Najpoznatije zablude o zdravlju

Najpoznatije zablude o zdravlju – U što vi vjerujete?

Napretkom u medicini, otkriva se istina iza čestih zabluda, koje nastaju kao pokušaj objašnjenja nerazjašnjenih pitanja o zdravlju. Naglaskom na zdravu naviku pijenja vode proizlazi ideja o postavljanju pravila za minimalni unos. Pucanje prstima, zbog neugodnog zvuka, na glasu je da izaziva artritis. Zbog čestih prehlada zimi, pretpostavlja se da je hladnoća uzrok prehlade. Važno je imati na umu da neke zablude proizlaze iz znanosti, zbog preuranjenih zaključaka, stoga je važno primijeniti kritičko mišljenje.

Potrebno je piti 8 čaša vode dnevno.

Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne moramo se nužno oslanjati na pravila kako bismo to postigli. Naše tijelo ima unutarnje signale koji mu daju do znanja koliko je tekućine potrebno. Dinamika tjelesnih tekućina ne uključuje samo monitoriranje vode, već i koncentraciju soli i drugih tvari. Naime, iako je naše tijelo sastavljeno od 60 % vode, u tijelu nigdje nema čiste vode, već je ona jedna od sastavnica tjelesnih tekućina.

Oslanjanje na pisana pravila o količini potrebne vode može dovesti do premalog ili prevelikog unosa. Tjelesna aktivnost ili visoka temperatura zraka povećava potrebe za tekućinom, te bi bilo potrebno više od 8 čaša. Juhe, voće i druge namirnice sadrže tekućinu, te nadoknađuju naše rezerve vode, što smanjuje potrebu za pićem.

Pretjeranom hidracijom i premalim unosom elektrolita možemo promijeniti sastav tjelesnih tekućina. Tijelo će ponekad izazvati osjećaj potrebe za manje vode i više slane hrane.

Pucanje prstima je štetno.

Razumno je pretpostaviti da osjećaj pucketanja i neugodan zvuk imaju utjecaj na zdravlje zglobne hrskavice, no to nije tako. Zvuk koji nastaje rezultat je pucketanja mjehurića zraka u zglobnoj tekućini. Istraživanja su pokazala da pucketanje ne dovodi do artritisa.

Pucketanje treba izbjegavati ako je bolno ili ako smeta drugima u okolini.

Hladnoća je uzrok prehlade.

Prehladu i gripu uzrokuju virusi, a ne hladnoća. Neka istraživanja pokazala su da imunitet može biti jači u hladnijem vremenu. Vjerojatni uzrok porasta incidencije prehlade je povećani boravak ljudi u zatvorenim prostorima tijekom zime. Virusi se šire između ljudi, tako da bliskost u tom periodu dovodi do lakšeg širenja bolesti.

Jaja su loša za srce.

Zbog sadržaja kolesterola, smatralo se da jaja imaju loš učinak na zdravlje, ali konzumacija jednog do dva jajeta dnevno ne povisuje rizik srčanog oboljenja za većinu ljudi. Jaja sadrže nutrijente poput omega-3 masnih kiselina, lecitina i proteina koji mogu pomoći u zdravlju srca. Istraživanja su pokazala da kolesterol u jajima ima manji utjecaj na razine kolesterola u krvi od drugih masti u prehrani.

Šećer uzrokuje hiperaktivnost u djece.

Istraživanja u kontroliranim uvjetima su pokazala da šećer ne uzrokuje hiperaktivnost u djece, već je to najvjerojatnije placebo učinak. To ne znači da se djeca neće ponašati hiperaktivno nakon konzumacije šećera, nego da to ne mora nužno tako biti. Odgovarajućim odgojnim mjerama može se uputiti djecu na zaigrano, ali primjereno ponašanje.

Učinkovitost „detox“ i „cleanse“ postupaka.

Naše tijelo samostalno prerađuje i izlučuje štetne tvari. To ponajprije čini jetra, kroz koju prolazi sva krv koja je apsorbirala tvari unesene prehranom. Bubrezi reguliraju izlučivanje tvari poput lijekova. Dijete i metode „detox“ i „cleanse“ u istraživanjima nisu pokazale traženi učinak. Neke metode mogu biti i opasne, zbog dehidracije ili neravnoteže elektrolita, manjka hranjivih tvari, hipervitaminoze, oštećenja jetre i sl.

Zdravi pristup uključuje uravnoteženu prehranu i slušanje unutarnjih signala iz tijela.

Prehrana bez glutena dobra je za sve.

Ljudi koji pate od celijakije moraju jesti bezglutensku hranu. To je navelo na promišljanje o pitanju glutena u prehrani zdravih pojedinaca. Pretjerana konzumacija glutena može izazvati napuhanost (meteorizam), ali u manjim količinama nema utjecaj na ljude bez osjetljivosti. Hrana koja se reklamira kao bezglutenska često je pretjerano obrađena i može biti bez vlakana, vitamina i minerala. To dovodi do nedostataka u drugim aspektima prehrane, te može narušiti zdravlje.

Sve masti su nezdrave.

Masti su naziv za grupu tvari u prehrani, kojih ima više vrsta. Masti koje pronalazimo u avokadu, orašastim plodovima i maslinovom ulju, su zdrave i važne za pravilno funkcioniranje organizma. Treba ograničiti unos trans- i zasićenih masti, budući da povećavaju rizik od srčanih bolesti. Masnoće imaju više nego duplo kalorija od ugljikohidrata za istu količinu, stoga lakše debljaju, ali ih ne treba u potpunosti izbjegavati.

Tjelovježba poništava lošu prehranu.

Tjelovježbom sagorijevamo energiju, ali teško možemo potrošiti pretjerani unos kalorija lošim prehrambenim navikama. Na tjelesnu težinu najviše utječe prehrana, budući da većina potrošenih dnevnih kalorija proizlazi iz bazalnog metabolizma (tjelesnih funkcija), a ne kretanja. Tjelesna aktivnost važna je za zdravlje, ali ne možemo jednom dobrom navikom poništiti drugu, lošu naviku. Život u dva ekstrema, prejedanja i pretjerane tjelesne aktivnosti može dovesti do poremećaja prehrane.

Večernji obroci debljaju.

Mnogi misle da objedovanje kasno navečer automatski deblja. Od tud proizlaze pravila o ograničenju obroka do određenog sata. Međutim, unos kalorija kumulativan je, što znači da nije bitno koliko pojedemo u datom trenutku, već prosjek unesenih kalorija tijekom duljeg vremena. Kasni obroci mogu se izbjeći ako je nakon njih teško zaspati.

Je li svaka kalorija ista?

Kada želimo smršaviti, često se pitamo koje namirnice jesti, a koje izbjegavati. Istina je da je jedino unos i sagorijevanje kalorija presudno za dobitak ili gubitak na težini. Međutim, dobar odabir obroka može utjecati na druge čimbenike koji su važni za zdravlje i sagorijevanje kalorija. Hranom ne dobivamo samo energiju, već i hranjive tvari, vitamine i minerale, potrebne za izgradnju tijela i održavanje normalnih funkcija.

Naša želja vjerojatno nije samo biti na manjoj tjelesnoj težini, već cjelokupno zdravlje i dobar osjećaj u vlastitom tijelu. Iz toga proizlazi da nije bitno samo brojanje kalorija, već donošenje dobrih odluka o prehrani, koje će podržati naš organizam.

Zaključak

Kako bismo se lakše snašli oko odluka o zdravlju, prirodno nastojimo stvoriti pravila za zdrav život. Često može doći do zabluda ako neinformirano ili prerano dolazimo do zaključaka.

Važno je savjetovati se s liječnikom ili drugim stručnjakom oko svih medicinskih pitanja ili nedoumica, kako bismo odluke o vlastitom zdravlju mogli donijeti savjesno i u najboljem interesu.

Izvori:

• https://www.health.harvard.edu/staying-healthy/debunking-common-wellness-myths
• https://www.niddk.nih.gov/health-information/weight-management/myths-nutrition-physical-activity
• https://www.mdanderson.org/publications/focused-on-health/exercise-myths.h12-1589046.html
• https://www.uhhospitals.org/blog/articles/2024/05/top-10-health-myths-debunked