Pretpostavlja se da čak četiri od pet žena pati od bolnih menstruacija svaki mjesec. Za neke od njih, menstrualna bol i nelagoda ne predstavljaju značajne tegobe, dok nekim ženama pojava boli znatno ograničava uobičajene svakodnevne aktivnosti. Ovaj vrlo raširen problem značajno utječe na kvalitetu života, osobito u mladih žena i adolescentica, s obzirom da se u njih najčešće i javlja.
U ovome vam blogu pojašnjavamo zašto i kako menstrualna bol nastaje, kada treba posumnjati da se u njezinoj pozadini nalazi neki ozbiljniji zdravstveni problem, a donosimo vam i mnogo savjeta kako si takvu bol možete olakšati.
Menstruacija sama po sebi za većinu žena nije ugodno iskustvo, a bol koja se u to vrijeme pojavljuje može predstavljati značajan problem tih nekoliko dana u mjesecu. Bol se može se javiti u više oblika ̶ kao sijevajuća bol ili grčevi u donjem dijelu trbuha koji se mogu javljati periodički ili u nasumičnim vremenskim intervalima, a najčešće počinju 1 do 3 dana prije početka menstruacije. Menstrualni grčevi vrhunac obično dosežu unutar 24 sata od početka krvarenja, a zatim se smiruju u prvih nekoliko dana. Ponekad se javlja i tupa bol koja je cijelo vrijeme prisutna ili bol koja se širi u donji dio leđa i bedra.
Kod menstrualne boli česte su i popratne mučnine, proljevaste stolice, glavobolje i vrtoglavice. Bolne menstruacije uglavnom slijede svoj obrazac te simptome i vrijeme trajanja žena uglavnom može predvidjeti.
Obzirom da su bolne menstruacije vrlo raširen problem među ženskom populacijom, liječnicima je važno predvidjeti koje su žene pod povećanim rizikom od pojave takvog zdravstvenog problema. Istraživanja su do sada pronašla nekolicinu rizičnih faktora od kojih najsnažniju povezanost s menstrualnom boli imaju mlađa životna dob (manja od 30 godina), pojavnost menstrualne boli u obitelji, pušenje te nuliparitet (nerađanje). Drugim riječima, menstrualna bol će se češće javiti u žena kojima je jedan ili više ženskih članova u obitelji (sestra, majka, baka, teta) imao takav problem te u onih žena koje nisu rađale.
Također, žene i djevojke koje su prije ili u jedanaestoj godini života dobile prvu menstruaciju, pod povećanim su rizikom od pojave boli za vrijeme menstruacije. Dodatno, češća je učestalost boli u žena koje imaju obilna krvarenja i/ili nepravilne cikluse.
Od ostalih čimbenika, s pojavom boli povezana je prehrana bogata nezdravim masnoćama, depresija i anksioznost, pretilost te doživljeno seksualno zlostavljanje.
Bolne menstruacije (dismenoreje) u većini slučajeva nisu povezane s težim bolestima ili ozbiljnijim abnormalnostima. Takve bolne menstruacije nazivamo primarnom dismenorejom, a bol koja se u njih javlja posljedica je fizioloških procesa koji se odvijaju za vrijeme menstruacije. Naime, u posljednjem dijelu menstrualnog ciklusa zbog fizioloških hormonalnih promjena krvne se žile endometrija (unutrašnjeg sloja maternice) počinju kontrahirati. Posljedično tome, dotok se krvi u taj sloj maternice smanjuje, odnosno prekida. Stanice endometrija zatim propadaju zbog manjka kisika i hranjivih tvari, a sloj endometrija se počinje ljuštiti te izlazi iz organizma u obliku menstrualne krvi. Pretpostavlja se da je glavni mehanizam nastanka boli upravo propadanje stanica endometrija iz kojih se oslobađaju velike količine prostaglandina ̶ tvari koja uzrokuje grčenje maternice.
Druga teorija nastanka boli tvrdi da one tvari koje se oslobađaju iz propalog endometrija izravno podražuju živčane završetke i izazivaju bol. Upravo zbog toga, presijecanje živčanih završetaka koji provode osjet boli u prošlosti je bila jedna od često korištenih metoda kod izrazito bolnih menstruacija, no taj se postupak više ne prakticira zbog učestalih popratnih komplikacija poput konstipacije, problema s mokrenjem te bezbolnog porođaja.
U manjeg postotka žena, uzrok bolnih menstruacija su ginekološke bolesti i patološki procesi u zdjelici, a takve bolne menstruacije koje su posljedica nekog organskog stanja nazivamo sekundarnom dismenorejom.
Neke bolesti i stanja koja uzrokuju menstrualne bolove su:
• adenomioza
• endometrioza
• miomi
• spolno prenosive bolesti i upalne bolesti zdjelice
• suženja cerviksa itd.
