Subungvalni melanom

Subungvalni melanom – crna ili smeđa pruga ukazuje na melanom ispod nokta

Subungvalni je melanom rijedak, ali ozbiljan oblik raka kože koji se razvija ispod nokta, točnije u melanocitima, stanicama koje proizvode pigment melanin. 

Prepoznavanje simptoma poput crne ili smeđe pruge može biti ključno za pravovremenu dijagnozu i liječenje subungvalnog melanoma, a time i povoljniji ishod bolesti. 

Što je melanom?

Melanom je oblik raka kože koji se razvija u melanocitima, stanicama koje sadrže pigment melanin, odgovoran za boju naše kože. Melanom može nastati na koži ili ispod nje, a često se pojavljuje kao promjena na postojećem madežu, ali i kao nova lezija.

Neki od glavnih čimbenika rizika za razvoj melanoma uključuju:

1. izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju
   Sunčeve zrake glavni su izvor UV zračenja, ali danas i solariji predstavljaju značajan rizik. Mjesta koja su najčešće izložena opeklinama od sunca, poput lica, leđa i prsa, također su područja na kojima se melanom najčešće razvija.
2. svijetla koža, kosa i oči
   Osobe sa svijetlom kožom, plavom ili crvenom kosom, te plavim ili zelenim očima, kao i oni s pjegicama, imaju veći rizik od razvoja melanoma u odnosu na ostatak populacije.
3. obiteljska povijest melanoma
   Ako su vaši članovi obitelji (roditelji, braća, sestre, djeca) imali melanom, rizik od razvoja bolesti veći je. Poznate su i nasljedne bolesti, poput sindroma displastičnog nevusa, koje povećavaju rizik od melanoma.
4. oslabljeni imunitet
   Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, poput onih koji su transplantirali organe ili pacijenata pozitivnih na HIV, imaju veći rizik od razvoja melanoma i drugih tumora.
5. xeroderma pigmentosum
   To je rijedak genetski poremećaj koji smanjuje sposobnost popravka DNK oštećenih UV zrakama, što značajno povećava rizik od razvoja melanoma i drugih kožnih bolesti.
6. dob
   Iako melanom može nastati u bilo kojoj životnoj dobi, češće se javlja kod starijih osoba, posebno onih starijih od 50 godina.

Što je subungvalni melanom?

Subungvalni je melanom rijedak oblik melanoma koji nastaje u matriksu nokta – dijelu ispod nokta koji sadrži krvne žile, živce i melanocite. Ovaj oblik melanoma uglavnom karakterizira jedan od dva najčešća simptoma:

• uzdužna melanonihija – Smeđa ili crna pruga koja se pojavljuje uzduž nokta.
  • propadanje nokatne ploče (distrofija) – Umjesto promjene boje, pojavljuje se čvorić koji podiže nokat.

Najčešće se javlja na noktima palca ruke ili noge te kažiprsta. 

Subungvalni melanom podskupina je akralnog lentiginoznog melanoma, koji se osim na noktima može pojaviti i na dlanovima i tabanima. Ovaj tip melanoma najčešće se dijagnosticira u osoba starije životne dobi, s prosječnom dobi početka bolesti od 65 godina. Za razliku od drugih vrsta melanoma, subungvalni melanom nije povezan s izlaganjem UV zračenju.

Dijagnostika subungvalnog melanoma često je zakašnjela, budući da pacijenti obično ne prepoznaju ozbiljnost promjena na noktu. Mnogi ga pripisuju infekciji, udarcu ili oštećenju, zbog čega se često pogrešno dijagnosticira kao bradavica ili modrica (hematom). Takva zakašnjela dijagnoza obično vodi k lošijoj prognozi. Ovaj oblik melanoma ne razvija se brzo, već može trajati mjesecima prije nego što postane vidljiv.

Kako prepoznati subungvalni melanom?

Općenito, kod bilo koje vrste melanoma vrijedi ABCDE podsjetnik simptoma:
• A – Asymmetry (asimetrija) – Promjena koja nije simetrična.
• B – Border irregularity (nepravilnost rubova) – Rubovi madeža ili promjene na koži su neravni, nepravilni.
• C – Colour variability/Change (varijacija boje / promjena boje) – Madež ima više boja ili se boja mijenja s vremenom.
• D – Different (nagla promjena) –  Nagla promjena u izgledu koja se razlikuje od prethodnog, poznatog madeža ili kožne promjene.
• E – Evolving (evolucija) – Promjena veličine, boje, oblika ili strukture prethodno poznate kožne promjene.

