Svake godine, više od pola milijuna ljudi u svijetu dolazi na hitni prijem zbog problema s mokraćnim kamencima tj. bubrežnim kamencima. Iako mokraćne kamence možete imati, a da za njih ni ne znate, neki se mogu prezentirati dramatičnim simptomima i nesnosnim bolovima. Većina takvih slučajeva ne zahtijeva aktivnu liječničku intervenciju i prolazi spontano, dok je za druge ipak potrebna neka od invazivnih metoda liječenja.
U današnjem blogu donosimo vam sve što trebate znati o bubrežnim kamencima – što su, zašto se i u koga najčešće javljaju, kakvim se simptomima prezentiraju te sve o dijagnostici i liječenju. Na kraju vam donosimo i nekoliko savjeta za prevenciju razvoja mokraćnih kamenaca za osobe koje su takav problem već jednom ili više puta imale.
Mokraćni kamenci su nakupine kristala koje se mogu naći u bilo kojem dijelu mokraćnog sustava. Iako se kolokvijalno često nazivaju bubrežnim kamencima, ne moraju se nužno pojaviti samo u bubrezima, stoga ih je točnije nazivati mokraćnim kamencima. Medicinski termin za mokraćne kamence je urolitijaza, odnosno nefrolitijaza ako su smješteni u bubregu. Smatra se da je rizik od dobivanja ovoga stanja u čitavom životnom razdoblju oko 19% za muškarce, a 9% za žene, što ga čini relativno čestom pojavom u populaciji. Postoje određeni rizični čimbenici koji mogu potencirati razvoj mokraćnih kamenaca, međutim, sve je češća pojava urolitijaze i kod mlađe populacije bez dokazanih predisponirajućih faktora.
Mokraćni kamenci su krute nakupine različitih kemijskih tvari koje se nalaze u urinu. Prema vrsti osnovne građevne tvari kamenca, dijele se u četiri vrste: kalcijeve, uratne, struvitne i cistinske. Kamenci građeni od kalcija najčešći su i čine otprilike 80% svih mokraćnih kamenaca. Ostale vrste su nešto rjeđe, a svi navedeni nastaju zbog povišene razine određenih kristalnih tvari u urinu.
Naime, u mokraći se normalno nalaze razne otpadne i suvišne tvari iz organizma. Proces stvaranja mokraće odvija se u bubrezima, a nastala mokraća zatim mokraćovodima (ureterima) dolazi do mokraćnog mjehura, a odatle se mokraćnom cijevi (uretrom) izlučuje iz organizma. Na taj se način organizam rješava raznih tvari nastalih metabolizmom, toksina, metabolita nekih lijekova i suvišnih tvari koje mu ne trebaju. Kada se u mokraći zbog određenih životnih navika, bolesti, lijekova ili nekog drugog čimbenika javi povišena razina kalcija, urične kiseline, oksalata i sl., započinje agregacija tih kristaličnih tvari i stvaranje kamenca. Osim toga, istovremeno često bude prisutna i snižena razina tvari koje inače sprječavaju kristalizaciju i stvaranje kamenaca (primjerice citrata).
Mokraćni kamenci mogu biti različitih veličina – od sitnih čestica poput pijeska do onih preko nekoliko centimetara. O veličini kamenca ovisi njegova sposobnost prolaska kroz mokraćni sustav. Kamenci manji od 4-5 mm u 90% slučajeva sami prođu kroz mokraćni sustav bez ikakvih posebnih terapijskih intervencija, dok je za one veće ta šansa značajno manja.
Bubrežni kamenci nastaju kada se u urinu nalazi povećana koncentracija kristaličnih tvari poput kalcija ili urata i smanjena koncentracija tvari koje u normalnim uvjetima sprječavaju formiranje kamenaca. Također, razina kristaličnih tvari ne mora uvijek nužno biti povišena da bi započelo stvaranje kamenca, već se može raditi i o smanjenoj količini tekućine u urinu, što posljedično dovodi do smanjene topljivosti navedenih tvari. Sve to zajedno stvara idealne uvjete za razvoj mokraćnih kamenaca. Kamenci se najčešće počinju stvarati u bubrezima, gdje mogu ostati, ali se i spustiti dalje u mokraćovode ili mokraćni mjehur.
Razni čimbenici mogu pridonijeti razvoju bubrežnih kamenaca, a takve je čimbenike važno otkriti u svakoga pacijenta koji ima urolitijazu. Naime, osoba koja je jednom imala ovo stanje ima povećan rizik od ponovne pojave kamenca, osobito ako se rizični čimbenici zbog kojih je prvi put razvila kamenac nisu korigirali, odnosno uklonili. Neki od tih čimbenika su:
Također postoje i određena stanja koja mogu povećati rizik od razvoja mokraćnih kamenaca poput nekih bolesti metabolizma (npr. giht), nasljednih bolesti (policistična bubrežna bolest, renalna tubularna acidoza), hiperparatiroidizma, metastatskog karcinoma, bolesti koje za posljedicu imaju povišenu razinu kristaličnih tvari u urinu (hiperkalciurija) i drugih nešto rjeđih stanja. Pokazalo se i da osobe koje u svojoj obitelji imaju člana ili više njih koji su imali urolitijazu, imaju povećan rizik od razvoja iste. Bolesti i stanja koja mogu potencirati razvoj mokraćnih kamenaca treba liječiti, a rizične čimbenike poput određenih životnih navika ispraviti ili ukloniti.
Bubrežni kamenci se ne moraju uvijek prezentirati očitim simptomima. Ako je kamenac sitan, može urinom proći kroz mokraćni sustav, a da ga ni ne osjetite. Isto tako, kamenci koji se nalaze u bubrezima i ”miruju” također se često ne očituju određenim kliničkim simptomima. Ipak, česta je situacija da kamenac koji nastoji zajedno s urinom izaći iz tijela, zapne u određenom dijelu mokraćnog sustava, što izaziva jake i nesnosne bolove. Bolovi nastaju jer mišićna stijenka mokraćovoda nastoji istisnuti zaglavljeni kamenac, što je osobito teško ako je kamenac velik.
Najčešći prvi simptom urolitijaze je izrazito jaka, gotovo nepodnošljiva, naglo nastala bol koja se javlja u području donjeg dijela leđa ili trbuha. Bol je obično grčevitog karaktera i može se širiti u preponsko te genitalno područje. Često je praćena mučninom i povraćanjem. Može biti prisutna i krv u mokraći te pojačan nagon na mokrenje, osobito ako se kamenac nalazi blizu mokraćnog mjehura. U slučaju izražene opstrukcije mokraćnog puta, može se razviti i infekcija koja se očituje povišenom tjelesnom temperaturom, zimicom i tresavicama.
Manji asimptomatski kamenci obično se slučajno otkriju na ultrazvuku abdomena ili rentgenskoj snimci abdomena koji se rade zbog dijagnostičke obrade nekog drugog, nevezanog stanja. Kod simptomatskih pacijenata, zbog karakteristične kliničke slike obično se brzo postavi sumnja na urolitijazu, no dijagnoza se mora potvrditi slikovnim metodama. Iako se rentgenskim i ultrazvučnim snimkama neki kamenci mogu dobro prikazati, danas se sve češće pribjegava kompjuteriziranoj tomografiji (CT-u) kao metodi izbora za dijagnozu urolitijaze. CT-om se detaljno može prikazati smještaj i veličina kamenca te stupanj opstrukcije mokraćnog puta, što su sve važne odrednice za daljnje terapijske postupke. Uz radiološke pretrage, obavezne su laboratorijske pretrage krvi te analiza urina.
Liječenje urolitijaze ovisi o raznim prethodno navedenim čimbenicima. Kod sitnih kamenaca koji ne izazivaju nikakve smetnje, kao ni kod onih nešto većih (do 5 mm veličine) koji ne uzrokuju značajniju opstrukciju najčešće ne treba značajnije terapijski intervenirati. Obično se preporuča unos 2,5-3 litre tekućine na dan, kako bi se potaknulo izmokravanje kamenca. Po potrebi se mogu uzimati i analgetici. Većina kamenaca na taj način spontano izađe iz tijela. U slučaju da je kamenac veći, izaziva opstrukciju mokraćnih puteva, ne izlazi uz pomoć konvencionalnih metoda ili raste, koristi se tzv. aktivno liječenje koje može biti neinvazivno i invazivno.
Perkutana nefrolitotomija
Za uklanjanje kamenaca većih od 2,5 cm (najčešće smještenih u bubregu) često se koristi perkutana nefrolitotomija. To je tzv. minimalno invazivna metoda kojom se kroz mali rez na koži instrumentom dolazi do kamenca koji se zatim usitnjava u manje dijelove. Ti se usitnjeni dijelovi potom kroz isti instrument i odstranjuju. Ova se terapijska metoda izvodi pod općom anestezijom.
