Što je katarakta i koji su simptomi? 

1. Što je katarakta (siva mrena) i koji su simptomi? 

2. Katarakta, poznata i kao siva mrena, bolest je oka koja uzrokuje zamućenje leće, što postupno dovodi do smanjenja vidne oštrine. U početnim fazama simptomi mogu biti blagi, ali s vremenom vid postaje sve zamućeniji, što može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Neliječena katarakta može dovesti do potpunog gubitka vida.

   U tekstu koji slijedi, pročitajte sve o katarakti – što je, zašto nastaje, koji su simptomi te kako se dijagnosticira i liječi.

3.  
   

   Što je katarakta?

1. Riječ katarakta potječe od grčke riječi καταρράκτης (katarrháktēs), što znači “vodopad”, a naziv je prikladan budući da zamućenje vida pri katarakti podsjeća na gledanje kroz mlaz vode. 
2.  

   Ljudsko oko složen je organ koji omogućuje stvaranje slike. Svjetlost ulazi kroz rožnicu, prozirni prednji dio oka, a zatim prolazi kroz zjenicu, čiju veličinu kontrolira šarenica. Iza zjenice nalazi se očna leća, elastična i prozirna struktura koja fokusira svjetlosne zrake na mrežnicu, sloj osjetljiv na svjetlost smješten na stražnjem dijelu oka. Mrežnica sadrži fotoreceptore – stanice koje pretvaraju svjetlosne signale u živčane impulse, koji se zatim prenose vidnim živcem do mozga, gdje nastaje slika.

   Katarakta je stanje karakterizirano zamućenjem prirodne očne leće, zbog čega je smanjen normalan prolazak svjetlosti do mrežnice. Ovisno o stupnju zamućenja, osoba može osjetiti blago ili značajno smanjenje vidne funkcije.

   Zašto uopće dolazi do zamućenja leće?

   Katarakta se najčešće razvija kao dio prirodnog procesa starenja, ali mogući uzroci uključuju:

   • genetske faktore – ako je netko iz obitelji također imao kataraktu povećan je rizik od ranijeg nastanka bolesti
   • metaboličke bolesti – šećerna bolest povezana je s ubrzanim nastankom sive mrene
   • traume oka – ozljede oka mogu uzrokovati ubrzano zamućenje leće
   • dugotrajna izloženost UV zračenju – ultraljubičasto svjetlo oštećuje strukturu leće i ubrzava razvoj bolesti
   • korištenje određenih lijekova – dugotrajna upotreba kortikosteroida 
   • pušenje i loše prehrambene navike – unošenje štetnih tvari doprinosi oštećenju leće
   • prethodne operacije oka – operacije mrežnice ili upalne bolesti oka (poput konjunktivitisa, blefaritisa i keratitisa)

   Koga katarakta najčešće pogađa?

   Katarakta je vodeći uzrok sljepoće u svijetu, osobito u populaciji starijoj od 60 godina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), preko 65 milijuna ljudi u svijetu pati od katarakte, dok se bolest u većem broju slučajeva javlja u ženskog spola.

   Osim kod starijih osoba, katarakta se može javiti i kod mlađih pacijenata, osobito onih koji boluju od kroničnih bolesti poput dijabetesa.

   Kako je očna leća građena i na koji način dolazi do razvoja sive mrene?

   Leća je građena, gledajući od van prema unutra, od kapsule, kore i jezgre. Sastoji se od 65% vode i 35% bjelančevina, s vrlo malim udjelom drugih tvari. Leća ima ulogu glavnog optičkog “uređaja” oka zbog svoje prozirnosti čime omogućuje prolazak svjetlosti prema mrežnici. Osim toga, njezina elastičnost omogućuje mijenjanje oblika i dioptrijske snage, čime se svjetlosne zrake fokusiraju točno tamo gdje treba.

   Starenjem dolazi do nakupljanja raznih tvari i smanjenja prozirnosti, dok se zbog gubitka vode gubi i sposobnost elastičnosti leće. Na taj način procesom starenja dolazi i do starenja leće koja gubi funkciju. S obzirom na to koji je dio leće najviše oštećen poznajemo:

   • nuklearnu kataraktu – zahvaća središnji dio leće
   • kortikalnu kataraktu – zahvaća rubne dijelove leće
   • subkapsularnu kataraktu – razvija se ispod stražnje kapsule leće

   Pacijenti često primjećuju da su im im je potrebna jača dioptrija naočala, ali ni to ne pomaže dovoljno. Vid uskoro postaje mutan, a boje manje živopisne. Noćni vid značajno slabi, a svjetlosni izvori mogu stvarati odsjaj ili aureole što može znatno otežati noćnu vožnju.

    

   Koji su prvi simptomi katarakte?

3. Najčešći simptomi katarakte uključuju:

   • postupno zamućenje vida
   • poteškoće s vidom noću
   • povećana osjetljivost na jako svjetlo
   • pojava dvostrukih slika na zahvaćenom oku
   • potreba za češćom promjenom dioptrijskih naočala
   • izobličenje boja i slabija percepcija svjetla
   • poteškoće s čitanjem sitnog teksta
   • problemi s procjenom udaljenosti

Mogu li neke druge bolesti imati slične simptome?

