Infarkt bubrega – manje poznat, ali ozbiljan zdravstveni problem

Infarkt bubrega nastaje kada dođe do prekida protoka krvi u bubregu, što dovodi do odumiranja bubrežnog tkiva.

Bubrezi imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže organizma – svakodnevno filtriraju krv, uklanjaju štetne tvari i reguliraju ravnotežu vode i elektrolita. Međutim, što se događa kada jedan od njih iznenada ostane bez adekvatne opskrbe krvlju?

Infarkt bubrega, iako rijedak, predstavlja ozbiljan medicinski problem koji često ostaje neprepoznat u prvim satima bolesti. Upravo su rana dijagnoza i brzo liječenje ključni za očuvanje funkcije bubrega i izbjegavanje komplikacija.

U nastavku pročitajte sve o ovom opasnom stanju – što je, kako nastaje, koji su simptomi i kako se liječi.

Što je infarkt bubrega?

Infarkt bubrega je stanje karakterizirano naglim prekidom dotoka krvi u dio ili cijeli bubreg, najčešće zbog začepljenja bubrežne arterije ili njezinih ogranaka. 

Ovisno o veličini začepljene krvne žile, odumire veći ili manji dio bubrežnog tkiva. Neliječen infarkt bubrega rezultira trajnim oštećenjem bubrežne funkcije, razvojem infekcije i stvaranjem ožiljkastog tkiva.

Kako nastaje infarkt bubrega?

Infarkt bubrega nastaje zbog naglog prekida opskrbe bubrežnog tkiva krvlju, pri čemu dolazi do odumiranja dijela ili cijelog bubrega. Najčešći uzroci uključuju:

• emboliju
  Krvni ugrušak (embolus) nastaje najčešće u srcu (npr. kod fibrilacije atrija ili bolesti srčanih zalistaka) i putuje krvotokom sve dok se ne zaustavi u užoj krvnoj žili, poput bubrežne arterije. Ugrušak tako prekida dotok krvi prema dijelu bubrega koji ta arterija opskrbljuje, što uzrokuje infarkt.

• trombozu
  Tromboza podrazumijeva stvaranje ugruška unutar same bubrežne arterije. Najčešće se razvija na oštećenoj stijenki krvne žile zbog ateroskleroze (nakupljanja masnih naslaga).

• traumu
  Kirurški zahvati u području abdomena, udarci, padovi ili druge ozljede mogu izazvati oštećenje bubrežne arterije. Trauma može dovesti do pucanja unutarnjeg sloja krvne žile (disekcije) ili do mehaničkog začepljenja protoka krvi, čime nastaje infarkt zahvaćenog dijela bubrega.

• disekciju aorte
  Disekcija aorte nastaje kada dođe do pucanja unutarnjeg sloja stijenke aorte, najveće arterije u tijelu. Krv koja se pod velikim tlakom nalazi u aorti ulazi između slojeva njene stijenke, što može zatvoriti ili oštetiti krvne žile koje se iz nje granaju, uključujući bubrežne arterije. Posljedično, dolazi do naglog prekida opskrbe bubrega krvlju i razvoja infarkta.

Osobe koje imaju fibrilaciju atrija (nepravilan rad srca), bolesti srčanih zalistaka, nedavno pretrpljen infarkt miokarda, stanje nakon ugradnje srčanih stentova –  imaju povećan rizik od stvaranja embolusa i razvoja infarkta bubrega.

Koga infarkt bubrega najčešće pogađa?

Iako je infarkt bubrega rijetka dijagnoza, javlja se najčešće kod:

• osoba starijih od 60 godina

• bolesnika s bolestima srca i krvnih žila

• osoba s poremećajem zgrušavanja krvi

• pušača i dijabetičara

Koji su simptomi i kako ih prepoznati?

Simptomi infarkta bubrega ovise o veličini zahvaćenog područja i brzini kojom je došlo do prekida protoka krvi. Najčešći simptomi uključuju:

• iznenadna, jaka bol u slabinskom dijelu leđa, najčešće s jedne strane

• mučnina i povraćanje

• povišena tjelesna temperatura

• visoki krvni tlak

• krv u urinu (hematurija)

• osjećaj opće slabosti 

Zbog nespecifičnih simptoma, često se pogrešno dijagnosticira kao bubrežni kamenac ili pijelonefritis (upala bubrega).

Za razliku od bubrežnog kamenca, bol kod infarkta nije valovita i ne smiruje se promjenom položaja tijela. Također, učestalo mokrenje nije uobičajeno, što je uobičajeno kod infekcija.

U nekim slučajevima, infarkt bubrega može proći gotovo asimptomatski, osobito kod starijih osoba ili onih s već oštećenim bubrezima – zbog čega je dijagnoza dodatno otežana.

Kako se postavlja dijagnoza?

Zbog nespecifičnih simptoma, infarkt bubrega se često ne prepozna odmah. No, postoji nekoliko ključnih dijagnostičkih postupaka koji mogu potvrditi sumnju:

1. laboratorijske pretrage

• povišena laktat dehidrogenaza (LDH) – LDH je enzim koji se nalazi unutar stanica; kada stanice umiru (kao što je slučaj kod infarkta), LDH se oslobađa u krvotok i njegova vrijednost raste. Ovo je jedan od najosjetljivijih pokazatelja infarkta bubrega.

• povišeni leukociti i CRP – ukazuju na upalnu reakciju organizma, ali nisu specifični.

• urea i kreatinin – njihova koncentracija raste kada bubrezi ne filtriraju krv adekvatno. Povišene vrijednosti ukazuju na smanjenu bubrežnu funkciju.

• D-dimeri – povišeni su kod prisutnosti krvnih ugrušaka u tijelu. Njihova vrijednost nije specifična za infarkt bubrega, ali u kombinaciji s drugim nalazima može usmjeriti dijagnostički postupak.