Metoda koja se također koristi za uklanjanje kamenaca iz mokraćnog sustava. Uz pomoć posebnog instrumenta (ureteroskopa) ulazi se kroz mokraćnu cijev preko mokraćnog mjehura do mokraćovoda. Nakon što se kamenac vizualizira, uklanja se cijeli istim putem ili se, ako je velik, prvo usitnjava. Ova se terapijska metoda također izvodi pod općom anestezijom.
U slučaju da zbog određenih razloga prethodno navedene metode nisu bile uspješne ili se nisu mogle izvesti, pristupa se kirurškom zahvatu. Danas su takve operacije rijetke i izvode se u svega 1-2% slučajeva. Nakon ekstrahiranja kamenca bilo kojom od navedenih terapijskih metoda, kamenac se šalje na analizu kako bi mu se odredio sastav. Analiza sastava kamenca pomaže u određivanju točnog uzroka njegova nastanka i prevenciji budućih epizoda urolitijaze.
Na temelju sastava mokraćnog kamenca, pretpostavit će se rizični čimbenik koji je utjecao na njegovo stvaranje. To može biti određena vrsta prehrane, lijek koji pijete, bolest nekog drugog organskog sustava ili nešto drugo. U nekim slučajevima, takav će rizični čimbenik ostati nepoznat. Vaš će vas liječnik zatim savjetovati o tome što možete promijeniti u svojim životnim navikama kako bi prevenirali ponovni razvoj kamenaca u budućnosti. Iako ti savjeti neće za svakog pacijenta biti isti, postoje određene ”univerzalne” promjene koje možete napraviti za prevenciju.
Preporuča se unijeti 2,5-3 litre tekućine na dan, najbolje vode ili nezaslađenog čaja. Preporuča se piti i limunadu ili prirodni narančin sok zbog prirodno prisutnih citrata koji sprječavaju razvoj kamenaca. Izbjegavajte unos zaslađenih pića poput sokova te pretjeran unos alkohola. Povećajte unos tekućine kada ste tjelesno aktivni i znojite se. Dovoljan unos tekućine je važan za produkciju normalne količine urina i njegovo razrjeđivanje. Time se razrjeđuju i tvari koje mogu dovesti do razvoja mokraćnih kamenaca.
Pretjeran unos mesa, ali i drugih životinjskih proizvoda poput jaja, sira i mliječnih proizvoda može dovesti do razvoja mokraćnih kamenaca. Takva prehrana povisuje razinu urične kiseline u organizmu, što predstavlja rizični čimbenik za nastanak urolitijaze. Također, ovakva vrsta prehrane smanjuje razinu citrata u urinu koji je jako važan za inhibiciju formiranja kamenaca. Unos životinjskih proizvoda ne treba se u potpunosti ukinuti, već samo smanjiti na dnevnoj, odnosno tjednoj bazi. Paralelno povećajte unos voća i povrća, zdravih masnih kiselina i vlakana.
Prehrana bogata soli može potaknuti razvoj bubrežnih kamenaca jer povećava razinu kalcija u urinu. Preporuča se ne prelaziti unos od 2,3 grama soli na dan, a poželjno ispod 1,5 gram. Izbjegavajte namirnice poput sira, suhomesnatih proizvoda, slanih grickalica, brze hrane, kupovnih umaka i sl. Osim što ćete time spriječiti razvoj kamenaca, pridonijet ćete i zdravlju srca i krvnih žila.
Nedovoljan svakodnevni unos kalcija može povisiti razinu oksalata u organizmu i na taj način potaknuti razvoj mokraćnih kamenaca. Najbolje je unositi kalcij putem hrane, a po potrebi se posavjetujte sa svojim liječnikom oko uzimanja suplemenata kalcija. Neka istraživanja povezuju takve suplemente s razvojem kamenaca, stoga s njihovim uzimanjem treba biti oprezan.
Hrana poput čokolade, špinata i orašastih plodova bogata je oksalatima, stoga njihovu konzumaciju trebaju smanjiti osobe koje imaju visoku razinu oksalata u urinu. Jedan od načina regulacije razine oksalata je i unos primjerene količine kalcija na svakodnevnoj bazi, što je već i prethodno spomenuto. Neka istraživanja su uočila povezanost između unosa visoke količine vitamina C u organizam s povećanim rizikom od stvaranja oksalatnih kamenaca.
Autor: Dr. Obad i Dr. Marušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Izvor: www.health.harvard.edu, www.kidney.org, www.urologyhealth.org, www.kidneyfund.org
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |