Kako pobijediti napadaj panike?

Napadaj panike nagli je i intenzivan osjećaj straha i tjeskobe te može biti iznimno neugodan. Obično se pojavljuje iznenada i bez povoda. 

Panični napad najčešće traje između 5 i 20 minuta, a rijetko duže od jednog sata. 

Teški napadi panike mogu biti uznemirujući i uvelike smanjuju kvalitetu života zahvaćene osobe. Napad panike može se pojaviti i u snu, pa se osoba budi u užasnom strahu. 

Što je panični napad, kojim se simptomima prezentira te kako si pomoći, saznajte u ovome blogu.

Što je napadaj panike?

Panični napad označava epizodu iznenadnog i snažnog naleta straha ili nelagode i obično je karakteriziran naglašenim fizičkim simptomima poput ubrzanog lupanja srca, ubrzanog disanja, tresavice i znojenja.

Koliko često će se javljati panični napadi, ovisi od osobe do osobe. Može se dogoditi da panični napadaj doživite samo jednom i nikad više u životu, no isti se mogu pojavljivati i kroz više godina, jednom mjesečno ili nekoliko puta tjedno. 

Svakodnevni napadi panike, praćeni strahom od novih napada, govore u prilog paničnom poremećaju. Stoga, znakove i simptome treba znati prepoznati kako bi pravovremeno potražili odgovarajuću pomoć te prevenirali moguće napade u budućnosti.  

Napadaji panike glavno su obilježje paničnog poremećaja. No, mogu se javiti tijekom drugih bolesti i stanja, kao što su:

• anksiozni poremećaji 
• poremećaji raspoloženja
• fobije 
• psihotični poremećaji i dr.

Što uzrokuje panični napad?

Uzrok nastanka paničnih napada nije u potpunosti poznat. Smatra se da je njihov nastanak potaknut kombinacijom genskih, okolišnih i psiholoških čimbenika.

Neke od mogućih trigera paničnog napada donosimo u nastavku: 

• jača stresna razdoblja (konflikti s bližnjima, novi posao, otkaz)

Stres i napade panike često je teško gledati odvojeno. 

Budući da se tijekom stresnih razdoblja pojačano luči adrenalin i drugi hormoni stresa, fizički simptomi (ubrzano lupanje srca, ubrzano disanje, mučnina i dr.) koji se javljaju krivo se tumače kao znakovi da će se dogoditi neka katastrofična opasnost.

Panični napad nekad može biti toliko jak da je osoba uvjerena da doživljava srčani udar, zbog čega se često javlja u hitnu službu.

• velike životne promjene (rođenje novog člana obitelji, preseljenje, razvod braka)
• traume (povijest fizičkog ili seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu)
• zdravstvena stanja (osobna ili bliske osobe)
• uzimanje nekih lijekova
• konzumacija opojnih sredstava

Kako prepoznati panični napad?

Prepoznavanje napadaja panike prvi je korak u učinkovitom upravljanju njime.

Simptomi paničnog napada su brojni i obično dostižu svoj vrhunac unutar 10 minuta, nakon čega se postupno povlače.

Neke od njih navodimo u nastavku.

• ubrzano lupanje srca
• znojenje
• tresavica 
• bol ili nelagoda u prsima
• osjećaj stezanja u grlu
• naleti vrućine/hladnoće
• vrtoglavica
• zujanje u ušima 
• trnci u rukama i nogama
  

Iskusite li navedene simptome važno je obratiti se liječniku, budući da neke bolesti, poput bolesti štitnjače, mogu oponašati panični napad.

Također, važno je zapamtiti da ne doživljavaju svi napadaje panike na isti način, a neki ljudi mogu doživjeti različite simptome ili intenzitet simptoma.

Uz prethodno spomenute fizičke simptome, osobe koje doživljavaju panični napad često imaju osjećaj da gube razum i kontrolu nad sobom ili situacijom, a može se javiti i strah od smrti. 

Napad panike kod djece

Iako se najčešće javlja u adolescenata te odraslih osoba, napad panike može se javiti i kod djece, no znatno rjeđe.

Ako vaše dijete doživljava napad panike, savjetujemo da pokušate ostati mirni i ohrabrujući, te potaknite dijete da polako i duboko diše. Također, važno je obratiti se djetetovu liječniku. 

Kako pobijediti napadaj panike?

Kako bi vam pomogli u borbi protiv napada panike, donosimo vam nekoliko savjeta koji mogu biti od pomoći. 

1. koristite tehnike opuštanja

Tehnike poput dubokog disanja ili meditacije mogu vam pomoći da se osjećate opuštenije i smanjite osjećaj tjeskobe.

2. održavajte zdravi stil života

U svrhu smanjenja učestalosti i ozbiljnosti paničnih napada, nastojte se hraniti zdravo, redovito prakticirajte tjelovježbu i održavajte pravilnu rutinu spavanja.

Zdravim načinom života možete potaknuti lučenje hormona koji su odgovorni za osjećaj zadovoljstva i sreće, osnažiti imunitet te očuvati zdravlje. 

3. izbjegavajte trigere 

Pokušajte izbjegavati okidače paničnih napadaja, koliko god možete.

4. izbjegavajte stimulirajuće tvari

Izbjegavajte konzumaciju kofeina, alkohola i drugih stimulirajućih tvari, posebice prije odlaska u krevet. 

5. potražite stručnu pomoć

Panični napadaji iako nisu opasni, mogu biti zastrašujući te značajno utjecati na svaki aspekt života zahvaćene osobe. Upravo je zato potrebno pravodobno potražiti pomoć stručnjaka kako bi zajedničkim snagama došli do rješenja i dobili potrebnu podršku i razumijevanje. 

Literatura

1. Mayo Clinic. Panic attacks and panic disorder
2. NHS. Panic attacks
3. Mind. Anxiety and panic attacks 
4. WebMD. Panic Attack Symptoms

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.