbog gubitka ravnoteže tlakova na stijenci dolazi do prekomjernog izlaska i nakupljanja tekućine izvan krvnih žila. Najčešće se tekućina nalazi u nogama, tj. oko gležnjeva jer je to najniža točka našeg tijela. Leži li osoba duže vrijeme, tekućina će biti na dnu leđa kao nove najniže razine.
Obratite pozornost na signale koje vam tijelo šalje!

Moderno društvo i ubrzani način života negativno utječu na naše zdravlje poticanjem prehrane brzom i procesuiranom hranom te smanjenim kretanjem. Ostavljeno je malo prostora za brigu o vlastitom zdravlju zbog stalnih zahtjeva za našom pažnjom. Srećom, brza dostupnost kvalitetnih informacija i resursa je protuteža kojom možemo vratiti svoju autonomiju i živjeti zdravo.
Doticaj sa svojim tijelom

Znakovi nadolazeće ili već postojeće bolesti često nam promiču zbog ignoriranja naših potreba i osjećaja, fizičkih i emocionalnih.

Bitno je razviti naviku pridavanja pozornosti signalima iz našeg tijela. Instinkt može biti ignorirati te signale po principu: ako nešto ne vidim, to i ne postoji. Naše tijelo u nepovoljnim uvjetima može održavati organizam funkcionalnim, ali ne zauvijek. S vremenom nastupa stanje dekompenzacije (patofiziološki izraz koji označava gubitak sposobnosti organizma da održi ravnotežu). Tada nastupa bolest.
Kako bismo se uvjerili u integritet našeg zdravlja, možemo se pitati:

● primjećujete li nešto drukčije oko svojeg općeg stanja?
● mogu li obavljati uobičajene dnevne aktivnosti?
● primjećuju li moji bližnji promjene mojeg zdravlja ili ponašanja?
● poštujem li upute obiteljskog liječnika oko navika i kroničnih stanja?
● podnosim li životne stresore, imam li osjećaj preplavljujućeg stresa?

Zaključak

Kako bismo dodali godine našem životu i život našim godinama, važna je pravilna briga o zdravlju. Moramo biti u doticaju s vlastitim tijelom, biti upoznati s našim mogućnostima i ograničenjima. Ukoliko patimo od kroničnih tegoba, naša pažnja s vremenom je sve bitnija.
Budite upoznati s navedenim hitnim znakovima, budući da mogu spasiti život. Kako biste smanjili mogućnost njihove pojave, brinite se o svom tijelu i redovito provjeravajte zdravstveno stanje sa liječnikom.

Literatura:
● Kumar, V., Abbas, A. K., & Aster, J. C. (2017). Robbins Basic Pathology (10th ed.). Elsevier – Health Sciences Division.
● https://www.heart.org/
● van der Kolk, B. A. (2014). The body keeps the score: Brain, mind, and body in the healing of trauma. Viking.
● Ralston, S. H., Penman, I. D., Strachan, M. W. J., & Hobson, R. (Eds.). (2018). Davidson’s principles and practice of medicine (23rd ed.). Elsevier Health Sciences.