Primarna dismenoreja liječi se simptomatskom terapijom uz pomoć različitih metoda koje su prvenstveno usmjerene na otklanjanje boli. Bol koja nastaje kao posljedica nekih drugih stanja u pravilu se neće poboljšati bez liječenja same bolesti koja ju uzrokuje, stoga je liječenje takvih menstrualnih boli usmjereno primarno na liječenje osnovne bolesti uz potpornu simptomatsku terapiju.
Postoji više metoda kojima možete olakšati bolne menstruacije, a njihov odabir ovisi o vašim preferencijama. U slučaju da želite izbjeći uzimanje lijekova protiv bolova, pokušajte s nekom od metoda koje ne uključuju primjenu lijekova.
Najučinkovitija prirodna metoda rješavanja bolova je vježbanje. Savjetuje se redovito vježbanje, tri puta tjedno po 45 minuta vježbanja visokog intenziteta. Pokazalo se da su svi oblici fizičke aktivnosti doprinijeli smanjenju i olakšavanju boli pa možete odabrati ono što se vama najviše sviđa – trening snage, plivanje, bicikliranje, jogu ili nešto drugo. Najvažniji čimbenik je redovitost. Nedostatak ove metode liječenja boli je činjenica da neke žene s izrazito jakim bolovima i obilnim krvarenjem nisu u mogućnosti vježbati za vrijeme menstruacije. Ipak, pokazalo se da redovito vježbanje izvan perioda menstruacije može pomoći u olakšavanju boli za vrijeme mjesečnog krvarenja.
Uz vježbanje, istraživanja snažno podupiru korištenje topline u obliku toplih kupki te upotrebom termofora ili grijanih deka. Pokazalo se da ova metoda smanjuje bolove jednako učinkovito kao i neke tablete protiv bolova. Nedostatak ove metode je nepraktičnost, posebno ako trebate ublažiti menstrualne bolove dok ste izvan svoga doma.
U slučaju da ni toplina ni vježbanje ne pomognu, možete uzeti neki od lijekova protiv bolova. Preporučuje se upotreba nesteroidnih antireumatika (NSAR) poput ibuprofena ili naproksena koji se u ljekarnama mogu pronaći pod različitim tvorničkim imenima. Korištenje NSAR se ne preporučuje ženama koje imaju problema s jetrom i bubrezima, želučanim tegobama (osobito ako imaju čir na želucu) te onima koje imaju problema sa zgrušavanjem krvi. U slučaju da koristite lijekove za liječenje nekih drugih bolesti, prije korištenja se prvo posavjetujte s liječnikom ili ljekarnikom je li sigurno istovremeno uzimati lijekove iz NSAR skupine.
Iako se paracetamol pokazao manje učinkovitim od NSAR za ublažavanje boli, paracetamol ne izaziva gastrointestinalne simptome (npr. bol ili težinu u želucu) te se može koristiti u mnogim stanjima kada se NSAR ne preporučuju.
Prvu tabletu analgetika preporučljivo je uzeti na prvu pojavu boli. Različite vrste NSAR imaju različite mehanizme djelovanja, kao i doze u kojima se uzimaju. Ibuprofen se uzima u dozama od 400 ili 600 mg svakih 4-6 sati ili 800 mg svakih 8 sati. Maksimalna dnevna doza ibuprofena koja se ne smije prekoračiti je 2400 mg.
Naproksen se uzima u početnoj dozi od 500 mg pa po 250 mg svakih 6-8 sati, imajući na umu da je maksimalna sigurna dnevna količina koju smijete uzeti 1250 mg. Spomenuto doziranje i maksimalne količine lijeka koje se dnevno mogu uzeti odnose se samo za upotrebu kraću od tri dana. Za korištenje duže od tri dana, posavjetujte se s vašim liječnikom.
Lijekove je potrebno uzimati u preporučenim dozama i vremenskim intervalima kako bi se održala dovoljna koncentracija u tijelu, kao i analgetski učinak. Prvo krenite s manjim dozama pa pojačajte dozu idući put ako vam manja doza nije dovoljno smanjila bolove. Neželjeni se učinci ne očekuju kod mladih zdravih žena koje uzimaju ove lijekove nekoliko dana u mjesecu. Ipak, novija su istraživanja pokazala da česta upotreba NSAR može odgoditi ovulaciju i smanjiti plodnost u žena, stoga ih radije izbjegavajte ako imate problema sa začećem. U slučaju da pokušavate zanijeti, a do sada niste imali problema sa začećem te ove lijekove koristite samo nekoliko dana mjesečno, ne trebate brinuti oko ovog učinka.
U slučaju da imate dismenoreju te želite koristiti kontracepciju kako biste spriječili trudnoću, preporuča se hormonalna kontracepcija, pod uvjetom da nemate kontraindikacija za njeno korištenje. Najčešće se propisuje oralna kontracepcija u obliku tableta koje se uzimaju na usta, ali postoje i drugi načini primjene poput kožnih naljepaka, injekcija ili vaginalnih prstenova. Hormonalna kontracepcija, bez obzira na način primjene, smanjuje bol i obilnost menstruacije.
Intrauterina kontracepcija (spirala) koja otpušta hormon levonorgestrel također smanjuje jačinu, učestalost i trajanje bolnih menstruacija, stoga se može koristiti za smanjivanje menstrualnih bolova, ali i kontracepciju. Međutim, pokazalo se da jedna vrsta bakrenih spirala (T380A) pojačava dismenoreju, stoga se ta vrsta ne upotrebljava za ove svrhe.
U slučaju da ni lijekovi ni kontracepcija ne pomognu ublažiti bol, preporučuje se primjena TENS-a (transkutane elektroneurostimulacije). Ovom se metodom, primjenom malih struja preko naljepaka na stopalu ili nozi, podražuju živci koji služe za prijenos osjeta boli. Nedostatak ove metode je relativna nedostupnost i dugotrajnost terapije (jednom tjedno kroz 12 tjedana uz mogućnost ponavljanja tretmana).
Sve do sada spomenute metode pokazale su se učinkovitima u više značajnih istraživanja. Uz te metode, spomenut ćemo i neke dodatne koje su sigurne za korištenje, ali dosad nisu pokazale značajnu učinkovitost kod većeg broja žena.
Kako su depresivne i anksiozne smetnje čimbenik rizika za pojavu bolnih menstruacija, preporučuje se isprobati psihoterapiju, savjetovanje ili neurofeedback. Ove metode pomažu ženama naučiti se kako modificirati odgovor na bol te kako se s boli nositi. Također, akupunktura i akupresura pokazale su učinak kod nekolicine žene u vidu smanjenja jačine bolova i broja dana provedenih u boli.
Preporučuje se i plant based prehrana, odnosno prehrana koje se bazira na biljnim namirnicama, suplementacija vitamina B1 (100 mg na dan), vitamina B6 (200 mg na dan), vitamina E (500 jedinica na dan dva dana prije menstruacije i prva tri dana krvarenja) i magnezija te korištenje ribljeg ulja (doza ovisi o vrsti) i đumbira u prahu (750-2000 mg dnevno prvih nekoliko dana krvarenja).
Ako ste isprobali neke od ovih metoda i niste uspjeli ublažiti bol, vrijeme je da se javite liječniku. Neke karakteristike boli ozbiljna su naznaka da trebate liječničku pomoć, primjerice:
• pogoršanje menstrualne boli s vremenom
• menstrualna bol nastala nakon 25. godine života
• menstrualna bol koja je promijenila karakter nakon 25. godine života
• snažna i neizdrživa menstrualna bol koja dovodi do čestih posjeta hitnoj službi
• menstrualna bol koja ometa svakodnevne aktivnosti.
Liječnik će prosuditi koju terapiju propisati, ako se radi o primarnoj dismenoreji. Klinički pregled i razgovor s pacijentom najčešće su dovoljni da se posumnja na neki drugi mogući uzrok boli. U slučaju da terapija lijekovima ne daje rezultate nakon 3-6 mjeseci, liječnik će napraviti dodatne pretrage poput ultrazvuka i laparoskopije kako bi se ustanovila točna dijagnoza, a nakon toga i započelo s primjerenim liječenjem.
Menstrualni bolovi jedna su od najneugodnijih pojava tijekom menstruacije. Na sreću, u većine žena uzrok boli nije ozbiljne prirode, već se radi o normalnim fiziološkim mehanizmima. Postoji mnogo načina na koji možete olakšati bolne menstruacije, a ne zaboravite važnost redovitog vježbanja i primjene topline na bolna mjesta. Većina će žena tijekom godina ipak doživjeti smanjenje bolova, a u velikom broju slučajeva nakon prvog poroda menstruacije postanu ako ne ugodnije, onda svakako manje bolno iskustvo.
Cjenik ginekoloških usluga pogledajte ovdje.
Autor: Dr. Tihana Mazalin i Franka Vukorepa u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Izvor:
Dysmenorrhea in adult women: Treatment
Wallace S, Keightley A, Gie C. Dysmenorrhoea. Obstet Gynaecol. 2010;12:149-154.
Armour M, Ee CC, Naidoo D, Ayati Z i sur. Exercise for dysmenorrhoea (Review). Cochrane Database of Systematic Reviews. 2019;9: CD004142.
Ju H, Jones M, Mishra G. The Prevalence and Risk Factors of Dysmenorrhea. Epidemiol Rev. 2014;36:104–113.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |