Bronhitis – upala dišnih puteva

U ovom blogu pročitajte o bronhitisu. Saznajte što je bronhitis, koji je njegov uzrok, tko obolijeva od bronhitisa i u koje je godišnje doba najčešći. Naučite koji su simptomi bronhitisa te kako se dijagnosticira i liječi.

Za kraj pročitajte o razlici između bronhitisa i bronhiolitisa te kako je bronhiolitis povezan s astmom.

Što je bronhitis?

Akutni bronhitis je upala dušnika i bronha (veliki dišni putevi) koja je najčešće kratkog trajanja i prolazi bez značajnijih komplikacija.

Koji je uzrok bronhitisa?

Glavni uzročnici akutnog bronhitisa su respiratorni virusi, odnosno virusi koji tipično uzrokuju infekcije dišnog sustava. Dapače, akutni bronhitis se najčešće pojavljuje skupa sa simptomima upale gornjih dišnih puteva (prehlade).

Rjeđe je bronhitis uzrokovan bakterijskim infekcijama.

Tko obolijeva od bronhitisa?

Od akutnog bronhitisa obolijevaju najviše mala djeca, ali čest je i u starije djece i odraslih ljudi.

U koje godišnje doba se javlja bronhitis?

Akutni bronhitis se najčešće pojavljuje zimi, kao i većina drugih infekcija dišnog sustava. U to vrijeme osobito je korisno potruditi se oko jačanja imuniteta kod djece.

Koji su simptomi bronhitisa?

Najčešći simptomi akutnog bronhitisa su:

• kašalj,
• osjećaj žarenja u prsima,
• povišena tjelesna temperatura,
• hunjavica,
• grlobolja i promuklost,
• osjećaj pečenja u očima.

Kašalj je glavni simptom bronhitisa. Ako je udružen s povišenom tjelesnom temperaturom, osobito je vjerojatno da se radi o akutnom bronhitisu, uz isključenje dijagnoze upale pluća.

U početku bolesti kašalj je suh i nadražajan, a s razvojem bolesti postaje produktivan. Osoba često iskašljava sluz i gnoj, a ponekad i tragove krvi.

Postoje neke razlike u simptomima ovisno o dobi bolesnika. Primjerice, kod male djece tjelesna temperatura je redovito povišena, a može biti i vrlo visoka, dok je kod odraslih to rjeđe izražen simptom.

Kako se dijagnosticira bronhitis?

Sumnja na akutni bronhitis postavlja se na temelju simptoma kašlja udruženog s povišenom tjelesnom temperaturom. Ova klinička slika dodatno je potkrijepljena šumovima koji se čuju pregledom pomoću stetoskopa.

Od ostalih dijagnoza najvažnije je isključiti pneumoniju (upalu pluća). Ovdje su osobito korisne radiološke pretrage, točnije rendgenska slika (RTG) prsišta, koja kod akutnog bronhitisa pokazuje uredan nalaz, za razliku od upale pluća.

Kako se liječi bronhitis?

Akutni virusni bronhitis je samoizlječiva bolest. Svi simptomi i znakovi povlače se unutar tri tjedna od početka bolesti.

Budući da se obično radi o virusnoj, a ne o bakterijskoj infekciji, antibiotike nije potrebno davati. Međutim, ako postoji opravdana sumnja na bakterijsku infekciju ili je ona dokazana, antibiotici se mogu koristiti.

Kod same virusne infekcije dovoljno je simptomatsko liječenje:

• ublažavanje kašlja lijekovima,
• uzimanje tekućine,
• održavanje vlažnosti zraka u prostoriji,
• pošteda glasa,
• snižavanje povišene tjelesne temperature.

Treba naglasiti da se lijekovi za kašalj razlikuju ovisno o tome je li kašalj suh ili produktivan.

Koja je razlika između bronhitisa i bronhiolitisa?

Kod beba je osobito potrebno razlikovati bronhitis i bronhiolitis. Dok je bronhitis upala većih dišnih puteva, bronhiolitis je upala manjih dišnih puteva (bronhiola).

Najčešće se pojavljuje zimi, većinom u djece mlađe od 2 godine. Najčešći je uzročnik respiratorni sincicijski virus (RSV).

Bronhiolitis ima mnogo sličnih simptoma kao bronhitis – simptomi prehlade, kašalj, povišena tjelesna temperatura. Međutim, obilježen je ubrzanim i otežanim disanjem, a kašalj može biti toliko jak da dijete u kašlju povraća. Karakterističan je i zvuk sipnje (engl. wheezing) tijekom disanja.

Važno je napomenuti kako je bronhiolitis teža bolest od bronhitisa i češće zahtijeva bolničko liječenje. Dapače, bronhiolitis se navodi kao vodeći uzrok prijema dojenčadi na bolničko liječenje.

Dojenčad oboljela od bronhiolitisa, osobito ako je on uzrokovan respiratornim sincicijskim virusom (RSV), ima povećan rizik za kasnije epizode bronhoopstrukcije (kratkotrajna suženja dišnih puteva), koje obično nestaju do puberteta.

Međutim, postoji i poveznica između bronhiolitisa uzrokovanog RSV-om i kasnijeg razvoja prave astme. Nije razjašnjeno uzrokuje li infekcija RSV-om kasnije epizode bronhoopstrukcije ili, pak, predispozicija za astmu znači istovremenu predispoziciju za razvoj težih oblika bolesti kada dijete bude zaraženo tim virusom.

Izvori

1. Kuzman I. Akutni bronhitis. U: Begovac J i sur. Klinička infektologija. Medicinska naklada. 2019. 131-3.
2. Roglić S. Bronhiolitis. U: Begovac J i sur. Klinička infektologija. Medicinska naklada. 2019. 138-41.
3. Roglić S. Respiratorni sincicijski virus. U: Begovac J i sur. Klinička infektologija. Medicinska naklada. 2019. 522-4.

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.