2.  analiza urina

Kod infarkta bubrega, urin može sadržavati:

• eritrocite (krv u urinu) – dolazi do oštećenja bubrežnog tkiva i sitnih krvnih žila, što omogućuje prolazak crvenih krvnih stanica u mokraću

• proteine – filtracijska funkcija bubrega je narušena, pa proteini koji se inače zadržavaju u krvi mogu “procuriti” u urin

3. ultrazvuk bubrega

Ultrazvuk bubrega je neinvazivna i bezbolna pretraga kojom se može procijeniti veličina bubrega, prisutnost oteklina ili smanjena prokrvljenost. Međutim, ultrazvuk je često nedovoljno osjetljiv da bi otkrio manja područja infarkta – koristi se kao prva linija dijagnostike, ali nije konačna.

Poseban oblik ultrazvuka koji mjeri brzinu i smjer protoka krvi u bubrežnim krvnim žilama naziva se color doppler. Kod infarkta bubrega, može se otkriti smanjen ili potpuno odsutan protok u zahvaćenoj žili.

4. CT angiografija (MSCT)

CT angiografija je zlatni standard u dijagnostici infarkta bubrega. Postupak uključuje:

• intravensku primjenu jodiranog kontrasta

• snimanje koje omogućuje detaljan prikaz krvnih žila i bubrežnog parenhima

• kontrast ispunjava krvne žile, a prekid u njegovom protoku ukazuje na mjesto začepljenja

Pretraga traje oko 10 do 15 minuta, a pacijent najčešće leži na leđima. U slučaju alergije na jod ili slabije bubrežne funkcije, kontrast se koristi s posebnim oprezom.

5. magnetska rezonancija bubrega (MR ili MRI)

Koristi se kod osoba koje ne smiju primiti jodirani kontrast ili kad se želi izbjeći izlaganje zračenju.

Postupak uključuje:

• ležanje u MR aparatu (tunelu) oko 30 do 45 minuta

• koristi snažno magnetsko polje i radio valove za stvaranje detaljnih slika organa

• moguće je primijeniti kontrast na bazi gadolinija (koji je sigurniji za bubrege)

• MRI jasno prikazuje oštećeno područje bubrega kao hipointenzivnu zonu – dio tkiva koji ne prima krv

MRI je osobito korisna u praćenju stanja nakon infarkta te u procjeni opsega ožiljkavanja.

Kako se liječi infarkt bubrega?

Liječenje infarkta bubrega ovisi o veličini oštećenja, brzini postavljanja dijagnoze i općem stanju pacijenta. Ciljevi su:

• obnoviti protok krvi

• spriječiti stvaranje novih ugrušaka

• očuvati  funkciju bubrega

• izbjeći komplikacije, kao što su infekcija, hipertenzija ili kronično zatajenje bubrega

1. medikamentozno liječenje

• antikoagulantna terapija – lijekovi poput heparina ili novih oralnih antikoagulansa (npr. rivaroksaban, apiksaban) sprječavaju daljnje stvaranje krvnih ugrušaka. Ova terapija se često koristi dugotrajno, osobito ako je uzrok infarkta srčana aritmija ili trombofilija.

• analgetici – ublažavaju bol; koriste se oprezno kako se ne bi dodatno oštetila bubrežna funkcija (izbjegavaju se npr. nesteroidni protuupalni lijekovi)

• antihipertenzivi – održavanje stabilnog krvnog tlaka smanjuje rizik od daljnjeg oštećenja bubrega i poboljšava ukupni protok krvi

2. invazivne metode

• kateterska tromboliza – minimalno invazivni postupak kojim se putem katetera izravno u ugrušak ubrizgava lijek za njegovo otapanje. Kateter se uvodi kroz femoralnu arteriju (prepone), a cijeli postupak se izvodi pod kontrolom rendgenskog uređaja.

• trombektomija – mehaničko uklanjanje tromba s pomoću posebnih uređaja uvedenih kateterom

Ove metode su najučinkovitije unutar prvih 6 sati od pojave simptoma

3. kirurško liječenje

Kirurški pristup infarktu bubrega koristi se u rijetkim slučajevima, osobito kod velikih aneurizmi ili disekcija aorte koje zahvaćaju bubrežne krvne žile. Uključuje otvoreni kirurški zahvat radi rekonstrukcije krvnih žila ili uklanjanja oštećenog dijela bubrega.

4. suportivna terapija

• intravenska hidracija – održava volumen cirkulacije i protok krvi kroz bubrege

• praćenje i korekcija elektrolita

• kontrola šećera i tlaka kod osoba s dijabetesom i hipertenzijom

• praćenje bubrežne funkcije kroz redovite kontrole kreatinina i uree

U većini slučajeva, uz pravodobno liječenje, funkcija bubrega se može djelomično ili potpuno obnoviti. No, kod opsežnih infarkta može doći do gubitka dijela bubrežnog tkiva.

I za kraj… 

Infarkt bubrega rijetko se spominje u svakodnevnoj medicinskoj praksi, ali njegove posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Brzo prepoznavanje simptoma i pravovremena dijagnoza ključni su za očuvanje funkcije bubrega i sprječavanje komplikacija. 

Literatura:

1. Makdsi F, Fall A. Acute renal infarction. J Hosp Med. 2010;5(4):E29. doi:10.1002/jhm.575
2. Antopolsky M, Simanovsky N, Stalnikowicz R, Salameh S, Hiller N. Renal infarction in the ED: 10-year experience and review of the literature. Am J Emerg Med. 2012;30(7):1055-1060. doi:10.1016/j.ajem.2011.06.041

Autor: Dr. Alda Ranogajec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.