Perutanje kože

Perutanje kože (ljuštenje kože) česta je dermatološka problematika koja muči mnoge ljude. Iako je perutanje kože najčešće posljedica suhe kože te se ubraja u bezazlene kožne problematike, ljuštenje kože može javiti i kao dio kožnih promjena nekih dermatoza (bolesti kože), poput psorijaze ili atopijskog dermatitisa.

Iako je najčešće posrijedi bezazlen uzrok, suha i perutava koža, predstavlja estetski problem i ponekad je uzrokom nezadovoljstva. Njezino liječenje, odnosno postizanje adekvatne hidracije i teksture ponekad je pravi izazov. U nastavku vam donosimo sve o perutanju kože i kako riješiti ovaj učestali problem.

ŠTO JE PERUTANJE KOŽE?

Perutanje kože, odnosno suha koža (lat. xeroderma, xerosis cutis) dermatološka je problematika kože koja može postojati samostalno ili se pojaviti u sklopu drugih kožnih oboljenja. Perutanje kože obilježeno je suhoćom, iritacijom koja je posljedica svrbeža, a praćena je crvenilom, te ljuskanjem kože. Dugotrajna suhoća može uzrokovati zadebljanje kože uz pojačanje kožnog crteža (lihenifikacija) te razvoj sekundarnih promjena, poput ragada (površinskih rana) te poremećaja pigmentacije. 

ZAŠTO SE KOŽA PERUTA?

Perutanje kože posljedica je poremećaja kožne barijere na molekularnoj i staničnoj razini. Točni mehanizmi koji doprinose suhoći kože i njezinom perutanju su složeni i smatra se da su multifaktorijalni, odnosno istovremeno može biti prisutno više uzroka perutanja kože, koji osim međusobnog djelovanja imaju i kombinirani učinak na kožnu barijeru. 

Koža se sastoji od epidermisa, dermisa i potkožja. Dermis i potkožje sadrže bogatu kapilarnu mrežu i potkožno tkivo, koje prehranjuje kožu. Epidermis, površinski dio kože sastoji se od niza epitelnih stanica raspoređenih u slojeve, slikovito ‘katove’ (lat. stratum). Koža se obnavlja iz najdubljih slojeva epidermisa, a sazrijevanjem se stanice kože (keratinociti) kreću prema površini. Sazrijevanjem keratinociti stare, gube svoje stanične dijelove i postaju korneociti, a međusobno povezani izvanstaničnim matriksom, koji je bogat proteinima i lipidima. 

Spomenuti proteini i lipidi, s izvanstaničnim matriksom fizički održavaju kožnu barijeru, a isto tako održavaju i vlagu, odnosno količinu vode u koži. U zdravoj koži, udio vode odnosno vlažnosti kreće se od 10 do 30%. Poremećajem bilo kojeg faktora kožne barijere, njezina sposobnost zadržavanja vode opada, što postupno rezultira razvojem suhoće i pridruženih kožnih promjena. Suha koža rezultat je:

• smanjenja i poremećenog omjera lipida, proteina i ceramida u koži,
• poremećenog razvoja i funkcije keratinocita.

KOJI SU UZROCI PERUTANJA KOŽE?

Poremećaj kožne barijere posljedica je vanjskih i unutarnjih čimbenika kojima je koža kontinuirano izložena, a koji daju veliki doprinos u održavanju zdrave kožne barijere. Vanjski faktori posebno su značajni, jer često dovode do naglog i akutnog pogoršanja suhoće kože. Primjerice, zimski mjeseci tipično pogoršavaju izgled i kvalitetu kože u osoba oboljelih od atopijskog dermatitisa.

Egzogeni (vanjski) faktori koji doprinose suhoći i perutanju kože

Od vanjskih faktora koji doprinose suhoći posebno treba istaknuti hladnije vrijeme, klimu s niskom vlagom zraka, grijanje unutarnjih prostorija te intenzivnu sunčevu svjetlost. Zbog toga su redovita hidratacija kože, uz adekvatnu fotoprotekciju osnova njege kože. Kemijski iritansi mogu pogoršati postojeće dermatoze poput kontaktnog ili atopijskog dermatitisa, ali i potaknuti suhoću kože izložene iritansu. Svakodnevno tuširanje vrućom vodom te korištenje agresivnih kozmetičkih preparata može imati jednake učinke. 

Endogeni (unutarnji faktori) suhoće i perutanja kože

Pod unutarnje čimbenike uglavnom podrazumijevamo tjelesne bolesti čiji se učinak odražava i na kožu. Suhoća kože može biti dodatno potaknuta mnogim bolestima, a to su:

• endokrinološke bolesti, poput šećerne bolesti i bolesti štitnjače,
• upalnih bolesti crijeva,
• mijeloproliferativne bolesti (zloćudne bolesti krvnih stanica). 

Valja naglasiti i kako starija životna dob (zbog prirodnog smanjenja udjela vode, kolagena i elastina kože) te trudnoća i postmenopauza (zbog hormonalnih promjena) mogu dodatno doprinijeti suhoći i perutanju kože. 

SUHOĆA I PERUTANJE KOŽE – MOGUĆI ZNAK KOŽNE BOLESTI

Perutanje kože, posebice na nekim tipičnim dijelovima tijela, može biti znak kožne bolesti koju treba liječiti lijekovima. Suha koža koja se peruta tipično se javlja u sklopu atopijskog, seboreičnog ili kontaktnog dermatitisa. U nastavku vam donosimo osnovne informacije o glavnim bolestima kože koje su praćenje perutanjem i suhoćom. 

Atopijski dermatitis

Atopijski ekcem, odnosno dermatitis je upalna bolest obilježena perutanjem kože, svrbežom i iritacijom. Jedna je od najčešćih uzroka suhe kože, a u većini slučajeva bolest se najprije manifestira u dojenčadi i djece. U odraslih ljudi, perutanje kože kod atopijskog ekcema najčešće je na mjestima pregiba, no u djece se može pojaviti i kao perutanje kože na licu, crvenilo i perutanje kože oko očiju i kože oko usta, ali i drugim dijelovima tijela. Promjene su praćene izrazitim svrbežom. 

Kontaktni dermatitis

Kontaktni dermatitis može biti alergijski ili iritirajući. Za postavljenje dijagnoze alergijskog dermatitisa potreban je pozitivan nalaz alergološkog testiranja (primjerice, patch ili prick kožnim testom). U podlozi kontaktnog dermatitisa najčešće je potreban kontakt alergena s kožom, no u slučaju alergijskog dermatitisa inhalacijski ili sistemski alergeni također mogu biti okidači.

Kontaktni dermatitis najčešće se javlja kao perutanje kože na dlanovima jer su ruke tipično mjesto kontakta s okidačem. Okidač je kemijska tvar, koja iritira kožu, ali ne uzrokuje alergijski odgovor. Koža je eritematozna (crvena), edematozna (otečena) i praćena bulama ili vezikulama (mjehurićima), uz suhoću i svrbež. Dugotrajni, neliječeni dermatitis može uzrokovati i sekundarne promjene, u vidu zadebljanja kože (lihenifikacija) i hiper- ili hipopigmentacijskih promjena. 

Dishidrotični ekcem

Dishidrotični ekcem, odnosno dishidroza ili pomfoliks kožna je bolest nepoznatog uzroka. Tipično se pojavljuju sitni mjehurići na prstima i dlanovima, koji se vlaže, a potom se na zahvaćenim dijelovima pojavljuje perutanje dlanova. Promjene su praćene svrbežom.

Seboreični dermatitis

Seboreični dermatitis je upalna bolest kože nepoznatog uzroka, no smatra se da je riječ o poremećenoj kožnoj barijeri i upalnom odgovoru koji je potaknut gljivicom roda Malassezia. Seboreični dermatitis javlja se u obliku masne kože koja se peruta, premda kožne promjene mogu biti i suhe. U blažem obliku bolesti javlja se perutanje glave, odnosno kože vlasišta, perutanje čela i nazolabijalnih brazdi te perutanje kože oko obrva. Kod izraženih oblika bolesti promjene zahvaćaju i pazuhe i prsište.  

