Svrab (lat. scabies) predstavlja zaraznu bolest karakteriziranu intenzivnim svrbežom i promjenama na koži. Uzročnik ove infekcije je grinja Sarcoptes scabiei. Budući da je svrab u današnje vrijeme i dalje stigmatiziran, zaražene osobe često odugovlače s javljanjem svome liječniku i početkom terapije, što omogućava daljnje širenje infekcije. U današnjem blogu donosimo sve o svrabu – kako se prenosi, kako ga prepoznati i liječiti, ali i što kada se pojavi u trudnoći ili dječjoj dobi.
Svrab (lat. scabies) je zarazna bolest karakterizirana intenzivnim svrbežom i promjenama na koži. Uzročnik ove infekcije je grinja Sarcoptes scabiei koja se prenosi direktnim fizičkim kontaktom ili spolnim odnosom sa zaraženom osobom, spavanjem u istom krevetu te korištenjem zajedničke odjeće, ručnika i sl. Prosječna inkubacija infekcije iznosi 2 do 6 tjedana. S obzirom na takav način prijenosa, a i da grinje mogu preživjeti i do 2 mjeseca u koži domaćina, odnosno nekoliko dana na drugim površinama, infekcija se najčešće javlja u kolektivima, poput kućanstva, vrtića, škola, staračkih domova, zatvora i dr. Svrab se češće javlja u higijenski lošijim uvjetima te nerazvijenim zemljama, ali svatko može biti zaražen ukoliko je izložen infekciji. Kratki fizički kontakt (npr. rukovanje, zagrljaj) nije dovoljan za prijenos infekcije.
Ženka grinje prenosi se s osobe na osobu te ulazi u epidermis kože gdje stvara kanaliće u koje odlaže svoja jajašca iz kojih će se razviti larva te ponovno odrasla ličinka.
Osnovni simptom svraba je intenzivan svrbež koji je posebno izražen noću. Osim svrbeža, kod zaraženih osoba se javljaju karakteristične promjene na koži, u vidu zavijenih, tankih kanalića koje formiraju odrasle ženke i u koje odlažu svoja jajašca. U kanalićima je ponekad moguće vidjeti i samu grinju. Osim kanalićima, bolest je obilježena eritematoznim točkastim osipom koji se najčešće javlja u području prstiju i stražnje strane šaka (ne dlanova), laktova, pazuha, vrata, struka, gležnjeva i unutarnje strane bedara. Nerijetko su zahvaćene i dojke, genitalna regija i područje oko analnog otvora. Glava, stopala i dlanovi uglavnom su pošteđeni u odraslih osoba.
Zbog češanja i grebanja, uslijed intenzivnog svrbeža koji karakterizira svrab, može doći do pojave sekundarne bakterijske infekcije kožnih promjena, što zahtijeva dodatnu primjenu antibiotika. Rijetko, kod imunokompromitiranih osoba (osoba s oslabljenim imunološkim sustavom) moguć je teži oblik svraba, tj. krustozni ili norveški svrab koji je obilježen stvaranjem zadebljanja kože u kojem se umnaža velik broj grinja.
Točkasti osip na koži praćen svrbežom nije rijetka pojava te je često teško postaviti dijagnozu i razlikovati svrab od alergija i drugih dermatitisa. Empirijsko liječenje kortikosteroidnim kremama može ublažiti svrbež, ali neće izliječiti samu infekciju. Samo odgađanje pravilnog liječenja povećava broj zaraženih osoba, stoga je važno na vrijeme postaviti dijagnozu.
Osim karakteristične anamneze (pojava istih simptoma kod više članova kućanstva, kolektiva ili kod osoba koje su se vratile s putovanja u slabije razvijene zemlje) i fizikalnog pregleda kojim liječnik otkriva karakteristične kanaliće, rovove na koži i točkaste promjene, za konačno postavljanje dijagnoze svraba potrebno je mikroskopski analizirati strugotinu kože. Mikroskopskom analizom moguće je otkriti odrasle grinje, jajašca ili larve.
Budući da je svrab i dalje stigmatiziran u društvu, zaražene osobe se često kasno obraćaju liječniku. Također, slaba je informiranost opće populacije o mogućnostima liječenja, stoga se često postavljaju pitanja, poput “Pomaže li antibiotik kod svraba?”, “Moram li uzimati terapiju ako nemam simptome, a član moje obitelji je zaražen?”, “Je li moguće da svrab nestane samo nakon lokalne primjene lijeka?”. U nastavku ćemo nastojati odgovoriti na sva pitanja i nedoumice.
Svrab se liječi lokalnim pripravcima, tzv. skabicidima u obliku losiona i krema. Skabicidi se nanesu u tankom sloju navečer, prije spavanja te ostave da djeluju minimalno 12 sati. Kod blažih oblika bolesti, navedeno liječenje bit će dovoljno, no često se primjena lijeka ponovi kroz 7 dana. Važno je liječiti sve osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom.
Osim lokalnih pripravaka, dostupna je i peroralna terapija (tablete) koja se primjenjuje samo kod težih oblika bolesti koji ne prolaze na ranije navedene metode liječenja.
Za ublažavanje svrbeža mogu se primijeniti kortikosteroidni preparati i/ili antihistaminici.
Budući da je svrab bolest uzrokovana parazitom, tj. grinjom, primjena antibiotika neće dovesti do izlječenja. Ipak, primjena antibiotika je nužna u slučaju pojave sekundarne bakterijske infekcije kože, uslijed grebanja i češanja.
Kako bi zaustavili širenje svraba, ali i bili sigurni da ste se izliječili, važno je kao što smo već naveli, liječiti sve članove kućanstva, kolektiva, spolne partnere i ostale osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom.
Za prevenciju ponovne zaraze i daljnjeg širenja infekcije, važno je oprati svu posteljinu, odjeću, sve tkanine na visokim temperaturama, budući da se tako grinje uništavaju. Predmete koje ne možete oprati, ostavite zatvorene u plastičnim vrećama oko tjedan dana. U većim kolektivima, poželjno je ne dijeliti odjeću, posteljinu i druge predmete, uz obavezne higijenske mjere.
Nije dokazana povećana sklonost samoj zarazi ili razvoju komplikacija infekcije u trudnoći. Trudnice su često zabrinute oko primjene lijekova, no liječenje lokalnim skabicidima pokazalo se sigurnim i u trudnoći. Sistemsku terapiju tabletama, kao i kortikosteroide i antihistaminike, potrebno je izbjegavati dok ste trudni. Svakako, prije primjene bilo kakvog lijeka u trudnoći, konzultirajte se sa svojim ginekologom.
U dječjoj dobi kožne promjene često, za razliku od odraslih, zahvaćaju i kožu glave, dlanove i tabane. Također, dozvoljena je primjena lokalne terapije kod djece, a peroralne lijekove preporuča se izbjegavati u dobi mlađoj od 6 godina. Djeca se teže kontroliraju od češanja i grebanja kožnih promjena, stoga su češće i sekundarne bakterijske infekcije kože.
LITERATURA:
Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |