Čvor na štitnjači

Čvor na štitnjači pojam je koji se često čuje u liječničkim ordinacijama, a u mnogih žena budi brojna pitanja. Većina novootkrivenih čvorova na štitnjači predstavlja dobroćudnu promjenu koja često ne zahtijeva nikakvo liječenje, međutim, za manji broj njih se otkrije da su zloćudne naravi. Upravo u tome leži značenje ove dijagnoze, a od osobite važnosti je znati zbog kojih znakova i simptoma štitnjače je potrebno javiti se liječniku.

Danas vam donosimo blog u kojem odgovaramo na sva pitanja o čvorovima na štitnjači – što su, zašto se javljaju i kako se dijagnosticiraju, na koje simptome treba obratiti pažnju te trebaju li se i kako liječiti.

ŠTO JE ŠTITNJAČA I ČEMU SLUŽI?

Štitnjača je žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata, a građena je od dva međusobno spojena režnja. Njezino djelovanje kontroliraju viši centri u mozgu – hipotalamus i hipofiza, a osobito hipofiza lučenjem hormona tireotropina (TSH) koji potiče štitnjaču na stvaranje njezinih vlastitih hormona. Hormoni štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtiroksin (T3), koji su jako važni za održavanje normalnog i uravnoteženog stanja organizma. Utječu na brojne organske sustave u tijelu, a njihova normalna koncentracija u krvi ključna je za pravilno odvijanje osnovnih metaboličkih procesa na razini svake stanice u organizmu.

Isto tako, snižena ili povišena razina hormona štitnjače u krvi može biti uzrokom raznih poremećaja u organizmu. Radi se o hipotireozi, u slučaju manjka hormona štitnjače, odnosno hipertireozi, u slučaju njihove prevelike koncentracije u krvi. Ti poremećaji se mogu javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a njihovi simptomi su često nespecifični zbog čega se takve bolesti u nekim slučajevima i kasnije otkriju.

ČVOR NA ŠTITNJAČI – ŠTO JE TO?

Čvor na štitnjači je okruglasta ili ovalna tvorba različitih veličina koja se može pojaviti bilo gdje u štitnjači. To je zapravo nakupina stanica koje zajedno čine ”kvržicu” na štitnjači. Ta kvržica može stajati samostalno ili se može nalaziti u nakupini od više njih. Čvorovi na štitnjači su relativno česta pojava, a njihova se učestalost povećava sa životnom dobi. Neka istraživanja su pokazala da čak trećina žena ima barem jedan manji ili veći čvor na štitnjači. Čvorovi su najčešće solidne, čvrste tvorbe i razlikuju se od cisti na štitnjači koje su ispunjene tekućinom.

Iako su čvorovi u štitnjači najčešće benigne prirode, otprilike 10-15% otkrivenih čvorova zapravo je karcinom štitnjače. Upravo zbog toga, prilikom pronalaska bilo kakve kvržice na štitnjači ultrazvučnim ili palpacijskim nalazom, važno je daljnjim pretragama otkriti radi li se o dobroćudnoj ili zloćudnoj tvorbi.

KAKO SE ČVOR NA ŠTITNJAČI OTKRIJE?

Čvor na štitnjači ponekad se može prezentirati kao palpabilna tvorba na vratu, odnosno kvržica koju sami prstima možete opipati. Najčešće je malo tvrđe konzistencije na opip od ostatka štitnjače, ponekad se ne vidi golim okom ili se vidi ako zabacite glavu prema nazad, a ponekad se jasno vidi u mirovanju dok vam je vrat u prirodnom položaju. Ako primijetite nešto od navedenog, svakako je važno posjetiti liječnika kako bi se daljnjim pretragama vidjelo o čemu se radi.

UZV pretraga

Ultrazvučna pretraga korisna je za određivanje veličine čvora te procjenu njegove hormonalne aktivnosti. Naime, čvorovi na štitnjači često se dijele u ”tople” ili ”hladne”. Topli čvorovi proizvode hormone štitnjače kao i okolno normalno tkivo štitnjače, dok hladni čvorovi uopće ne proizvode hormone. Postoje i ”vrući” čvorovi koji su jako aktivni i proizvode veliku količinu hormona štitnjače.

Jedna od rutinskih pretraga koja se provodi kod novootkrivenog čvora na štitnjači je vađenje hormona štitnjače iz krvi (T3, T4) te hormona hipofize (TSH). Također se provjerava i koncentracija protutijela na štitnjaču, što može ukazati na prisutnost neke autoimune bolesti (primjerice Hashimotovog tireoiditisa) kao mogućeg uzroka pojave čvora.

Ultrazvučna pretraga korisna je za određivanje veličine, broja, lokacije, oblika i strukture čvorova. Na taj način liječnik može odrediti radi li se o čvrstim čvorovima ili tekućim cistama, koliko takvih tvorevina ima i gdje se nalaze – što je važno za određivanje daljnjih koraka u dijagnostici i liječenju. Tzv. izoehogeni čvor na štitnjači znači da je prikaz čvora na ultrazvuku jednak kao i ostatak okolnog tkiva, što u pravilu upućuje na zaključak da se radi o dobroćudnoj tvorbi. S druge strane, hipoehogeni čvor na štitnjači ukazuje na to da je riječ o tvorbi koja je različite građe u odnosno na okolno tkivo, što je dobar razlog za obavljanje punkcije čvora i analizu takvog tkiva.

Pretraga pod nazivom scintigrafija štitnjače pomaže u otkrivanju naravi čvora te procjenu njegove hormonalne aktivnosti. Naime, čvorovi na štitnjači često se dijele u ”tople” ili ”hladne”. Topli čvor proizvodi hormone štitnjače kao i okolno normalno tkivo štitnjače, dok hladni čvor na štitnjači uopće ne proizvodi hormone. Postoje i ”vrući” čvorovi koji su jako aktivni i proizvode veliku količinu hormona štitnjače. Scintigrafijom štitnjače može se odrediti o kojoj je vrsti čvora riječ. Izvodi se tako da se pacijentu venskim putem injicira mala količina radiofarmaka (dijagnostičke tekućine), a onda slijedi snimanje posebnim uređajem te računalna analiza dobivene slike.

JE LI ČVOR NA ŠTITNJAČI BENIGNE ILI MALIGNE PRIRODE?

Kao što je prethodno rečeno, 10-15% čvorova na štitnjači malignog je porijekla. Iako se kliničkim i ultrazvučnim pretragama otkriva i potvrđuje prisutnost čvora te procjenjuje njegova veličina, prokrvljenost i hormonska aktivnost, njima se ne može otkriti je li čvor dobroćudan ili zloćudan. Najbolja pretraga za otkrivanje takvih informacija je aspiracijska biopsija tankom iglom pod kontrolom ultrazvuka, odnosno punkcija štitnjače.

Punkcija štitnjače jednostavna je i gotovo bezbolna pretraga kojom se dobiva uzorak stanica štitnjače. Prilikom pretrage upotrebljava se jako tanka igla i nije potrebna anestezija. Pod kontrolom ultrazvuka iglom se ulazi kroz kožu vrata sve do štitnjače i uzima se uzorak stanica prethodno otkrivenog čvora. Sama punkcija traje vrlo kratko, sigurna je i gotovo potpuno bezbolna, a osigurava ključne informacije o prirodi, odnosno dobroćudnosti ili zloćudnosti čvora.

KOJI SU DOBROĆUDNI UZROCI RAZVOJA ČVORA NA ŠTITNJAČI?

U većini je slučajeva uzrok nastanka i razvoja čvora na štitnjači nepoznat i ne može se povezati s nekim konkretnim čimbenikom. Smatra se da na razvoj bolesti mogu utjecati genetska predispozicija u kombinaciji s načinom života. Ostali uzroci pojave čvora na štitnjači mogu biti:

• Adenom štitnjače (benigni tumor). Iz nepoznatih razloga ponekad dođe do prekomjernog rasta tkiva štitnjače, što se naziva adenomom ili benignim tumorom. Ovakvo stanje najčešće ne izaziva tegobe te u tom slučaju nije potrebno ni liječenje, osim ako čvor zbog svoje veličine ne predstavlja problem. U nekim slučajevima benigni tumor može biti popraćen razvojem hipertireoze te je u takvim situacijama potrebno liječenje.