Numularni (diskoidni) ekcem

Numularni (diskoidni) ekcem česta je vrsta dermatitisa kod koje je perutanje kože karakterističnog diskoidnog oblika, poput kovanice (od tuda i naziv numularni). Ekcem se najčešće pojavljuje na nogama, u obliku crvenkastih, ljuskavih promjena širine do 3 centimetara, također praćenih svrbežom.

Psorijaza

Psorijaza je upalna, kronična bolest kože obilježena jasno ograničenim područjima crvenila i perutanja kože, a može biti praćena i upalom zglobova (psorijatični artritis) te promjenama na noktima. Ljuštenje kože u oboljelih od psorijaze najčešće je simetrične raspodjele, a ljuske su sivkasto-bijele. Kožne promjene praćene su blagim svrbežom, a javljaju se na području laktova, koljena, periumbilikalno i u području križa. 

Ihtioza

Ihtioza je rijetka bolest praćena perutanjem kože, uz izrazito stvaranje ljusaka. Riječ je o skupini bolesti koje su praćene izrazitom suhoćom i ljuštenjem kože, značajno težom od kseroderme. Nasljedne ihtioze prisutne su od rođenja ili ranog djetinjstva, dok se stečeni oblik bolesti pojavljuje u kasnijoj dobi, najčešće uz neku sistemsku bolest (primjerice, sarkoidoze ili limfoma). U oboljelih, koža koja se peruta tipično se pojavljuje na području trupa ii nogu. 

IMAM SUHU KOŽU: ŠTO MI JE ČINITI?

Većina ljudi tijekom zimskih mjeseci, ili uslijed pretjeranog izlaganja vodi, kemijskim iritansima i sličnim vanjskim faktorima, pati od suhe kože. Međutim, u pojedinim slučajevima suha koža zahtijeva pregled dermatologa. Pregled dermatologa potreban je ako ste primijetili:

• izrazito suhu kožu sa sekundarnim promjenama (površinskim ragadama, izrazitom iritacijom i svrbežom),
• kožne promjene obilježene suhoćom na dijelovima tijela koji nisu izloženi spomenutim vanjskim faktorima, 
• suhu kožu uz koju se javljaju i drugi simptomi kožnih bolesti (primjerice, promjene na noktima, vlasištu i sluznicama),
• sekundarnu infekciju  na zahvaćenim područjima. 

Kako liječiti perutanje kože?

Perutanje i suhoća kože zahtijevaju redovitu i intenzivnu njegu za postizanje rezultata. Osnovni ciljevi liječenja su:

• smanjiti svrbež i upalu tijekom akutne faze bolesti, 
• obnoviti i ojačati kožnu barijeru,
• smanjiti gubitak vode i poboljšati hidrataciju kože,
• smanjiti mogućnost komplikacija, poput sekundarnih bakterijskih infekcija.

Kako smiriti upalu i svrbež?

Ako je perutanje kože prisutno u sklopu neke kožne bolesti, tijekom perioda pogoršanja valja primijeniti topikalne pripravke, od kojih se najčešće primjenjuju kortikosteroidi. Dugotrajnu upotrebu kortikosteroida treba izbjegavati, kako bi se izbjegao ‘rebound’ efekt, odnosno pogoršanje nakon prekida njihovog korištenja. U akutnoj fazi bolesti, svrbež se može smanjiti korištenjem antihistaminika.

Dugoročna i obilna hidratacija: ključ uspjeha!

Hidracija i zadržavanje vode osnova je njege suhe kože. Najveću korist u primjeni imaju emolijensi. Emolijensi umanjuju svrbež i doprinose očuvanju kožne barijere. Njihova primjena u perutanju kože je nužna i treba biti dio svakodnevne rutine njege kože. Kemijski gledano, primjenom emolijensa stvara se zaštitni sloj na koži koji prevenira ulazak vanjskih faktora i na taj način sprječava upalnu reakciju. Osim toga, aktivni sastojci u emolijensima potiču zadržavanje vode te tako doprinose dugotrajnijoj hidrataciji. Pri odabiru emolijensa i drugih topikalnih pripravaka, potrebno je obratiti pozornost na to sadrže li:

• kolesterol, esencijalne masne kiseline (omega-6 i omega-3) i druge zdrave masnoće koji djeluju kao okluzivi,
• prirodne faktore vlaženje (engl. Natural Moisturizing Factors, NMFs) koji djeluju kao humektanti.

