Kako prepoznati astmu?

Što je astma?

Astma je kronična bolest pluća obilježena upalom i otežanim protokom zraka kroz dišne puteve. Otežani protok zraka uzrokovan je suženjem dišnih puteva, zadebljanjem njihovih stijenki i povećanim lučenjem sluzi.

To je ozbiljna kronična bolest koju je potrebno dobro kontrolirati i nadzirati uz redovite preglede internista.

Koje vrste astme postoje?

Prema uzroku astmu dijelimo na alergijsku i nealergijsku. Kod alergijske astme okidač su alergeni (npr. pelud, grinje). Nealergijska astma nastaje kao posljedica reakcije na okidače koji nisu alergeni, poput virusne infekcije, tjelovježbe, hladnog zraka ili nekih lijekova (npr. nesteroidni protuupalni lijekovi, beta-blokatori).

Eozinofilna astma je posebna vrsta astme koju karakterizira izrazito visok broj eozinofila u dišnim putevima. Eozinofili predstavljaju tip bijelih krvnih stanica, koje su dio imunosnog sustava tijela. Eozinofilna astma je često teža bolest nego druge vrste astme. Češće se razvija u odrasloj dobi, iako može nastati i kod djece i mlađih odraslih osoba.

Tko obolijeva od astme?

Od astme mogu bolovati osobe bilo koje životne dobi. Česta je u dječjoj dobi.

Nerijetko se astma kod djece povlači u vrijeme puberteta. Međutim, bolest se može ponovno vratiti kasnije u životu.

Koji su simptomi astme?

Za astmu je karakteristično da može imati duge periode bez simptoma, koji su prekinuti epizodama egzacerbacije, odnosno pogoršanja astme. Međutim, u periodima bez tipičnih simptoma egzacerbacije astme može biti prisutan kroničan umor, a u djece čak i zaostajanje u rastu i odgođen pubertet.

Simptomi astme tipično se javljaju nakon izlaganja okidačima (alergeni, tjelovježba, hladan zrak, virusna infekcija), a nestaju nakon uklanjanja tih okidača ili korištenja lijekova. Za astmu se često koristi sinonim bronhijalna astma, jer se manifestira simptomima na dišnim putevima (bronhi su vrsta dišnih puteva).

Alergijska astma često je praćena alergijskim rinitisom, koji je obilježen curenjem nosa, kihanjem te svrbežom ili pečenjem u ustima, nosu, očima ili ušima. Uz alergijsku astmu često se pojavljuje i atopijski dermatitis, obilježen suhoćom, pucanjem, crvenilom te svrbežom ili pečenjem kože.

Kako izgleda napadaj astme?

Najčešći simptomi napadaja ili egzacerbacije astme (alergijske i nealergijske), a često i prvi simptomi astme općenito, su sljedeći:

• zvižduci (engl. wheezing),
• kašalj (često gori noću),
• otežano disanje (kratkoća daha),
• osjećaj ‘’stiskanja’’ u prsima.

Zvižduci (piskanje, sipnja, engl. wheezing) su zvučni fenomeni koji nastaju pri disanju kao posljedica suženja donjih dišnih puteva. Mogu se prepoznati kao visoki tonovi koji se osobito čuju pri izdisaju, ali mogu se čuti i pri udisaju. Lako ih je zamijeniti za zvučne fenomene koji nastaju zbog suženja gornjih dišnih puteva (primjerice kada je nos ‘’začepljen’’), a koji nisu karakteristični za astmu.

Kašalj je često gori noću. Može biti praćen iskašljavanjem guste, želatinozne sluzi, što obično dovodi do olakšanja disanja.

Astmatički napadaji su češći i teži u osoba kod kojih bolest nije adekvatno kontrolirana lijekovima, ali mogu se pojaviti i u osoba koje redovito uzimaju lijekove.

Napadaj odnosno egzacerbacija astme je ozbiljno stanje, koje može čak i ugroziti život, te zahtijeva neodgodivo liječenje.

Simptomi i znakovi koji upućuju na teško zatajenje disanja i zahtijevaju hitnu pomoć su sljedeći:

• osjećaj velike potrebe za zrakom,
• jako ubrzano disanje,
• jako ubrzan rad srca,
• plavičaste usne ili nokti,
• poremećeno stanje svijesti (zbunjenost, pospanost, gubitak svijesti).

Ako iskusite takve simptome, potrebno je kontaktirati hitnu pomoć (pozvati broj 112)!

Koji su česti okidači astme?

Okidači ili pokretači astme (engl. triggers) su stvari koje potiču razvoj procesa u podlozi nastanka astme i pogoršavaju simptome. Ovisno o tome jesu li te stvari alergeni ili ne, razlikujemo alergijsku i nealergijsku astmu.