• Tireoiditis (upala štitnjače). Upala štitnjače nastaje kao posljedica autoimunih bolesti, gdje tijelo napada vlastite stanice – stanice štitnjače. U takve bolesti spada i Hashimotov sindrom. Takvo je stanje često popraćeno razvojem hipotireoze, jer zbog razaranja tkiva štitnjače dolazi do smanjenog stvaranja hormona.

• Radijacijska terapija u području glave i vrata

• Manjak joda u prehrani ili primjena nekih lijekova. Iako je manjak joda u prehrani rijetkost u razvijenom svijetu, ona može biti uzrokom poremećaja štitnjače, kao i određeni lijekovi.

MOŽE LI ČVOR NA ŠTITNJAČI IMATI SIMPTOME?

Hoće li ili ne čvor na štitnjači uzrokovati neke simptome ovisi o njegovoj veličini, smještaju, sposobnosti proizvodnje hormona, ali i prirodi njegova porijekla. Veliki čvorovi mogu uzrokovati probleme s gutanjem, otežano disanje, bol u području vrata, ali i promuklost. U nekim slučajevima i cijela štitnjača može izgledati povećana i puna čvorova, a to stanje se naziva multinodularna guša. Svi ti simptomi mogu biti i simptomi karcinoma štitnjače, stoga je važno javiti se liječniku ako primijetite nešto od navedenog.

Ako čvor proizvodi veliku količinu hormona štitnjače, mogu se javiti simptomi hipertireoze:

• gubitak na težini
• ubrzan i nepravilan rad srca
• pojačano znojenje
• nervoza
• opadanje kose
• nepodnošenje vrućine
• tremor
• nesanica i drugi problemi sa spavanjem
• neredovite menstruacije

Trebali biste posjetiti liječnika i ako osjećate znakove koji upućuju na hipotireozu, odnosno manjak hormona štitnjače:

• debljanje
• konstantan umor, bez obzira na količinu sna
• problemi s koncentracijom
• konstipacija (zatvor)
• preosjetljivost na hladnoću
• slabost u mišićima
• pojačan gubitak kose
• suha i blijeda koža

TREBA LI SE DOBROĆUDNI ČVOR NA ŠTITNJAČI LIJEČITI?

U slučaju da punkcija pokaže da je čvor dobroćudne prirode, a pogotovo ako ne proizvodi pretjerane količine hormona, često neće biti potrebna nikakva terapija, osim redovitog praćenja. To podrazumijeva redovne kontrole koncentracije hormona štitnjače u krvi, kao i praćenje samoga čvora. Ako čvor naraste, punkcija se može ponoviti, a ako ostaje iste veličine, neka konkretna terapija vjerojatno nikada neće biti ni potrebna.

U nekim slučajevima, liječnik vam može propisati uzimanje sintetskog hormona štitnjače. Uzimanje dodatne količine hormona štitnjače smanjuje lučenje tireotropina (TSH) iz hipofize, koji je odgovoran za poticanje rasta kako same štitnjače, tako i prisutnih čvorova. U rjeđim slučajevima, dobroćudni čvorovi štitnjače liječe se kirurški. To se preporučuje ako je čvor jako velik, toliko da ometa funkcije gutanja i/ili disanja te ako je sama štitnjača povećana i puna čvorova. Takva štitnjača može ometati funkciju susjednih organa i pritiskati okolne krvne žile. Nakon operacije kojom se uklanja veći dio štitnjače, može biti potrebno doživotno uzimanje zamjenskih hormona štitnjače, kako bi se nadoknadio gubitak tkiva koji ih normalno stvara. To može biti potrebno i u slučaju kada je hipotireoza uzrok čvora na štitnjači, jer tada sama štitnjača ne može stvarati dostatnu količinu hormona.

Autor: Dr. Obad i Dr. Marušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvor: 

• https://emedicine.medscape.com/
• https://www.endocrineweb.com/
• https://www.healthline.com/
• http://www.plivazdravlje.hr/
• Mayo Clinic: Thyroid nodules
• PubMed: Current Diagnosis and Management of Thyroid Nodules

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.