Novorođenačka žutica je česta, ali uglavnom prolazna i benigna pojava koja se javlja u više od 50% djece. Obilježena je žutim obojenjem kože, bjeloočnica i vidljivih sluznica uslijed povećane razine žučnog pigmenta – bilirubina u krvi. U ovom blogu donosimo vam sve o žutici u novorođenačkoj dobi– uzroku, simptomima, načinu liječenja i mogućim posljedicama.
Žuta boja kože i sluznica potječe od povišene razine bilirubina u krvi – žučnog pigmenta prisutnog u tijelu svih ljudi. Bilirubin najvećim dijelom nastaje razgradnjom crvenih krvnih stanica, točnije hemoglobina – bjelančevine koja prenosi kisik.. U zdravom organizmu postoji mehanizam zadužen za održavanje razine bilirubina u krvi – prerađuje se u jetri, odlazi u žučni mjehur odakle se izlučuje u tanko crijevo. Dio bilirubina izluči se putem mokraće i stolice, a dio se ponovno apsorbira u jetru putem krvi. Poremećajem ravnoteže stvaranja i otplavljivanja bilirubina raste njegova koncentracija u krvi, a koža, bjeloočnice i sluznice poprimaju žutu boju.
Žuticu u novorođenčadi možemo podijeliti na fiziološku i patološku žuticu. Fiziološka žutica je bezopasan oblik žutice koji se javlja u velikom broju slučaja, najčešće 2 do 3 dana nakon rođenja, a traje najdulje 2 tjedna. Tijelo novorođenčeta ubrzano razgrađuje crvene krvne stanice i posljedično stvara bilirubin 2-3 puta brže nego odrasla osoba, a jetra ga zbog nezrelosti sporije razgrađuje te nastaje fiziološka novorođenačka žutica. Ukoliko je bilirubin blago do umjereno povišen, fiziološka žutica prolazi sama, bez liječenja i posljedica za zdravlje djeteta.
Žutica se smatra patološkom ukoliko se pojavi unutar prvih 24 sata života, ako traje predugo – dulje od dva tjedna ili je razina bilirubina izrazito visoka. U podlozi patološke žutice najčešće je neka od komplikacija trudnoće te poroda:
ili bolest novorođenčeta poput bolesti jetre, žučnih vodova, anemije uzrokovane raspadanjem crvenih krvnih stanica (tzv. hemolitičke anemije) ili nasljedni poremećaj razgradnje hemoglobina.
Hemolitička žutica uzrokovana je raspadanjem crvenih krvnih stanica novorođenčeta djelovanjem protutijela nastalih imunološkom reakcijom zbog nepodudaranja krvne grupe trudnice i ploda pri čemu majka ima negativnu, a novorođenče pozitivnu krvnu grupu. Stvorena protutijela najčešće nemaju nikakav učinak na prvu trudnoću, međutim ako u sljedećoj trudnoći majka ponovno nosi dijete Rh pozitivnog faktora, stvorena protutijela će reagirati i razarati djetetove krvne stanice. Razaranje krvnih stanica uzrok je pojavi žutice zbog povećane koncentracije bilirubina. Kako bi se spriječio nastanak hemolitičke bolesti, majka negativne krvne grupe može primiti terapiju Rh imunoglobulinom za vrijeme trudnoće te 72 sata nakon poroda (u slučaju da je dijete Rh pozitivno). Terapija zaustavlja razarajuće djelovanje stvorenih protutijela na djetetove krvne stanice.
Kolestatska žutica najčešće ukazuje na ozbiljnije stanje, a uzrokovana je:
Ova vrsta novorođenačke žutice zahtjeva detaljnu obradu pedijatra.
Laktacijsku žuticu povezujemo s dojenjem, a dijeli se na ranu i kasnu laktacijsku žuticu.
Pojavljuje se između 2. i 4. dana života. Uzrok je nedovoljan unos mlijeka neposredno nakon porođaja zbog neadekvatne laktacije (nedovoljne količine proizvodnje majčina mlijeka), nemogućnosti dojenja djeteta na zahtjev (uvijek kada dijete plače ili na neki način pokazuje da je gladno, a podoj traje dok dijete samo ne ispusti dojku ili zaspe) ili djetetovog slabog refleksa sisanja. Posljedično dolazi do dehidracije i smanjenog kalorijskog unosa, uzrokujući žuticu. Ranu laktacijsku žuticu moguće je ublažiti ili spriječiti češćim podojima. Navedeno će povećati kalorijski unos kod novorođenča, potaknuti crijevnu peristaltiku i izlučivanje stolice. Savjetuje se dojenje 8 do 12 puta dnevno.
Pojavljuje se pred kraj prvog tjedna života (najčešće između 7. i 10. dana, a može trajati 3 do 12 tjedana. Uzrok je neka tvar (najvjerojatnije pregnandiol) u majčinom mlijeku. Najčešće se javlja u sve djece iste majke ukoliko su dojena. Ako vrijednosti bilirubina nisu pretjerano visoke (do 300 μmola/L) – dojenje ne treba prekidati, a čak i kod visokih vrijednosti dojenje se prekida na dva dana (tijekom kojih dijete dobiva tvornički pripravak mlijeka dok se majka izdaja kako bi očuvala proizvodnju mlijeka).
Simptomi žutice u novorođenčadi najčešće uključuju:
Glavni cilj liječenja žutice u novorođenčeta je sprječavanje kernikterusa – oštećenja mozga novorođenčeta izrazito visokim koncentracijama bilirubina u krvi. Liječenje žutice ovisi o uzroku i vrijednostima bilirubina u krvi. Liječnik će obaviti fizikalni pregled djeteta i zatražiti pretrage krvi i urina kako bi se odredio uzrok žutici.
Blagi oblici žutice (fiziološka žutica) najčešće ne uključuju terapiju, a potpuno se povuku u periodu od 1 do 2 tjedna. U ovom periodu savjetuje se češće hranjenje djeteta.
Kada su vrijednosti bilirubina u krvi visoke ili se brzo mijenjaju potrebna je terapija. Najčešća terapija je fototerapija (terapija svjetlom). Osvjetljavanjem kože novorođenčeta (u kontroliranim uvjetima) mijenja se bilirubin i tijelo ga može izbaciti.
Transfuzija krvi još je jedna vrsta terapije koja se koristi u krajnjem slučaju – kada fototerapija nije imala zadovoljavajući ishod. Na taj način se zamjenjuje djetetova krv novim zdravim krvnim stanicama te se razina bilirubina snizuje.
Žutica kod dojenčadi je u dosta slučajeva prolazna pojava, međutim kod nekih neliječenih slučajeva može doći do oštećenja mozga, točnije kernikterusa. Ukoliko novorođenče ima simptome žutice važno je obratiti se liječniku i obaviti pretrage kako bi se otkrio uzrok te po potrebi odredila terapija.
LITERATURA:
Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |