Reumatoidni artritis

Reumatoidni artritis je kronična, progresivna, sistemna autoimunosna bolest koja dominantno zahvaća zglobove. 

Zahvaćenost zglobova je najčešće simetrična, a obično su zahvaćeni mali zglobovi šaka, ručni zglobovi, ramena, koljena i gležnjevi. 

Bolest je karakterizirana upalom zglobova, njihovim oticanjem, bolovima te u konačnici njihovim oštećenjem i gubitkom zglobne funkcije.

U ovome blogu pročitajte sve o reumatoidnom artritisu – što je, zašto nastaje, kako se dijagnosticira te liječi.  

Što je reumatoidni artritis?

Reumatoidni artritis je kronična upalna bolest koja najčešće simetrično zahvaća zglobove, no može zahvatiti i druga tkiva i organe.

Riječ je o autoimunoj bolesti, što znači da se vlastiti imunološki sustav okreće protiv čovjeka te napada hrskavično tkivo, kosti, a ponekad i brojne unutarnje organe.

Temeljna karakteristika reumatoidnog artritisa je lokalno oštećenje hrskavice te pripadajuće kosti s gubitkom funkcije zahvaćenog zgloba, odnosno zglobova.

Zašto nastaje reumatoidni artritis?

Točan uzrok nastanka reumatoidnog artritisa nije poznat. 

No, prepoznati su određeni rizični čimbenici koji se povezuju s nastankom bolesti, a najistaknutiji je pušenje. Također, postoji i genetska sklonost za nastanak bolesti. 

Češća pojavnost reumatoidnog artritisa je u osoba ženskog spola, u odnosu na muškarce.

Iako, zadnjih desetljeća je uočena manja pojavnost reumatoidnog artritisa u žena, što se povezuje s korištenjem oralne kontracepcije i njihovoj zaštitnoj ulozi u razvoju bolesti. 

Koji su simptomi reumatoidnog artritisa?

Reumatoidni artritis je bolest koja se najčešće razvija postupno te napreduje tijekom vremena.

Najprije bivaju zahvaćeni mali zglobovi šaka i stopala, a progresijom bolesti koljena te laktovi, te na kraju ramena i kukovi.

U samom početku bolesti, prisutni su nespecifični simptomi poput umora, gubitka apetita, slabog sna, pojačanog znojenja i dr.

Nakon čega se pojavljuje prvi karakterističan simptom, a to je jutarnja zakočenost malih zglobova šake u trajanju duže od sat vremena.

Glavne simptome artritisa navodimo u nastavku. 

• jutarnja zakočenost zglobova 
• bol u zglobovima 
• otečeni zglobovi 
• reduciran opseg pokreta u zahvaćenim zglobovima 

Artritis kod djece 

Artritis ili upala zglobova se može javiti i kod djece i predstavlja najčešću reumatološku bolest dječje dobi. 

Medicinski naziv za ovo stanje je juvenilni idiopatski artritis i pojavljuje u djece mlađe od 16 godina.

Upala može zahvatiti 1 ili više zglobova, a može se javiti naglo ili postepeno.

Simptomi artritisa kod djece, nalikuju onima u odraslih i uključuju bolne i otečene zglobove, crvenilo kože iznad zahvaćenih zglobova te ograničenu pokretljivost.

U početku su često zahvaćeni veliki zglobovi (koljeno, lakat) zbog čega djeca, zbog boli, obično šepaju ili odbijaju hodati. 

Budući da je juvenilni idiopatski artritis kronična bolest, nužna je kontinuirana suradnja između reumatologa i roditelja.

Kako se postavlja dijagnoza reumatoidnog artritisa?

Dijagnostika reumatoidnog artritisa započinje anamnezom, odnosno razgovorom s pacijentom, nakon čega slijedi klinički pregled.

Tijekom razgovora, liječnik će od vas tražiti podatke o jutarnjoj zakočenosti te bolovima u zglobovima, prisutnosti vrućice, slabosti, preboljelim urinarnim ili crijevnim infekcijama i dr.

Također, važno je informirati liječnika o postojanju bolesti u obitelji. 

Fizikalni pregled uključuje pregled zglobova kako bi se utvrdilo postojanje boli, otekline, izljeva i dr. Nadalje, utvrđuje se postojanje deformiteta te opseg pokreta u zahvaćenim zglobovima.

Klinički pregled je potrebno nadopuniti laboratorijskom dijagnostikom (kompletna krvna slika, sedimentacija eritrocita), uključujući prisutnost reumatoidnog faktora u krvi. 

Reumatoidni faktor prisutan je u krvi 80 % oboljelih od reumatoidnog artritisa i specifičan je pokazatelj bolesti.

Dio dijagnostičkog postupka je i radiološka obrada, RTG, ultrazvučni pregled, magnetska rezonanca (MRI) te kompjuterizirana tomografija (CT).

Kako zaustaviti reumatoidni artritis?

Za uspješno liječenje reumatoidnog artritisa neophodna je rana dijagnoza, budući da ishod liječenja izravno ovisi o stadiju bolesti tijekom kojeg je započeta terapija.

Reumatoidni artritis je bolest karakterizirana mirnim fazama te fazama aktivacije bolesti i obično je nepredvidivog tijeka.

Konzervativno liječenje reumatoidnog artritisa

Liječenje može biti poštedno, što uključuje odmor te odgovarajuću i raznoliku prehranu s dovoljno kalorija i vitamina.

Povoljan učinak ima prehrana bogata plavom ribom, a siromašna crvenim mesom i suhomesnatim proizvodima.

Liječenje reumatoidnog artritisa lijekovima 

U liječenju reumatoidnog artritisa najčešće se koriste nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) koji smanjuju upalu te bol zahvaćenih zglobova.

Učinkovitost u liječenju bolesti pokazuju i kortikosteroidi, no zbog brojnih nuspojava preporučuje se kraće korištenje istih. 

Također, primjenjuju se i DMARDs (engl.  disease – modifying antireumatic drugs), odnosno lijekovi koji mijenjaju tijek bolesti. Ovi lijekovi djeluju sporo te je za poboljšanje stanja potrebno i do nekoliko mjeseci. Uzimanje ovih lijekova potrebno je činiti pod strogim nadzorom liječnika.

Danas se izvode i brojni operativni zahvati na zglobovima oboljelih od reumatoidnog artritisa, a čime se može postići funkcionalno osposobljavanje zglobova zahvaćenim promjenama.

Uz sve navedeno neophodno je redovito provođenje fizikalne terapije.

Prehrana kod reumatoidnog artritisa

Brojne studije pokazale su povoljan učinak određenih namirnica u oboljelih od reumatoidnog artritisa.

Neke od njih navodimo u nastavku: 

• plava riba
• voće i povrće
• sjemenke (bučine, sezamove)
• maslinovo ulje
• kava bez kofeina
• zeleni čaj
• kurkuma i dr.

Adekvatna edukacija o bolesti, suradnja te praćenje uputa liječnika te redovita i kontinuirana fizikalna terapija neki su od najvažnijih čimbenika za očuvanje i postizanje što bolje funkcionalnosti u svakodnevnom životu, kao i poboljšanju radne sposobnosti. 

Što se ranije započne s liječenjem, brže se postižu zadovoljavajući rezultati!

Literatura

1. Š. Rahela. Reumatoidni artritis
2. Mayo Clinic. Rheumatoid arthritis – symptoms & causes
3. CDC. What is rheumatoid arthritis?
4. NHS. Treating RA

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.