Ako primijetite bilo koju od navedenih promjena, preporučuje se da se odmah javite dermatologu radi stručnog pregleda i dijagnoze.

U slučaju melanoma nokta, obratite posebnu pozornost na smeđu ili crnu prugu koja se pojavljuje na noktu i raste ili se širi, te na odizanje ili zadebljavanje nokta. Također, pojava Hutchinsonovog znaka, odnosno obojenja područja oko nokta, smatra se znakom uznapredovalog subungvalnog melanoma, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Tko je u riziku za razvoj melanoma nokta?
Melanom nokta može se razviti u bilo kojoj dobi, no nešto je češći u osoba starijih od 50 godina, a posebno između 50. i 70. godine života. Također, veća učestalost ovog oblika melanoma zabilježena je u određenim etničkim skupinama, poput Afroamerikanaca, Južnoamerikanaca i Azijata. Iako se smatra rjeđim oblikom melanoma u usporedbi s kožnim melanomima, važno je da svi, bez obzira na dob ili etničku pripadnost, redovito prate promjene na noktima i potraže stručnu pomoć u slučaju bilo kakvih sumnji.

Kako se dijagnosticira melanom ispod nokta?

Dijagnoza melanoma nokta započinje dermatološkim pregledom, pri čemu će liječnik prvo pregledati promjenu na vašem noktu koristeći uređaj s povećanjem – dermatoskop. 

Dermatoskopija je neinvazivna dijagnostička metoda koja omogućava detaljan pregled kože i njenih promjena. Dermatoskop je optički uređaj koji povećava sliku, pružajući uvid u površinske slojeve kože i omogućujući vizualizaciju struktura koje nisu vidljive golim okom, kao što su krvne žile, granice madeža i boja.

Iako dermatoskopija pruža važne informacije, konačna dijagnoza melanoma nokta zahtijeva potvrdu putem biopsije matriksa nokta, koja je zlatni standard u dijagnostici. 

Biopsija matriksa nokta podrazumijeva uzimanje uzorka tkiva iz područja rasta nokta kako bi se analizirala prisutnost zloćudnih stanica. Ovaj postupak obično se izvodi pod lokalnom anestezijom, a dobiveni uzorak tkiva šalje se na patohistološku analizu (PHD). Patolozi pregledavaju uzorak pod mikroskopom kako bi potvrdili dijagnozu.

U slučaju potvrde dijagnoze melanoma, liječnik će preporučiti dodatnu slikovnu obradu kako bi se utvrdilo je li se bolest proširila i u kojoj mjeri. Ova daljnja ispitivanja omogućuju precizno određivanje stadija bolesti, što je od presudne važnosti za donošenje odgovarajuće odluke o liječenju.

Liječenje subungvalnog melanoma

Liječenje melanoma nokta prvenstveno je kirurško. U ranim stadijima bolesti, cilj je potpuno odstraniti tumor, obično uz široke rubove zdravog tkiva, kako bi se smanjila mogućnost ponovnog pojavljivanja bolesti. 

U uznapredovalim stadijima, kada je tumor proširen ili je zahvatio okolna tkiva, ponekad je potrebna amputacija dijela prsta, ruke ili stopala. Ovaj radikalan pristup obično se koristi kao posljednja opcija, a naglasak je na ranom prepoznavanju melanoma kako bi se izbjegle radikalne mjere i sačuvala funkcionalnost ruke ili stopala.

Multidisciplinaran tim sudjeluje u dijagnostici i liječenju ove složene bolesti. Uz kirurga koji će izvršiti zahvat, sudjeluju i dermatolozi, onkolozi te, u nekim slučajevima, i drugi stručnjaci. 

Prognoza bolesti

Stupanj preživljenja melanoma nokta u slučaju rane dijagnoze iznimno je visok, čak 95%. Međutim, kada je bolest uznapredovala, on drastično opada na svega 15%. 

Zbog toga je ključno naglasiti važnost ranog i stručnog dermatološkog pregleda, budući da je pravovremenim otkrivanjem melanoma moguće značajno poboljšati ishod liječenja. Rano prepoznavanje bolesti može dramatično utjecati na uspješnost terapije i šanse za potpuno izlječenje.

Literatura:

• Mayo Clinic. Melanoma
• American Cancer Society. Melanoma risk factors
• Cleveland Clinic. Subungval melanoma
• NIH. Subungual melanoma

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.