Prirodni faktori vlaženja su kemijske tvari koje naša koža inače proizvodi, a uloga im je održavanje hidratacije i očuvanja molekula vode između korneocita, stanica epidermisa. Jedan dio faktora vlaženja u koži nastaje razgradnjom filagrina, proteina kojeg proizvode keratinociti. Neki od poznatijih faktora vlaženja su ureja, sorbitol, hijaluronska kiselina, glicerin, laktati i slobodne aminokiseline. 

Okluzivi potiču stvaranje hidrofobnog filma i umanjuju isušivanje kože, dok humektanti djeluju poput ‘spužve’ i upijaju vodu. Kombiniranim učinkom humektanta i okluziva postiže se primjerena i dugotrajna hidratiziranost kože.

Svi su emolijensi kozmetički preparati i mogu se kupiti bez liječničkog recepta pa se pacijenti često nađu u situaciji da nisu sigurni kojem proizvođaču i proizvodu vjerovati. Odabiru i osmišljavanju pravilne i učinkovite rutine njege kože mogu pomoći dermatolozi, koji su educirani o sastavu i učinku pojedinih aktivnih tvari u sklopu problematike suhe kože.

Sekundarne komplikacije suhe kože

Sekundarne bakterijske infekcije, od kojih je najčešći impetigo, očituju se pojačanjem crvenila te pojavom vezikula (mjehurića) ispunjenih gnojem. Većina se bakterijskih infekcija uspješno liječi lokalnom primjenom antibiotskih masti ili krema. Osim spomenutih, kronično suha koža podložna je stvaranju hiper- i hipopigmentacija, poglavito zbog svrbeža i češanja koje mehanički dodatno oštećuje kožu. Spomenute hiper- i hipopigmentacijske promjene mogu se liječiti topikalnim kozmetičkim preparatima, no veću učinkovitost pokazuju laserski i drugi estetski tretmani, poput kemijskog pilinga. O mogućnostima i rezultatima pojedinih oblika liječenja savjetujemo konzultaciju s dermatologom. 

Što moram izbjegavati kod perutanja kože?

Kako bismo spriječili perutanje kože lica, perutanje kože na nogama, ali i drugim dijelovima tijela korisno je, uz terapiju i kozmetičke pripravke propisane od strane dermatologa, primijeniti i sljedeće savjete:

• eliminirajte provocirajuće faktore (primjerice, pri pranju suđa i čišćenju koristite rukavice, izbjegavajte iritirajuće materijale i tkanine),
• provjerite sastav dosadašnjih kozmetičkih i higijenskih proizvoda te ih zamijenite blažim i manje iritirajućim sredstvima,
• vodite računa o vlazi u zraku (tijekom ljetnih mjeseci koristite klimu, a tijekom zimskih ovlaživač zraka),
• unosite dovoljno tekućine,
• izbjegavajte tuširanje vrućom vodom te pokušajte tuširanje mlakom vodom.

Jedan od značajnijih razloga neuspješnog liječenja i borbe protiv ljuštenja kože i njezine suhoće jest neredovitost i manjak upornosti u primijeni kozmetičkih preparata. Perutanje kože tijela uspješno se može smanjiti, ali u korištenju krema i emolijensa treba biti uporan i redovit jer rezultati ne dolaze preko noći!

SAVJET ZA KRAJ – KAKO STATI NA KRAJ PERUTANJU KOŽE?

Ako ste primijetili izrazito perutanje kože, uz koje se pojavljuju i druge kožne tegobe, potrebno je učiniti dermatološki pregled. U slučaju blažeg, ali konstantnog perutanja, konzultacije s dermatologom mogu biti korisne kako biste osmislili rutinu njege kože koja će osigurati njezinu primjerenu hidraciju i zdravlje. 

LITERATURA

1. Gade A, Matin T, Rubenstein R. Xeroderma. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2024 Jan
2. Oakley A. Dry Skin. DermNet.
3. Fowler J. Understanding the Role of Natural Moisturizing Factor in Skin Hydration

Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.