Alergijsku astmu može potaknuti pelud, kao i alergeni u domu, na radnom mjestu ili na drugim mjestima na kojima osoba često boravi. Peludnu alergiju uzrokuje pelud drveća, trava i korova. Alergeni koji se često mogu pronaći u vlastitom domu su prašina, grinje, dlaka kućnih ljubimaca, plijesan i žohari.

Virusne infekcije su česti okidači astme. U male djece najčešće su to respiratorni sincicijski virus i virus parainfluence, a u starije djece i kod odraslih simptome astme mogu potaknuti razne virusne infekcije gornjeg dišnog sustava i upale pluća.

Tjelovježba kod nekih ljudi izaziva simptome astme. To je osobito izraženo kada se vježba na hladnom i suhom zraku. Osim toga, i visoka vlažnost u zraku može biti okidač.

Snažne emocije također mogu uzrokovati razvoj simptoma astme. Takav oblik astme često se naziva ‘’emocionalna’’ ili ‘’živčana’’ astma.

U velikog broja ljudi lijekovi izazivaju napadaj astme. Najčešće su to nesteroidni protuupalni lijekovi. Ti su vam lijekovi vjerojatno poznati jer ih često koristimo za ublažavanje bolova i snižavanje povišene tjelesne temperature.

Žgaravica ili gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je još jedan čest okidač astme. U tom slučaju kiselina iz želudca nadražuje jednjak ili dišne puteve, što dovodi do suženja dišnih puteva.

Sulfiti u crnom vinu mogu izazvati reakcije preosjetljivosti u nekih ljudi, pa i potaknuti simptome astme.

Pušenje je često snažan okidač simptoma astme. Kod pušača je karakteristično da mogu imati kombinaciju dvije bolesti pluća – astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Osim duhanskog dima, druge nečistoće u zraku, kao i jaki mirisi, također mogu biti pokretači simptoma astme.

Kako se astma dijagnosticira?

Dijagnoza astme temelji se na razgovoru i pregledu pacijenta, a potrebno ju je potvrditi testovima plućne funkcije.

Osoba tipično navodi simptome zvižduka pri disanju, kašlja, otežanog disanja i osjećaja ‘’stiskanja’’ u prsima. Ti simptomi se razlikuju u intenzitetu tijekom vremena te su epizode sa simptomima obično odvojene razdobljima bez simptoma.

Testovi plućne funkcije uključuju spirometriju s bronhodilatacijskim testom. To je test u kojem se pokazuje proširenje dišnih puteva i olakšan protok zraka nakon udisanja lijeka koji širi dišne puteve.

Može se raditi i bronhoopstrukcijski test (tzv. metakolinski test), gdje se udisanjem metakolina ili slične tvari izaziva suženje dišnih puteva i otežan protok zraka.

Korisno je pratiti astmu svakodnevnim mjerenjem vršnog protoka zraka (PEF). To se čini pomoću mjerača vršnog protoka (engl. peak flow meter). Mjerenje se izvodi tako da osoba duboko udahne, a zatim naglo izdahne u uređaj najsnažnije što može. Na papir se bilježi najveća vrijednost koja se uspije postići od tri mjerenja. Pogoršanje vrijednosti PEF-a često upućuje na razvoj egzacerbacije astme, pa se praćenjem tih vrijednosti napadaj astme može predvidjeti i početi liječiti prije negoli se u potpunosti razviju simptomi.

Kako se astma liječi?

Kod liječenja astme možemo govoriti o liječenju napadaja astme, kao i o dugoročnoj kontroli astme, koja je usmjerena na izbjegavanje okidača te korištenje stalne terapije (lijekova), a cilj je kontrola kroničnog oblika astme te smanjenje učestalosti i težine astmatičnih napadaja.

Uz to su korisne i vježbe disanja za astmu te redovita tjelovježba, koja razvija kapacitet srca i pluća i koristi općem zdravlju organizma. Iako postoje takve mjere koje pomažu kod astme, ne postoji pravi prirodni lijek za astmu, već se astma treba kontrolirati lijekovima koje propisuje liječnik.

Kako smiriti napadaj astme?

Kod napadaja astme potrebno je:

• postaviti sebe/oboljelu osobu u sjedeći položaj,
• nastojati se smiriti i duboko disati,
• uzeti 2 udaha iz inhalatora u razmaku od pola minute do jedne minute,
• ako se stanje ne popravlja ili se pogoršava, pozvati hitnu pomoć (broj 112)!

Dok čekate hitnu pomoć, nemojte biti sami! Pozovite ukućana, susjeda ili neku drugu osobu da bude s vama!

Inhalacijski lijekovi koji se koriste u liječenju astme imaju dvije svrhe: trenutno olakšati disanje i dugoročno smiriti upalu u dišnim putevima. Prva je uloga osobito bitna u napadajima astme te je važno uzeti lijek kada primijetite simptome astmatičkog napadaja!

Postoje razni inhalacijski lijekovi te svaki od njih ima poseban režim i maksimalnu dopuštenu dozu koja se smije primijeniti! Ako vam je dijagnosticirana astma, liječnik će vam dati upute o korištenju i doziranju lijeka. U slučaju napada astme slijedite upute koje ste dobili!

Izbjegavanje okidača astme

Osobama s alergijskom astmom mogu koristiti hipoalergenski jastuci te učestalo pranje posteljine, kao i ionizatori ili pročišćivači zraka te, općenito, redovito čišćenje doma.

U slučaju alergije na grinje potrebno je ukloniti iz doma tepihe i tapecirani namještaj.

Kod alergije na dlaku kućnih ljubimaca, logično je rješenje ne držati kućne ljubimce na čiju je dlaku osoba osjetljiva.

Izbjegavanje okidača kod peludne alergije vrlo je teško. Jedno moguće rješenje je boraviti u području gdje nema biljaka na čiju je pelud osoba alergična za vrijeme cvata istih. Može biti korisna i upotreba posebnih maski s filtrima, osobito prilikom tjelesnih aktivnosti na otvorenom, kada osoba udiše više zraka s peludi.

Kada je plijesan okidač astme, korisno je provjetravati prostorije i koristiti uređaje za smanjivanje vlage, jer vlaga pospješuje rast plijesni. Također, potrebno je očistiti površine koje je plijesan zahvatila.

Kod nealergijske astme treba izbjegavati specifične okidače astme, o kojima smo pisali više u tekstu.

Lijekovi za astmu

Lijekovi za astmu imaju sljedeće učinke:

• proširenje dišnih puteva,
• smanjenje upale,
• smanjenje alergijske reakcije.

Tako dovode do smanjenja simptoma. Olakšavaju disanje, ublažavaju kašalj i sprječavaju oštećenje pluća.

Kod alergijske astme uključeni su i lijekovi koji olakšavaju simptome alergijskog rinitisa, poput curenja nosa, kihanja i svrbeža ili pečenja u nosu, očima ili ušima. Također, mogu pomoći kod atopijskog dermatitisa, smanjujući crvenilo, pucanje te svrbež ili pečenje kože.

Primjena lijekova za astmu može biti u obliku tableta, raspršivača koji se udišu (inhaliranje), sprejeva za nos ili kapi za oči. Inhalatore je važno ispravno koristiti. U tu svrhu mogu se upotrijebiti tzv. ‘’spejseri’’, uređaji koji olakšavaju udisanje lijeka. Ovi su uređaji posebno korisni za malu djecu jer olakšavaju ispravnu primjenu lijeka!

Važno je redovito i pravilno uzimati terapiju kako bi se astma držala pod kontrolom i kako bi se smanjila učestalost i jačina astmatičnih napadaja. Potrebno je redovito odlaziti na internističke preglede kako bi liječnik nadzirao plućnu funkciju i prema potrebi promijenio terapiju.

Može li se astma u potpunosti izliječiti?

Astma je kronična bolest koja se ne može u potpunosti izliječiti. Međutim, pravilnim korištenjem lijekova astma se može uspješno kontrolirati. Učestalost i težina astmatičnih napadaja mogu se smanjiti ili se, pak, astmatički napadaji mogu posve spriječiti.

Kod alergijske astme postoji mogućnost tzv. desenzitizacije, odnosno primjenjivanja malih doza alergena u sve većim količinama kako bi se tijelo priviknulo na njih. Obratite se liječniku internistu oko mogućnosti korištenja te vrste terapije.

SAVJET ZA KRAJ!

Primijetite li neke od simptoma astme, obratite se liječniku, jer kao i druge kronične bolesti, astmu i njezine simptome ne smijemo ignorirati te bolest treba redovito kontrolirati s ciljem očuvanja zdravlja i kvalitete svakodnevnog života!

Korisne poveznice:

• GAAPP – Breathing Exercises and Techniques for Asthma.

Izvori:

1. Fanta CH, Lange-Vaidya N. UpToDate – Asthma in adolescents and adults: Evaluation and diagnosis.
2. MSD Priručnik dijagnostike i terapije – Astma.
3. Vrbica Ž. Opstruktivne plućne bolesti. U: Interna medicina. Medicinska naklada. 2021. 214-24.
4. Walford HH, Doherty TA. Diagnosis and management of eosinophilic asthma: a US perspective. J Asthma Allergy. 2014 Apr 11;7:53-65.

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.