Iako su simptomi katarakte lako prepoznatljivi, neke druge bolesti oka, poput glaukoma ili makularne degeneracije, mogu uzrokovati slične probleme s vidom. Stoga je važno pravovremeno obaviti oftalmološki pregled kako bi se isključile druge moguće dijagnoze.

Kako se siva mrena dijagnosticira?

Dijagnosticiranje katarakte provodi se pomoću:

• pregleda vidne oštrine
• biomikroskopije (metoda koja koristi proreznu svjetiljku za detaljan pregled struktura oka. Prorezna svjetiljka je uređaj koji emitira usmjereni, uski snop svjetlosti, čime omogućuje liječniku da precizno pregleda različite dijelove oka, uključujući rožnicu, leću, prednju očnu komoru, šarenicu i mrežnicu)
• pregleda stražnjeg segmenta oka kako bi se isključile druge bolesti mrežnice
• ultrazvuka oka u slučaju uznapredovale katarakte

Radi se o brzim, bezbolnim i učinkovitim pretragama koje otkrivaju pravo stanje vašeg oka. 

Kako izgleda operacija katarakte i koliko traje?

Jedini način trajnog liječenja katarakte je kirurški zahvat. Iako postoje brojne metode izdvojit ćemo dvije glavne.

• fakoemulzifikacija – ultrazvučna operacija u kojoj se zamućena leća razbija i zamjenjuje umjetnom očnom lećom. 
• ekstrakapsularna ekstrakcija – koristi se kod uznapredovalih oblika katarakte, kada fakoemulzifikacija nije moguća.

Operacija je bezbolna, traje između 15 i 30 minuta te se obično izvodi ambulantno pod lokalnom anestezijom. Pacijent isti dan odlazi kući. Većina pacijenata vidi poboljšanje vida već nekoliko dana nakon operacije.

Koje su moguće komplikacije nakon operacije katarakte?

Operacija katarakte je siguran medicinski postupak, no kao i svaka kirurška intervencija, može nositi određene rizike. Moguće komplikacije uključuju infekcije, oticanje očne rožnice, povećanje intraokularnog tlaka, ili zamućenje stražnje kapsule leće (poznato kao sekundarna katarakta). Stoga je važno pratiti upute svoga liječnika i redovito se kontrolirati nakon samog zahvata.

Postoji li način da se katarakta uspori ili spriječi?

Iako se katarakta ne može u potpunosti spriječiti jer se radi o prirodnom procesu starenja, postoje određene mjere koje mogu usporiti njezin razvoj:

• nošenje sunčanih naočala s UV zaštitom
• uravnotežena prehrana bogata antioksidansima (vitamin C, vitamin E, lutein)
• kontrola dijabetesa i drugih metaboličkih bolesti
• prestanak pušenja
• redoviti oftalmološki pregledi

Koliko brzo nakon operacije mogu ponovno normalno obavljati svakodnevne aktivnosti?

Većina pacijenata počinje primjećivati poboljšanje vida već nekoliko dana nakon operacije. No zbog sigurnosti je bitno prvih nekoliko tjedana izbjegavati naporne fizičke aktivnosti, podizanje teških predmeta i ulazak u prašnjave. 

Za potpunu stabilizaciju vida je potrebno određeno vrijeme stoga se preporuča pričekati nekoliko tjedana prije nego što se vrati u normalne svakodnevne aktivnosti poput vožnje ili čitanja.

Može li se katarakta razviti na oba oka istovremeno?

Iako katarakta najčešće zahvaća jedno oko prije nego drugo, u nekim slučajevima može doći do razvoja katarakte na oba oka gotovo istovremeno. Ipak, to predstavlja jako malen udio u ukupnom broju slučajeva.

Koje su prednosti i mane različitih metoda operacije katarakte?

Fakoemulzifikacija je manje invazivna, brža i omogućuje brži oporavak, dok se ekstrakapsularna ekstrakcija koristi za uznapredovale slučajeve katarakte, ali je postupak složeniji i zahtijeva duži oporavak.

Je li potrebno koristiti naočale nakon operacije katarakte?

Većina pacijenata nakon operacije katarakte ne mora nositi naočale za svakodnevne aktivnosti, no neki možda i dalje trebaju naočale za čitanje ili vožnju, ovisno o njihovim individualnim potrebama i tipu leće koja je postavljena.

I za kraj…

Katarakta je ozbiljna bolest koja, ako se ne liječi, može dovesti do potpunog gubitka vida. Iako je najčešće povezana sa starenjem, razni faktori mogu ubrzati njen razvoj.

1.  
2.  

   Simptomi se najčešće razvijaju postupno, stoga je vrlo važno ozbiljno shvatiti promjene u vidu, kao što su zamućenje, smanjena vidna oštrina i poteškoće s noćnim vidom. 

   Pravovremeno otkrivanje bolesti i kirurško liječenje omogućuju pacijentima da nastave živjeti normalno uz očuvanu kvalitetu života.

   Izvori

   1. World Health Organization – Global Data on Visual Impairments 
   2. American Academy of Ophthalmology – Cataract Surgery Guidelines